REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: 64.Pp-3973/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene M. K. i drugookrivljene J. R., zbog prekršaja iz članka 13.
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), pokrenutog povodom …
od … , nakon održane glave rasprave, u nazočnosti
okrivljenica … objavio je i
p r e s u d i o j e
I. prvookrivljena M. K., kći D. i M. K., djevojačko prezime majke
Ć., OIB … , rođena … u Z., državljanka RH-e, VŠS,
prodavačica u S. V., s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 770,00 eura,
neudana, bez djece, prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u B., B. …
kriva je
što je … u 20.30 sati na parkiralištu u Z., J. K. …
narušavala javni red i mir na način da je J. R. lupala po staklu automobila
te ju vrijeđala riječima: "Pička ti materina", a nakon čega je fizički nasrnula na nju, primila ju za jaknu i oborila na pod te ju udarila otvorenim dlanom ruke po lijevoj strani lica, a nakon čega ju je udarila nogom u leđa prilikom čega je J. R. zadobila ozljedu u predjelu ispod lijevog oka u vidu crvenila,
dakle, tučom i vikom na javnom mjestu narušavala je javni red i mir,
čime je počinila prekršaj iz čl. 13 st. 1. kažnjiv po čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
pa joj se za djelo prekršaja temeljem cit. propisa,
izriče
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (dvadeset) DANA
II. Temeljem čl. 41. u svezi s čl. 44. st. 1., 2., 3., Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) prvookrivljenici se primjenjuje uvjetna osuda
te se kazna zatvora neće izvršiti ako prvookrivljenica u roku od 1 (jedne) godine, ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.
III. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljenica je obavezna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura u roku od 8 dana od pravomoćnosti
ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
IV. Na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona drugookrivljena J.
R., kći M. i K. R., djevojačko prezime majke S., OIB … , rođena … . u V., državljanka RH-e, VSS,
nezaposlena, uzdržava se od kredita, udana, bez djece, prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u Z., H.
ulica …
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi … u 20.30 sati na parkiralištu u Z., J. K. …
narušavala javni red i mir na način da bi M. K. verbalno vrijeđala riječima: "Jesi
li se nabuljila kurvo debela, jebo te hrvatski otac koji te je izlegao i jebo te četnik koji te nije jebo", a nakon čega da bi ju udarila torbicom u predjelu glave i podlaktice lijeve ruke te da bi ju gurnula na pod prilikom čega da bi M. K. zadobila ozljedu lijeve podlaktice u vidu ogrebotine,
dakle, da bi tučom i vikom na javnom mjestu narušavala javni red i mir,
pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 13 st. 1. kažnjiv po čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
V. Na temelju članka 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. st 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona u pogledu drugookrivljenice padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, VI. policijska postaja Zagreb, klasa i urbroj gornji, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenica, … , zbog djela prekršaja činjenično
i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Prvookrivljena M. K. je na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda ispitana na
okolnosti iz optužnog prijedloga, izjavila da se ne smatra
krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Naime, … u 20.30 sati
sa svojim prijateljem Z. J. je bila u Kauflandu u Z., J. K. ….
Konkretno, bili su na samposlužnim blagajnama u namjeri da plate kupljeno, međutim izlaz nije radio i upućeni su na okolni izlaz. Tada je prvi put vidjela J. R. s njenim suprugom kako galami na zaposlenicu i negoduje zbog toga što taj izlaz ne radi te je tražila povrat novca vičući da ju boli kičma te da kako će sad ona nositi te stvari. Najnormalnije im se obratila rekavši im da bi možda bilo dobro da uzmu kolica i stave stvari u njih te ih tako odvezu van. Na to joj se ona obratila da je bezobrazna i neodgojena. Z. i ona su se bez odgovora pokupili van, odnijeli su u njihovo vozilo svoje stvari te su stali pored njihovog vozila da zapale cigaretu, jer ne žele pušiti u autu. U jednom trenutku sa suvozačevog mjesta vozila koje je stajalo dijagonalno od njih, izašla je J. R. te je počela vikati na nju: "Jesi li se dovoljno nabuljila kurvo debela" te je oko nje počela mahati s okopojasnom torbicom nakon čega se vratila u vozilo. Uzela je mobitel u namjeri da ju snima, na što se ona opet vratila iz vozila vičući da koga to snima i tad je krenuo fizički napad na nju. Udarila ju je torbicom u predjelu glave i podlaktice lijeve ruke, potom ju je gurnula na pod te je zadobila ozljedu lijeve podlaktice u vidu ogrebotine te se taj ožiljak na ruci još uvijek vidi. U obrani ju je tom prilikom odgurnula i viknula joj je: "Pička ti materina", a potom su se umiješali i muškarci. Konkretno, njen suprug ju je gurnuo na pod, nakon čega je njega Zvonko odgurnuo.
