REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-927/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-74/2023-2 od 25. listopada 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-115/2018-50 od 30. studenoga 2022., u sjednici održanoj 27. veljače 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-74/2023-2 od 25. listopada 2023. kojom je odbijena kao neosnovana žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-115/2018-50 od 30. studenoga 2022. u točkama I., II. i III. izreke.
2. Tužitelj navodi da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a i za razvoj prava kroz sudsku praksu postavljajući slijedeća pravna pitanja:
"1. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, iako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?
2. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između pretpostavljene invalidske mirovine zbog ozljede na radu i invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada, koja nije utvrđena po propisima o mirovinskom osiguranju, koja niti dospjela, niti kome isplaćena, niti postoji dokaz o isplati ili je stvarna šteta – umanjenje imovine– stvarno isplaćen iznos po priznatom pravu iz mirovinskog osiguranja, a koji je dospio i postoji dokaz o isplati?
3. Ako stvarne štete nema po čl. 27. st. 3. ZOOP-a, a ima po čl. 22. u vezi s čl. 26. ZOOP-a i ugovoru o osiguranju, je li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stavljen u neravnopravni položaj prema ostalim trećim osobama koje imaju pravo na naknadu štete u cijelosti odnosno u razmjeru do limita osigurane svota?
4. Ako se na temelju čl. 27. ZOOP-a otklanja odgovornost osiguravajućeg društva na naknadu stvarne štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zbog rizika obuhvaćenih ugovorom o osiguranju od odgovornosti za štetu, je li prebacivanje odgovornosti za štetu na vlasnika/korisnika vozila u skladu s čl. 22. i 26. ZOOP-a?
5. je li pravno shvaćanje prvostupanjskog i drugostupanjskog suda da je na tužitelju obveza dokazati stvarnu štetu prema čl. 27. st. 3. ZOOP-a, obzirom što tužitelj štetu potražuje po ZOMO-u, a ne po ZOOP-u, sukladno već ustaljenom pravnom shvaćanju revizijskog suda da je u parničnom postupku svaka strana dužna dokazati činjenice koje joj idu u prilog, odnosno da se ne može staviti na teret tužitelja da dokazuje činjenice koje idu u korist tuženika?".
2.1. Navodi da u pogledu ovih pravnih pitanja pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja viših sudova i revizijskog suda te odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 74/2023-2 od 25. listopada 2023., Pž-65/2021-4 od 11. listopada 2022., Pž- 5998/2019-4 od 24. ožujka 2021., i Pž-4518/2022-2 od 28. listopada 2022., presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2345/2022 od 20. prosinca 2022., presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1783/2022-2 od 17. studenoga 2022., odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-4219/2007 od 30. travnja 2008., U-I-856/2016 od 7. veljače 2017., U-III-1088/2017 od 28. rujna 2021. te Eurolex mišljenje nezavisnog odvjetnika od 9. listopada 2013., C-371/12 od 23. siječnja 2014., C-484/09 od 17. ožujka 2011., slijedom čega se poziva na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Ovo iz razloga što se u pogledu postavljenih pravnih pitanja pobijana presuda temelji na pravnom shvaćanju revizijskog suda (Rev 1235/2021-2 od 22. veljače 2022., Rev 12/22 od 12. siječnja 2022., Rev 264/2022-2 od 19. travnja 2022., Rev 122/2022-2 od 24. siječnja 2023., Rev 174/2022-3 od 6. srpnja 2022., Rev 909/2021 od 8. srpnja 2021., Rev 2140/2018-23 od 13. srpnja 2022. i dr.) pa stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. za dopuštenje revizije.
5.1. Postavljena revizijska pitanja koja se odnose na teret dokazivanja (a tužbeni zahtjev je odbijen jer tužitelj nije dokazao sve elemente tuženikove odštetne odgovornosti odnosno visinu štete koju mu je dužan naknaditi tuženik u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a, odnosno koliko iznosi razmjerni iznos invalidske mirovine na čiju naknadu ima pravo – u vidu razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem o umirovljenju ER i one koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
6. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 27. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
