REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 771/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, Jasenke Žabčić i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. F. iz R., OIB: ..., zastupane po punomoćniku B. M., odvjetniku u R., protiv tuženika: 1. B. C. d.o.o. iz R., OIB ... i 2. B. S. iz Š., OIB ..., oboje zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u R., radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-192/2023-2 od 26. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Psp-53/2020 od 12. listopada 2022., u sjednici održanoj 27. veljače 2024.,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-192/2023-2 od 26. travnja 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Psp-53/2020 od 12. listopada 2022.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je prijedlog za dopuštenje podnesen na temelju čl. 385.a. st. 2. ZPP, tuženici ističu da im je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pravo na žalbu i pravo na jednakost pred zakonom odnosno da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav).

3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP svodi se na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze i kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

4. U vezi navoda predlagatelja da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st.

1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

5. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženicima bilo omogućeno da se izjasne o svojim zahtjevima i navodima, iznose činjenice i predlažu dokaze te ravnopravno sudjeluju u postupku. U nižestupanjskim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da stranke nisu imali pravično suđenje.

6. Stoga, a imajući u vidu izneseno, predlagatelj nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

7. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 27. veljače 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić, v.r.