3. Drugookrivljena J. R. je u svojoj pisanoj obrani, koja je pročitana
na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda, u bitnom navela da se dana … u 20.35 sati nalazila na parkiralištu trgovačkog centra
K., S. u osobnom vozilu M. … sa suprugom. Sjedili su u autu,
suprug kao vozač, a ona kao suvozač. Spremali su se krenuti kada je iznenada njima nepoznata ženska osoba trčala brzo i agresivno prema njihovom vozilu. Došla je s njene suvozačeve strane i odmah počela agresivno lupati po staklu i vratima gdje je sjedila kao suvozač. Odlučila je izaći van te je tu žensku osobu pitala zašto im lupa po vozilu te je li ona normalna, u čemu je problem. Njezina reakcija je bila da ju je uhvatila snažno i agresivno za prednji dio jakne u visini prsa te ju je potom okrenula u krug i bacila na tlo. Nakon toga ju je otvorenim dlanom i šakom udarila u lijevi dio lica, posebice u području oka i glave. Nakon što ju je fizički napala pobjegla je iza svoga partnera kod njihovog vozila riječkih tablica. Suprug je izašao iz vozila i pogledao je li u redu na što mu je rekla da ju je ta žena fizički napala, udarila u glavu te da ju glava boli. Otišli su zajedno bliže toj osobi koja se sada već skrivala iza svog partnera pretpostavlja znajući što je napravila. Njen suprug ju je pitao zašto ju je napala fizički, zašto je to uradila. Zašto je lupala po njihovom vozilu te je li zna koliko je to pogrešno što je uradila i da to nije u redu niti normalno. Ona se na njihova pitanja smijala sa svojim partnerom te odlučila zapaliti cigaretu. S obzirom da se s tim ljudima nije uspijevalo imati nikakav suvisao kontakt osim što im je sve bilo jako smiješno nakon što ju je ta žena fizički napala njen suprug, D. K. je odlučio slikati njihovo vozilo konkretno tablice vozila u slučaju da pokušaju pobjeći prije dolaska policije. Prilikom slikanja vozila ženska osoba koja ju je fizički napala stala je ispred svog vozila i raširila noge i ruke u pokušaju da njen suprug ne može uslikati tablice i vozilo. Nakon kraćeg vremena odustala je i suprug je vozilo uslikao. Njen suprug i ona su se odlučili vratiti do njihovog vozila te poslikati njezine ozljede nakon fizičkog napada s mobitelom kao i njihov auto koji je bio također udaran od strane te osobe. Potom je njen suprug nazvao 112 i tražio policiju da prijavi fizički napad. Do dolaska policije ove dvije osobe su htjele pobjeći s mjesta napada. Konkretno je osoba koja je izvršila napad rekla da ona sada želi ići na što je zaštitar trgovačkog centra rekao da ako su Ijudi koji su napadnuti već zvali policiju da bi bilo pametno dočekati tu policiju, a ne se udaljavati sa mjesta zločina. Nakon toga su odlučili ipak ostati. S obzirom da policije nije bilo neko vrijeme odlučili su otići do kioska po vodu, na prvom semaforu su vidjeli policiju te su odustali od vode te se odmah vratili na parkiralište Kauflanda. S obzirom na policijsko izvješće gdje je ženska osoba koja ju je fizički napala izjavila da je bila predmet nacionalističkog vrijeđanja smatra dužnim to osporiti kao neistinito. Nikad nije nikog vrijeđala na nacionalističkoj osnovi. Štoviše dijete je koje je za vrijeme Domovinskog rata skupa sa svojom obitelji prognano iz svog obiteljskog doma u Vukovaru gdje su se događala najveća stradanja i žrtve u ratu. Nadalje, bliski član njene uže obitelji je proživio strahote srpskih logora i dan danas se bori sa PTSP-om.
