Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: 78. R1 Ob-566/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice O. K., OIB: ..., iz O., ..., zastupana po opun. S. V., odvjetniku u O., protiv I. protustranke A. G., OIB: ..., iz O., ... i II. protustranke I. G., OIB: ..., iz O., ..., oboje zastupani po opun. M. S., odvjetniku u O., radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 22. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice O. K., OIB: ..., iz O., ..., i sada pokojnog S. G., OIB: ..., sa posljednjim mjestom prebivališta u O., ..., koja je trajala od ... pa sve njegove smrti dana ..., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog S. G., temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je po opun. dana 5. srpnja 2023. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim S. G. U prijedlogu navodi da je sa istim živjela zajedno u izvanbračnoj zajednici u O., ... od ... pa do njegove smrti ..., da kao izvanbračna supruga pok. S. G. ostvaruje zakonsko pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti izvanbračnog supruga, a sukladno članku 22 stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. U prilogu je dostavila izjave A. G. i I. G., kćerke i sina predlagateljice i pok. S. G., te rješenje o nasljeđivanju broj ... javnog bilježnika V. A. od ...

2. Na prijedlog predlagateljice o ovom postupku je obaviješten HZMO O.

3. Podneskom od 28. rujna 2023. I. i II. protustranka su po opun. priznale istinitost navoda predlagateljice iz prijedloga, te su suglasni da se u ovom postupku utvrdi status izvanbračne zajednice između O. K. i pok. S. G.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to izjave A. i I. G. (str. 4 i 5 spisa), rješenje o nasljeđivanju ... od 22.12.2022. v.d. javnog bilježnika V. A. kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Osijeku (str. 6 do 8 spisa), izvadak iz matice umrlih Matične službe O. na ime S. G. (str. 22 i 23 spisa), izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda O. na ime A. O. R. (str. 32 i 33 spisa), uvjerenje o prebivalištu na ime O. K. od 2.11.2023. (str. 28 spisa), uvjerenje o prebivalištu od 27.10.2023. na ime S. G. (str. 30 spisa), te su saslušani predlagateljica i predloženi svjedoci.

5. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda O. od ..., na ime predlagateljice, utvrđeno je da je ista rođena ... u B., da je ... sklopila brak sa K. S., koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Osijeku broj ... od ... godine.

7. Iz izvatka iz matice umrlih Osječko-baranjske županije utvrđeno da je S. G. umro ... u O.

8. Iz uvjerenja o prebivalištu PU Osječko-baranjske od 27.10.2023. utvrđeno je da je pokojni S. G. imao prijavljeno prebivalište na adresi O., ... od ... do njegove smrti ..., dok je iz uvjerenja o prebivalištu predlagateljice od 2.11.2023. utvrđeno da je ista imala prijavljeno prebivalište na različitim adresama u O., i to od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., od ... do ... na adresi ..., a od ... na adresi O.,

9. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj ... Općinskog suda u Osijeku od ..., po javnom bilježniku V. A. iz O., kao sudskom povjereniku u ostavinskom postupku iza pokojnog S. G., utvrđeno je da iza pokojnog S. G. umrlog ..., ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine, da se njegovim nasljednicima, na temelju Zakona o nasljeđivanju i danih nasljedničkih izjava utvrđuju izvanbračna supruga O. K. i zajednička djeca sin I. G. i kći A. G.

10. Saslušana predlagateljica na ročištu održanom 23. listopada 2023. je u bitnome iskazala da je sa sada pokojnim S. G. živjela u izvanbračnoj zajednici od ..., do njegove smrti, ..., da imaju dvoje zajedničke djece, A. (rođ. ...) i I. (rođ. ...). Prije toga je bila u braku, kratko vrijeme od ... do ..., koji brak je prestao sporazumnim razvodom, a iz tog braka ima jedno dijete, kći koja je živjela s njom, izvanbračnim suprugom i njihovom zajedničkom djecom. Pok. S. nije imao drugi brak, niti izvanbračnu zajednicu. Imali su prijavljenu istu adresu prebivališta, O., ..., na kojoj su živjeli od ... do njegove smrti, a ona je formalno imala prijavljena prebivališta i na adresama O., ..., zatim O., ... i to iz razloga što su stanovi bili kupljeni na njezino ime, a koje stanove su zajedno kupili izvanbračni suprug S. i ona, ali su se dogovorili da stanovi budu upisani kao njezino vlasništvo, a kuća kao njegovo vlasništvo, a koju su zajedno gradili, a kao što je navela, za to vrijeme su živjeli zajedno u njihovoj zajedničkoj kući. Ona je bila zaposlena, kao i S., zajedno su se brinuli, kako o njihovoj zajedničkoj djeci, tako i o njezinoj kćerki iz ranijeg braka. Zajedno su sudjelovali u svim troškovima, spavali su zajedno, odlazili na godišnje odmore. Nisu se vjenčali, jer ona to nije htjela, jer je već prije toga bila u braku i rekla je da se više neće vjenčati, a njihova zajednička djeca nose njegovo prezime i on je od rođenja upisan kao njihov otac. Šest mjeseci prije smrti je počeo zaboravljati, vodila ga je kod više liječnika specijalista, kao i privatno, a neposredno prije smrti je završio u bolnici, u to vrijeme je bio COVID-19 pa ga nije mogla posjećivati, ali mu je nosila čistu odjeću i sve što mu je potrebno. Ona je organizirala njegov pokop i platila sve troškove. Djeca u to vrijeme nisu živjela u O., ali su došli na sahranu. Pok. S. je bio u mirovini u iznosu oko 5.000,00 kn, i ona je u mirovini u iznosu od oko 3.000,00 kn, sada oko 460,00 eura. U ostavinskom postupku koji je vođen iza pok. S. ona je zajedno sa njihovom zajedničkom djecom bila nasljednica kao izvanbračna supruga.

