REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 65 Pž-517/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Ivane Mlinarić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NATURAL TRAVEL d.o.o. Konjic, Kolonija 8, Bosna i Hercegovina, kojeg zastupa punomoćnik Jasmin Avdagić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika OSIJEK-KOTEKS d.d. Osijek, Šamačka 11, OIB 44610694500, kojeg zastupa punomoćnik Mojmir Ostermann, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ostermann i Partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-1633/11-9 od 17. travnja 2012., u sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-1633/11-9 od 17. travnja 2012. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-1633/11-9 od 17. travnja 2012. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da sud naloži tuženiku da mu plati iznos od 187.854,86 kn sa zateznim kamatama od 5. rujna 2011. do isplate po stopi propisanoj za odnose iz trgovačkih ugovora, kao i da mu naknadi parnične troškove.
2. Tužitelj je protiv presude pravovremeno podnio prijedlog za donošenje dopunske presude (zato što prvostupanjski sud nije odlučio od tužbenom zahtjevu koji je tužitelj izmijenio u podnesku od 5. ožujka 2012. nego o onom tužbenom zahtjevu kakav je postavljen u tužbi) koji se treba smatrati žalbom ako zahtjev ne bude prihvaćen. Žalbu izjavljuje zbog svih zakonom predviđenih razloga, a u bitnom navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da tužitelj nije dostavio dokaze za svoje tvrdnje budući da su dostavljene sve isprave kojima je tužitelj raspolagao i uz to je predložio da sud postupi po odredbi članka 234. Zakona o parničnom postupku i od treće osobe zatraži dostavu isprava koje se kod nje nalaze. Tvrdi da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz pravomoćnog i ovršnog rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu koja obvezuje tuženika na isplatu novčanog iznosa koji je predmet tužbenog zahtjeva, te da je time dokazao da ima tražbinu prema tuženiku i da je ovlašten na pokretanje ove parnice, a da je tuženik bio dužan dokazati suprotno. Zaključno navodi kako su razlozi presude o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni. Predlaže da ovaj žalbeni sud preinači pobijanu presudu tako da izmijenjeni tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti i tuženiku naloži da mu nadoknadi parnične troškove ili da presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tuženik je naveo kako je tužitelj izgubio pravo na vođenje ovoga postupka zato što nije prijavio svoju tražbinu u predstečajnom postupku koji je vođen nad tuženikom, kao i da tužitelj pogrešno interpretira sadržaj i učinak rješenja o ovrsi na kojem zasniva tužbeni zahtjev. Smatra da je prvostupanjski sud pravilno usvojio prigovor nedostatka aktivne legitimacije i odbio tužbeni zahtjev i predlaže da drugostupanjski sud odbaci žalbu ili je odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu. Traži naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, te na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
6. Osnovano žalitelj tvrdi da je prvostupanjski sud zanemario okolnost da je tužbeni zahtjev tijekom postupka izmijenjen u odnosu na onaj koji je postavljen u tužbi. Kako o tome ništa nije rečeno u obrazloženju, presuda se ne može ispitati u pogledu te bitne procesne dispozicije. Tako nije obrazloženo je li prvostupanjski sud smatrao da je riječ o preinaci tužbe, a ako jest zašto je nije dopustio, nego je odlučio o prvobitnom tužbenom zahtjevu.
7. Osnovano žalitelj tvrdi i da su razlozi presude nejasni i proturječni. Naime, tužbeni zahtjev je odbijen zato što je sud našao osnovanim prigovor promašene aktivne legitimacije, ali nisu navedeni valjani razlozi za takvu odluku. U prilog tome samo je navedeno kako je uvidom u dokumentaciju koju je tužitelj dostavio uz tužbu sud „nedvojbeno“ utvrdio da se odnosi na činjenicu „zadržavanja depozita kod tvrtke Osijek-koteks od strane Hidrogradnje d.d.“, treće osobe koja nije stranka u ovoj pravnoj stvari. Potom se sud pozvao na odredbe članaka 186., 186.b i 187. ZPP-a i zaključio kako tužitelj nije dokazao da je imao tražbinu prema tuženiku i da tu tražbinu nije uspio naplatiti.
8. Iz navedenog nije jasno je li sud uopće utvrđivao činjenice na kojima tužitelj zasniva tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 187.854,86 kuna. Iz tužbenih navoda proizlazi da je riječ o parnici koju ovrhovoditelj vodi protiv ovršenikovog dužnika radi naplate prenesene novčane tražbine u smislu članka 164. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 154/11 i 70/12) koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe. Stoga okolnost što se isprave koje je tužitelj dostavio uz tužbu odnose na treću osobu, (ovršenika iz ovršnog postupka, koji se vodi radi ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika iz Glave dvanaeste tog Ovršnog zakona), ne može biti valjan razlog za zaključak o nepostojanju tužiteljeve legitimacije za vođenje ove parnice.
9. Navedeno predstavlja takve nedostatke zbog kojih se pobijana presuda ne može ispitati, pa je njenim donošenjem učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju sadržajem svoje žalbe ukazuje žalitelj i na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti s obzirom na dan pokretanja ovoga postupka i dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19).
10. U odnosu na tvrdnje tuženika da je tužitelj zbog otvaranja postupka predstečajne nagodbe „izgubio pravo voditi ovaj postupak“ valja istaknuti da je riječ o okolnosti koja je nastala nakon donošenja prvostupanjske presude, pa je prvostupanjski sud nije ni mogao uzeti u obzir. S druge strane, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u odnosu na one činjenice koje su postojale u vrijeme njenog donošenja, pa ni drugostupanjski sud ne može uzeti u obzir činjenice koje su nastupile nakon toga.
11. Zbog učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka pobijana presuda je, na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a, ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nepravilnosti na koje je ukazano ovim rješenjem tako da će odlučiti o tužbenom zahtjevu koji je tužitelj postavio podneskom od 5. ožujka 2012. budući da iz podataka u spisu proizlazi da se tuženik nije protivio preinaci (članak 190. ZPP-a), ispitati o kakvoj tražbini je riječ i je li prenesena na tužitelja, te posebno je li riječ o tražbini na kojoj je tužitelj pljenidbom stekao založno pravo na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3911/2011 od 5. rujna 2011. s obzirom na odredbu članka 71. stavka 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj: 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13).
Zagreb, 27. veljače 2024.
Predsjednik vijeća
Raoul Dubravec
Broj zapisa: 9-30863-e48f5
Kontrolni broj: 0de51-7c567-cd2fe
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Raoul Dubravec, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