S obzirom na njenu tešku ratnu prošlost i prognanstvo smatra da je tvrdnja o nacionalističkom vrijeđanju od osobe koja ju je fizički napala više nego lažna i neistinita te služi samo svrsi da se istina u ovom konkretnom slučaju preokrene odnosno da se ne priča o onome o čemu je ovdje riječ. Ovdje je riječ o gruboj fizičkoj sili koja je upotrijebljena protiv nje gdje je kao građanin ove zemlje fizički napadnuta i time oštećena strana. Zbog tog razloga je njen suprug i zvao policiju da se protiv osobe koja je to učinila adekvatno postupa te da snosi posljedice za svoje agresivno društveno neprihvatljivo ponašanje, dok na drugoj strani imamo osobe, žensku osobu koja je bila napadač i njezinog partnera kojima je nakon napada sve to bilo jako smiješno te su opušteno uživali u cigaretama, skrivali registracijske tablice svog vozila te naposljetku su planirali i otići prije dolaska policije očito znajući da su učinili nešto jako loše. Od tog nauma su odustali tek na one prijedlog zaštitara centra da ako je druga strana oštećena strana zvala policiju da je normalno i po zakonu očekivano da tu istu policiju čekaju. S obzirom na sve navedeno u ovom slučaju kao oštećena osoba, očekuje oslobađajuću presudu što se tiče remećenja javnog reda i mira te da se osoba koja ju je izvrgla fizičkom napadu i time uznemirila i nju i njenog supruga jasno osudi te da se pošalje poruka ostalim nasilnicima u društvu da je to socijalno neprihvatljivo ponašanje te da kao takvo neće biti tolerirano ni minimum. U privitku pisane obrane dostavila je povijest bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice i fotografije nastale prilikom policijskog izvještaja.
4. Nakon što joj je pročitana obrana drugookrivljenice, prvookrivljenica je odgovorila da sve što je navedeno nije istina, osim što su razmišljali da odu te što su zaista pokušali spriječiti da slikaju registarske oznake njihovog vozila, jer je to vozilo Z. majke.
5. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je utvrdio da okrivljenice do sada nisu prekršajno osuđivane te je izvršio uvid u bolničku prijavu koju je ovom Sudu dostavila VI. policijska postaja Zagreb na listu 33 spisa te u povijest bolesti i fotografije koje je Sudu dostavila drugookrivljenica na listovima 24-31 spisa, a kao svjedoci su ispitani Z. J. i D. K. te je proveden dokaz suočenjem okrivljenica međusobno te prvookrivljenice i svjedoka D. K..
6. Drugookrivljenica se pisanim putem očitovala na iskaz prvookrivljenice, a u podnesku je navela da je sve što je navela prvookrivljenica laž i patetični pokušaj skretanja pozornosti s fizičkog napada koji je izvršila nad njom. Jedina istina je da ju je ta osoba iznimno agresivno fizički napala. zbog čega ima i danas posljedice. Misli da je dovoljno reći da se više ne osjeća ugodno i sigurno dok sjedi u autu, već se uvijek zaključava u pokušaju da se što više zaštiti. Mora reći da joj nažalost ništa neće izbrisati tu noć na parkingu Kauflanda, ništa ne može izbrisati fizičke udarce niti mentalnu traumu koju je proživjela i koju još uvijek proživljava. Njena jedina nada ostaje da će osoba koja je izvršila brutalni fizički napad na nju biti odgovarajuće osuđena za to djelo te da na taj način dobije zadovoljštinu i barem malo pravde nakon svega što je proživjela.
7. Nakon što je prvookrivljenici predočeno očitovanje drugookrivljenice na njenu obranu izjavila je da se ne slaže s njenim navodima te da i ona ima još uvijek određeni strah i traumu kada ide u Kaufland pa čak i kada ide u druge dućane.
8. Z. J. ispitan kao svjedok na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda u svom iskazu je naveo da je … oko 20.30 sati sa
svojom sadašnjom djevojkom M. K. bio u Kauflandu te su nakon kupnje bili na samoposlužnim blagajnama u namjeri da plate kupljene proizvode. Tamo je prvi put vidio J. R. i njenog supruga kako se nešto raspravljaju s radnicama.
Sjeća se da je suprug J. R. govorio da ga bole leđa i da ne može nositi
stvari do auta, a zasmetalo ih je što izlazna vrata sa samoposlužnih blagajni nisu radila.