11. Na ročištu održanom 22. veljače 2024. saslušana svjedokinja L. M. je u bitnom navela da predlagateljicu poznaje dugi niz godina kao i sada pokojnog S. G. obzirom da je bila podstanar u stanu predlagateljice oko 10-12 g. sve do prošle godine i poznato joj je da je predlagateljica živjela sa sada pokojnim S. i da su imali dvoje zajedničke djece, sina i kćerku. Nije niti znala da isti nisu vjenčani jer o tome nisu nikada razgovarali, ali su živjeli kao da su u braku u ... u O. Poznato joj je da je S. umro prije godinu i pol dana.

11.1. Na upit opun. predlagateljice navodi da je bila u najmu stanova predlagateljice u ... i ..., da je u navedenim stanovima živjela sama sa svojom kćerkom, u to vrijeme predlagateljica nije živjela na istim adresama, nego kako je već navela u svom iskazu u ... ulici. Najamninu je plaćala neposredno predlagateljici, odnosno odlazila je na njihovu adresu u ..., pa koga je zatekla, dala je taj iznos najamnine, a ako nije bilo nikoga kod kuće, ubacila bi u poštanski sandučić, a sve je to trajalo do smrti sada pokojnog S.

12. Saslušani svjedok V. R. je na istom ročištu u bitnome naveo da je predlagateljicu O. i sada pokojnog S. G. upoznao prije 17.g. i to preko zajedničkih prijatelja i za to vrijeme su se družili i međusobno posjećivali. Oni su živjeli zajedno u O., u ... ulici gdje ih je posjećivao u kući u kojoj su živjeli i imali su dvoje zajedničke djece. Obzirom da su živjeli skupa i da imaju zajedničku djecu, mislio je i da su vjenčani, jer o tome nisu nikada niti razgovarali, a živjeli su kao da su u braku. Poznato mu je da su oboje bili zaposleni, S. je radio u ..., a O. je pričala da je nekada radila u stambenom, a poslije je imala svoju firmu, a kasnije su oboje bili u mirovini. S. je bio bolestan i bio je u bolnici. Kada je preminuo prije, misli 2. g., čuo se sa O. i izrazio sućut, a oni su pokop organizirali u krugu obitelji.

12.1. Na upit opun. predlagateljice navodi da je posjećivao predlagateljicu i S. na adresi u O. u ... ulici.

13. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je od ... između predlagateljice O. K. i sada pokojnog S. G. egzistirala izvanbračna zajednica, koja je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, u kojoj je rođeno dvoje zajedničke djece, koja izvanbračna zajednica je trajala sve do smrti pok. S. G. ..., što potvrđuju i njihova zajednička djeca, ovdje protustranke A. G. i I. G. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog S. G. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza, izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice umrlih pokojnog S. G., nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedene žene i neoženjenog muškarca, da su živjeli na istoj adresi i to O., ..., da je predlagateljica u ostavinskom postupku iza pok. S. G., pored njihove zajedničke djece, ovdje protustranaka, proglašena njegovim nasljednikom na temelju Zakona o nasljeđivanju kao njegova izvanbračna supruga.

14. Dakle, radilo se o faktičnoj zajednici dviju osoba suprotnog spola, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen, a činjenica da su predlagateljica i pok. S. G. za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice bili prijavljeni na različitim adresama, što je razvidno iz uvjerenja o prebivalištu predlagateljice (str. 28 spisa) i pok S. G. (str. 30 spisa) nije od odlučnog značaja, s obzirom da se za postojanje izvanbračne zajednice ne traži svakodnevno provođenje vremena s partnerom i prijava na zajedničkoj adresi (iako iz provedenih dokaza proizlazi kako su predlagateljica i pok. S. G. živjeli na adresi u O., ...

15. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

17. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica O. K. i sada pokojni S. G. živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od ..., pa do njegove smrti ...

18. Slijedom navedenog, kako predlagateljica O. K. ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim S. G. a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog M. B., valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 22. veljače 2024.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. opun. predlagateljici

2. opun. I. i II. protustranke