Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 80 Gž-3969/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. A. iz R., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica L. P., odvjetnica u R., protiv tuženika Z. V. iz R., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik N. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. i D. d.o.o. R., radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika te H. V. iz R., OIB: … i mlt. M. C. V. iz R., OIB: …, koju zastupa zakonska zastupnica majka H. V. iz R., OIB: …, a oboje zastupani po punomoćniku N. V., odvjetniku u Odvjetničkom društvu V. i D. d.o.o. R., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-462/21-14 od 11. srpnja 2023., dana 22. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba H. V. i mlt. M. C. V. i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-462/21-14 od 11. srpnja 2023. i predmet vraća istome sudu na ponovan postupak.

Odbacuje se žalba tuženika podnesena protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-462/21-14 od 11. srpnja 2023. kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijeno je sudjelovanje H. V. i mlt. M. C. V. kao umješača na strani tuženika.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je uložio tuženik te H. V. i mlt. M. C. V. zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19. i 80/22. - u daljnjem tekstu ZPP). U žalbi predlažu ukinuti pobijano rješenje i dozvoliti da kao umješači sudjeluju u postupku na strani tuženika.

3. Žalba H. V. i mlt. M. C. V. je osnovana, a žalba tuženika je nedopuštena.

4. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja utvrđuje da je tužitelj spram tuženika ustao tužbom radi predaje u suposjed stana oslobođen od svih trećih osoba i njihovih stvari.

5. Podneskom od 10. lipnja 2021. su H. V. i mlt. M. C. V. izjavili da stupaju u ovu parnicu i da se pridružuju tuženiku. Svoj pravni interes za stupanje u parnicu sadržajno temelje na činjenici da žive u stanu koji je predmet ovog spora te smatraju da taj stan predstavlja njihov dom i da u svezi s time uživaju zaštitu propisanu člankom 8. stavak 1. i 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., dalje Konvencija)

6. Tužitelj se protivio stupanju umješača u parnicu na strani tuženika.

7. Prvostupanjski sud navodi da osoba koja u svjetlu Konvencije uživa pravo na poštivanje doma ima izvorno i osobno pravo. Slijedom navedenoga da pravo H. V. i mlt. M. C. V. na poštivanje doma (ako bi se utvrdilo da njihov boravak u predmetnom stanu ima obilježja doma kako ga definira Europski sud za ljudska prava) predstavlja njihovo posebno pravo koje ne ovisi o tome tko je vlasnik te nekretnine niti o tome je li tuženik kao navodni posredni posjednik dužan tu nekretninu predati vlasniku. One se zahtjevu bilo kojeg od njih mogu samostalno suprotstaviti prigovorom "prava na dom". Nadalje, zaključuje da uživanje tog prava ne zavisi od toga kako će biti presuđeno u parnici između tužitelja i tuženika, pa stoga one nemaju pravni interes da tuženik uspije u ovoj parnici. Prvostupanjski sud smatra da pravni interes ima onaj čija prava ili obveze zavise od toga kako će biti presuđeno u parnici između drugih osoba. Postojanje kojeg drugog interesa nije dostatno za miješanje jer se presuda koja bude donesena mora posredno odnositi na pravnu situaciju umješača. Dakle, kako je zaključno da ne postoji pravni interes H. V. i mlt. M. C. V., za sudjelovanje u ovoj parnici kao umješača na strani tuženika jer one svoje navodno pravo mogu štiti neovisno o ishodu ove parnice to je prvostupanjski sud odlučio kao u izreci svoje odluke, pozivom na odredbu članka 206. stavak 1. u svezi članka 207. stavak 1. ZPP-a.

8. Prema odredbi čl.206. st.1. ZPP-a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Odredbom čl. 207. st.1. ZPP-a propisano je kako svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije, a da sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača, ako utvrdi da ne postoji pravni interes umješača.

9. Cijeneći sadržaj ove zakonske odredbe i sadržaj izjave o stupanju u parnicu kao umješača na strani tuženika, a iz kojih proizlazi da u stanu, koji je predmet predaje u posjed, žive H. V. i mlt. M. C. V., kćer i unuka tuženika, a tužitelj zahtjeva od tuženika predaju u posjed stana slobodnog od trećih osoba i stvari ocjena je ovog drugostupanjskog suda da u konkretnom slučaju postoji pravni interes H. V. i mlt. M. C. V. da se u ovomu postupku kao umješači pridruže tuženiku. Navedeno iz razloga kako bi upravo tuženik uspio u ovoj parnici jer bi u tom slučaju one i dalje bile stambeno zbrinute, a što neće biti moguće ako tužiteljica uspije u sporu. Dakle, pravne posljedice sudske odluke o zahtjevu tužiteljice za predaju u posjed stana kojega u posjedu drži tuženik, a u kojem po njegovom odobrenju žive i njegova kćer i unuka, mogu se odnositi kako na faktički tako i na pravni položaj H. V. i mlt. M. C. V. umješača.

10. Slijedom navedenog, obzirom da je utvrđena osnovanost žalbenih navoda H. V. i mlt. M. C. V., valjalo je kao osnovanu prihvatiti žalbu žalitelja i na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP riješiti kao pod točkom I izreke ovoga rješenja.

11. Žalbu tuženika na rješenje prvostupanjskog suda kojim je odbijeno sudjelovanje H. V. i mlt. M. C. V. kao umješača na strani tuženika valjalo je odbaciti kao nedopuštenu temeljem odredaba čl. . 358. stavak 1. i 3. ZPP kojim je propisano je da je nedopuštena ona žalba koju je podnijela osoba koja nema pravnog interesa za njezino podnošenje.

12. Prvenstveno valja reći da pravni interes za korištenje nekog pravnog sredstva ima ona osoba koja od pozitivne sudske odluke može očekivati takvu pravnu korist koju na drugi način ne može ostvariti.

13. U konkretnom slučaju se pobijana odluka ne odnosi na tuženika, već na osobe koje žele sudjelovati u parnici kao umješači na strani tuženika. Stoga , kako se radi o situaciji u kojoj tuženik ne može očekivati nikakvu pravnu korist od pozitivne odluke suda niti se ona na njega odnosi to tuženik nema pravnog interesa podnositi žalbu na pobijano rješenje.

U Zagrebu 22. veljače 2024.

Sudac:

Gabriela Topić Kordej, v.r.