Na to im je samo M. u prolazu rekla da ne vidi u čemu je problem da mogu uzeti kolica i u njima odvesti stvari do auta, na to su joj oni uzvratili da je nepristojna. Potom su otišli, stali su do svog auta zapaliti cigarete. U jednom trenutku iz parkiranog vozila u njihovoj blizini otvorila su se suvozačeva vrata, iz vozila je izašla J. R. te je počela vikati M. da šta gleda, je li se nagledala i da je kurvetina debela. M.
je bila u šoku i pitala je je li ona to njoj govori. Potom se gospođa vratila u auto, međutim odmah je opet izašla van ponovno je počela vrijeđati M. vičući nevjerojatne stvari poput: "Jebo te hrvatski otac koji te izlegao, i jebo te četnik koji te nije jebao", a potom je krenula prema njoj, zamahnula je torbicom par puta, s kojom ju je na kraju pogodila u predjelu ruke. M. ju je u namjeri da se obrani odgurnula od sebe te joj viknula:
"Pička ti materina". Potom se u sukob umiješao i J. suprug na način da je on
M. srušio na pod. Tada se i on umiješao te je D. K. razdvojio od
M.. Gospođa J. vjerojatno zbog tog što ju je M. odgurnula u namjeri
da se obrani je počela vikati da je to napad na nju i da će zvati policiju.
9. Drugookrivljenica je u svojoj obrani iznesenoj na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda navela da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret te da u cijelosti ostaje kod svoje pisane obrane.
10. U tijeku dokaznog postupka, Sud je proveo dokaz suočenjem okrivljenica te su iste upozorene na predmet suočenja – okolnost međusobnog narušavanja javnog reda i mira kao i činjenicu da se moraju gledati u oči. Prvookrivljenica je izjavila gledajući drugookrivljenicu u oči: „Mi smo stajali pored automobila i zapalili smo cigaretu kada ste vi došli do nas automobilom, izletjeli ste iz vozila i napali ste me. Prvo je to bilo verbalno zastrašivanje, a potom ste me jedanput udarili okopojasnom torbicom i ja sam se na to branila“, a Sud je konstatirao da se prvookrivljenica nakon navedenog iskaza smijala, a drugookrivljenica je izjavila gledajući prvookrivljenicu u oči: „Vi ste mene fizički napali i imam tragove i zadobila sam ozljede. Tom prilikom ste lupali šakama po mom staklu. Ja sam izašla van iz vozila i pitala sam vas jeste li normalni, nakon čega ste vi mene primili za jaknu, oborili me na pod, udarili me otvorenim dlanom ruke po lijevoj strani lica i nogom u leđa. Vi mi niste dali da se dignem s poda, bili ste vrlo agresivni, a u lice sam zadobila dva udarca. Vaš parter Z. J. je bio vrlo
pasivan, a napad je bio izuzetno brz, desetak sekundi je trajao koliko je trebalo suprugu da izađe iz vozila da dođe do nas. nakon tog napada vi ste se smijali kao što ste se i sad smijali“. Prvookrivljenica nakon što je čula iskaz drugookrivljenice je gledala u suca i navela: „To su neistine“.
11. Prvookrivljenica je na posebno pitanje Suda odgovorila da je zadobila ogrebotinu predmetne zgode, ali nije išla liječniku, a sve što je napravila prema drugookrivljenici je napravila u samoobrani. Drugookrivljenica je na posebno pitanje Suda odgovorila da je netočno da bi ona predmetne zgode prvookrivljenicu udarila torbicom u predjelu glave i podlaktice lijeve ruke te je navela da ona čak od siline i brzine napada nije stigla reagirati čak ni u samoobrani iz kojeg razloga ima takve ozljede.
12. D. K. ispitan kao svjedok na glavnoj raspravi održanoj …
kod ovog Suda u svom iskazu je naveo da se sjeća tog … kada
je suprugom J. nakon kupovine sjeo i upalio motor svog vozila na Kauflandovom parkingu. U tom trenutku je trčeći do njih došla u sudnici nazočna M. K. te je počela lupati šakama na suvozačevo staklo. J. je izašla iz vozila i pitala ju da što radi, na što ju je M. primila za jaknu, doslovno ju je zavrtjela,
J. je pala na pod, a M. joj je zadala dva udarca u glavu, konkretno
otvorenom šakom desne ruke u lijevu stranu lica. Sve se to odvilo u par sekundi, nakon čega je M. pobjegla, sakrila se iza svog partnera, a njegova supruga je bila u potpunom šoku. Ono što ga je najviše iznenadilo je pasivnost njenog partera te činjenica da su nakon ovog napada se smijali i pušili cigarete. Otišao je do njihovog vozila u namjeri da ga uslika zbog registarskih oznaka što mu je s prednje strane M. pokušala onemogućiti, nakon čega je otišao iza i slikao stražnje reg. oznake.
Pozvao je policiju, koja je uskoro i došla, a do njihovog dolaska je s mobitelom uslikao Jasminine ozljede koje je ona dostavila uz spis uz svoju pisanu obranu.
