REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr1 83/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Đura Sessi, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP-PLIN d.o.o. Osijek, Ulica cara Hadrijana 7, OIB 41317489366, kojeg zastupa punomoćnik Juraj Marinić, odvjetnik u Osijeku, protiv ovršenika DALIT CORP. d.d. - u stečaju, Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 30, OIB 61154571122, kojeg zastupa Milorad Zajkovski, stečajni upravitelj, radi ovrhe, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem poslovni broj Ovrv-19839/23-13 od 4. listopada 2023. i Trgovačkog suda u Zagrebu koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj Ovrv- 8/2024-2 od 16. veljače 2024., 27. veljače 2024.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Općinski građanski sud u Zagrebu je rješenjem poslovni broj Ovrv-19839/23-13 od 4. listopada 2023. utvrdio prekid postupka (točka I. izreke), oglasio se stvarno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari (točka II. izreke), te je odlučio da će se predmet ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu pred kojim se vodi stečajni postupak nad ovršenikom, kao stvarno nadležnom sudu, radi nastavka postupka (točka III. izreke), a sve pozivajući se na čl. 169. st. 6. i 7. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15, 104/17 i 36/22 - dalje: SZ), smatrajući da je za postupanje nadležan Trgovački sud u Zagrebu jer je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak te je predmet ustupio Trgovačkom sudu u Zagrebu.
2. Trgovački sud u Zagrebu je dopisom poslovni broj Ovrv-8/2024-2 od 16. veljače 2024. izazvao sukob nadležnosti navodeći da u konkretnom slučaju ovrhovoditelj nema status razlučnog vjerovnika jer je ovršni postupak pokrenuo ovršnim prijedlogom na temelju vjerodostojne isprave i to općenito na imovini ovršenika, pa da se stoga ne primjenjuje odredba čl. 169. SZ, jer da u ovom postupku niti je riječ o razlučnom vjerovniku, niti je ovršni postupak bio u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka (prijedlog za ovrhu je podnesen nakon otvaranja stečajnog postupka stoga nije niti bilo uvjeta za određivanje prekida).
3. Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
4. Postupak je pokrenut 17. ožujka 2023. na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi određivanja ovrhe općenito na imovini ovršenika.
5. Javni bilježnik je 25. srpnja 2023. vratio spis Općinskom građanskom sudu u Zagrebu iz razloga što je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak (18. veljače 2013.).
6. Odredbom čl. 18. toč. 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22 i 16/23 - dalje: ZS) propisano je da općinski sudovi rješavaju ovršne predmete, dok je odredbom čl. 21. toč. 1. istog Zakona propisano da trgovački sudovi odlučuju u parničnim i izvanparničnim predmetima kada je to propisano posebnim zakonom.
7. Prema podacima iz sudskog registra proizlazi da je Trgovački sud u Zagrebu rješenjem St-1172/12 od 18. veljače 2013. otvorio stečajni postupak nad ovršenikom.
8. Odredbom čl. 37. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ) propisano je da su općinski sudovi nadležni za određivanje ovrhe, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi. Sudovi koji su nadležni određivati ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rješenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu. Oni su ovlašteni odlučivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego što je sud nadležan za provedbu ovrhe započeo s provedbom ovrhe.
9. Nadalje, odredbama SZ (toč. 5.4. čl. 149. -153.) propisano je postupanje u situacijama naplate tražbine vjerovnika koji imaju status razlučnih vjerovnika.
10. Iz sadržaja ovršnog prijedloga kao i priloga koji su uz isti dostavljeni ne proizlazi da bi ovrhovoditelj imao status razlučnog vjerovnika, a u skladu s naprijed navedenim odredbama SZ.
11. Naime, ovrhovoditelj se ne poziva na pravo odvojenog namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige (čl. 149. SZ), ne tvrdi da njegova prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava (čl. 150. SZ), ne tvrdi da na nekom predmetu iz stečajne mase ima kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (čl. 151. SZ), niti se poziva na okolnosti iz čl. 152. toč. 1.-3. SZ, a ovrhovoditelj ne udovoljava uvjetima za stjecanje razlučnog prava niti na temelju čl. 152. toč. 4. SZ. Ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu ne iznosi niti činjenice koje bi upućivale da bi svojstvo razlučnog vjerovnika mogao imati na temelju čl. 153. SZ.
12. Zbog navedenog, u konkretnom slučaju ne postoje zakonske pretpostavke za postupanje u skladu s odredbom čl. 169. st. 7. SZ.
13. Slijedom navedenog, a s obzirom da je u ovom predmetu zatražena ovrha na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika pravne osobe, za postupanje u ovom predmetu je stvarno nadležan općinski sud na temelju odredbe čl. 37. OZ (tako i ovaj sud u Gr1 374/2023-2 od 22. studenoga 2023., Gr1-316/2022 od 21. veljače 2023. i dr.).
14. Zbog svega navedenog je na temelju odredbe čl. 23. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. veljače 2024.
Sudac:
Đuro Sessa
