Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-392/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sande Janković i Sanje Katušić-Jergović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog E. B. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. i članka 38. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog E. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 20. listopada 2023., broj K-15/2018-194, u sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog E. B. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Vukovaru odbijen je kao neosnovan prijedlog optuženog E. B. za izdvajanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i gospodarstvo D. P. od 5. lipnja 2023. kao nezakonitog dokaza.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi E. B. po braniteljici, odvjetnici S. D., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavaka 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. dalje: ZKP/08.), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a podredno da se ono preinači na način, da se osporeni dokaz izdvoji kao nezakonit.
3. Spis je, na temelju članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje iz osnova iz kojih se pobija žalbom te sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene povrede na koje žalitelj upire, kao niti one koje ispituje po službenoj dužnosti.
6. Suština pobijanog rješenja temelji se na utvrđenju da je osporeno vještačenje zakonito, jer je vještak postupao po nalogu prvostupanjskog suda kojim je određeno to vještačenje (list 1349-1351 spisa). Tako se i za obranu prijeporno prikupljanje podataka neposredno od strane vještaka temeljilo na sadržaju sudskog naloga.
7. Izložena argumentacija prvostupanjskog suda je pravilna.
8. Naime, žalitelj miješa dvije sasvim različite stvari. Jedno je pitanje zakonitosti nekog dokaza, a drugo je pitanje vjerodostojnosti, odnosno sadržaja samog dokaza.
9. Iz spisa jasno proizlazi da je prvostupanjski sud na raspravi 17. svibnja 2023. prihvatio dokazne prijedloge optuženih E. B. i A. M. te odredio provođenje novog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. U točki IV naloga naložio je strankama, ustanovama i tijelima javne vlasti, dostaviti vještaku na njegov zahtjev sve potrebne podatke, dokumentaciju i informacije koje su vezane uz predmet vještačenja. Dakle, već je svrha provođenja novog vještačenja implicirala potrebu traženja podataka koje je sud u stvari prenio na vještaka, kako je to navedeno u točki IV naloga.
10. Pored toga, treba reći da je za nezakonitost dokaza ex lege u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., potrebno da se (kumulativno) radi o povredi određene zakonske norme kojoj sam zakon daje karakter nezakonitog dokaza, što nije slučaj kod povrede odredbe članka 312. stavka 3. ZKP/08.
11. Međutim, drugo je pitanje vjerodostojnosti samog vještačenja, koja će se razmatrati u daljnjem tijeku postupka. Tako na raspravi obrana može stavljati primjedbe na pojedini dokaz, osporavati njegovu uporabu i u tu svrhu predlagati nove dokaze. Konačna ocjena vjerodostojnosti pojedinog dokaza dati će prvostupanjski sud u presudi i žalbeni sud prilikom odlučivanja o žalbama budu li podnesene. Zbog toga u ovoj fazi postupka nema riječi niti o kakvoj povredi prava na obranu kao sastavnice pravičnosti na koju u žalbi upire žalitelj, jer se usklađenost postupanja s pretpostavkama pravičnog suđenja mora u svakom predmetu ispitati s obzirom na tijek postupka u cjelini (usporedi, Europski sud za ljudska prava Mehmet Zeki Çelebi protiv Turske, 2020., Ibrahim i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine, veliko vijeće, 2016.).
12. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 27. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