13. Prvookrivljenica je istaknula da današnji iskaz ispitanog svjedoka nije istinit. 14. U tijeku dokaznog postupka, Sud je proveo dokaz suočenjem prvookrivljenice i svjedokinja D. K. te su isti upozoreni na predmet suočenja – okolnost međusobnog navodnog narušavanja javnog reda i mira kao i činjenicu da se moraju gledati u oči. Prvookrivljenica je izjavila gledajući svjedoka D. K. u oči:
„Z. i ja smo izašli iz dućana i došli smo do stražnje strane vozila gdje smo ostavili namirnice i stali smo kod auta da zapalimo cigarete. Vaša supruga je izašla iz vozila sa strane suvozača velikom brzinom, zaletjela se prema meni, prvo me je napala verbalno, a potom i fizički udarivši me torbicom, ja sam je počela snimati mobitelom, a ona me je ponovo udarila torbicom, potom ste došli vi i gurnuli me na pod nakon čega se umiješao i Z.“, a svjedok D. K. je izjavio gledajući prvookrivljenicu u
oči: „Ovo što ste vi rekli je potpuno izmišljeno, neuvjerljivo, kao neki naučeni scenarij, nije životno, nesigurni ste, gledate me u oči i ne govorite istinu. Vi ste dotrčali do vozila to je bilo kao u filmu i lupali ste po staklu, limu, supruga je otvorila vrata i izašla je van, zgrabili ste ju za jaknu, napravili ste s njom "zvrk", srušili na pod, zadali ste joj, za ženu dva vrlo jaka, udarca, nakon čega ste otišli“.
15. Prvookrivljenica je završno navela da joj nije jasno što se drugookrivljenici događalo u glavi taj dan, prvo je napala zaposlenike, a zatim i nju na parkingu. Neka njoj ide na dušu, ako želi lagati u svom postupku.
16. Drugookrivljenica je završno navela da i dan danas ima traumu zbog navedenog događaja, boji se izaći iz auta, zaključava vozilo, a ima i fizičke posljedice od ovog napada. Ne razumije i žali zbog toga što M. K. kao mlada osoba ne može priznati krivnju i preuzeti odgovornost za ovaj događaj.
17. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve provedene dokaze,
kako pojedinačno, tako i u njihovoj povezanosti, ovaj Sud, temeljem čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, smatra nedvojbeno utvrđenim da je prvookrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, odnosno da je … u 20.30 sati na parkiralištu u Z., J. K. … narušavala javni red i mir na način da je J.
R. lupala po staklu automobila te ju vrijeđala riječima: "Pička ti materina", a nakon čega je fizički nasrnula na nju, primila ju za jaknu i oborila na pod te ju udarila otvorenim dlanom ruke po lijevoj strani lica, a nakon čega ju je udarila nogom u leđa prilikom čega je J. R. zadobila ozljedu u predjelu ispod lijevog oka u
vidu crvenila, što ispunjava biće djela iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa ju je Sud proglasio krivim i izrekao joj prekršajnopravnu sankciju koju smatra primjerom počinjenom prekršaju kao i prekršajnoj odgovornosti prvookrivljenice.
18. Cijeneći da se prvookrivljenica predmetne zgode ponašala neprimjereno – fizički napavši žensku osobu na parkiralištu trgovačkog centra, na kojoj su se nalazili i drugi prolazeći građani, Sud smatra da takvo ponašanje prvookrivljenice ispunjava zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je trgovački centar u navedeno vrijeme radio te predstavlja ograničeno otvoreno javno mjesto, a radnja prekršaja – fizički napad je uznemirio druge ljude, konkretno prolazeće građane i drugookrivljenicu.
19. Prekršajnu odgovornost prvookrivljenice Sud je utvrdio primarno iz personalnih dokaza – iz iskaza drugookrivljenice i svjedoka D. K.. Oboje su prilikom iskazivanja bili znatno uvjerljiviji od prvookrivljenice, a njihovi iskazi su sadržajno u bitnome bili podudarni. Njihove iskaze je Sud prihvatio vjerodostojnim i točnim, a iskazivali su uvjerljivo i precizno. Sud smatra da je drugookrivljenica bila uvjerljivija od prvookrivljenice, primarno temeljem provedenog suočenja između njih. Naime, drugookrivljenica se tom prilikom držala danih joj uputa od strane suca – držala se predmeta suočenja, kao i upute da se gleda u oči s prvookrivljenicom, pritom jasno ponovivši bitno – da ju je prvookrivljenica verbalno te fizički napala. S druge pak strane, prvookrivljenica je prilikom suočenja s drugookrivljenicom iskazivala krajnje neozbiljno, pritom se smijući, gledajući u suca, a ne u osobu s kojom se suočava te je, za razliku od drugookrivljenice iskazivala kratko i paušalno. Također, svjedok D. K. je prilikom suočenja s prvookrivljenicom bio znatno uvjerljiviji tereteći prvookrivljenicu za verbalni i fizički napad na drugookrivljenicu, dok prvookrivljenica uopće nije imala komentar na njegov iskaz u kojem ju je uvjerljivo i detaljno teretio za prekršaj koji joj se stavlja na teret. U skladu s navedenim personalnim dokazima je i provedeni materijalni dokaz - bolnička prijava, povijest bolesti i fotografije iz kojih su jasno vidljive ozljede drugookrivljenice, a koje dokaze je Sud prihvatio kao vjerodostojne i relevantne dokaze. Sud nije prihvatio iskaz svjedok Z. J., jer je isti bio neuvjerljiv, a njegov iskaz neživotan pa Sud drugookrivljenicu isključivo na temelju takvog njegovog iskaza nije mogao proglasiti krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Na temelju čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona drugookrivljenica je oslobođena od optužbe zbog okolnosti koje isključuju njenu krivnju. Naime, Sud nije utvrdio prekršajnu odgovornost drugookrivljenice, jer je iz naprijed navedenog utvrđeno kako nema čvrstih ni personalnih ni materijalnih dokaza da bi prvookrivljenica narušavala javni red i mir na način da je verbalno, a zatim i fizički napala drugookrivljenicu. S obzirom da obranu prvookrivljenice, kao i iskaz svjedoka Z. J., koji su jedini teretili
drugookrivljenicu, ovaj Sud nije prihvatio istinitima, nije bilo ni osnove za njenu prekršajnu odgovornost. Sud nije prihvatio istinitim obranu prvookrivljenice, smatrajući da je ista neistinita, nevjerodostojna te je u suprotnosti s obranom drugookrivljenice i iskazom svjedoka D. K., čije iskaze je Sud prihvatio istinitim i točnim, a njena obrana je evidentno dana u pokušaju izbjegavanja prekršajne odgovornosti.
20. Prilikom odmjeravanja kazne Sud je uzeo kao olakotne okolnosti činjenicu da je prvookrivljenica do sada prekršajno neosuđivansa, dok joj je kao otegotnu okolnost tretirao iskazani visoki stupanj agresivnosti i upornosti predmetne zgode u napadu na žensku osobu, fizički slabiju te stariju osobu od sebe. Imajući u vidu sve navedene okolnosti Sud je prvookrivljenici izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, a za predmetno djelo prekršaja propisana je zatvorska kazna u trajanju do 30 dana ili novčana kazna u rasponu od 700,00 do 4.000,00 eura, imajući u vidu naprijed navedene okolnosti, smatrajući da će se upravo izrečenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja, a ova kazna ujedno predstavlja i društvenu osudu za izvršeno djelo prekršaja pa se njome postiže svrha generalne i specijalne prevencije te se utječe na prvookrivljenicu da shvati neprihvatljivost ovakvog ponašanja i da u buduće ne čine ovo ili slična djela prekršaja. Sud je mišljenja kako izvršenje izrečene kazne zatvora nije nužno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, već je prvookrivljenici potrebno uputiti takvu vrstu prijekora, kojom se ostvaruje svrha prekršajne sankcije, izricanje kazne bez njezinog izvršenja, zbog čega je temeljem čl. 41. u svezi čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, prema prvookrivljenici primijenjena uvjetna osuda na način da joj se izrečena kazna zatvora neće izvršiti pod uvjetom da prvookrivljenica u roku od jedne godine ne počini djelo prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene kazne.
21. Na temelju u izreci citiranog propisa, s obzirom na to da je prvookrivljenica proglašena krivom obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 70,00 eura koji se sastoje od troškova Suda u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskom stanju okrivljenika.
22. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona u odnosu na drugookrivljenicu padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, …
zapisničar
sudac
Marko Jakelić, v.r.
Edhem Kapetanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. prvookrivljenoj M. K., B. … , … B.,
2. drugookrivljenoj J. R., H. ulica … , Z.,
3. tužitelju PU zagrebačkoj, VI. policijskoj postaji Zagreb,
4. pismohrana.