REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2241/2022-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimira Kvaternika i mr. sc. Anamarije Kvaternik u Rijeci, protiv I-tuženika Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB 29743547503 i II- tuženika Autotrans d.d., Cres, Šetalište 20, OIB 19819724166, oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja i tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-573/2018-7 od 7. rujna 2021. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž-573/2018-11 od 24. travnja 2023., kojima je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-255/2017-10 od 2. veljače 2018., u sjednici održanoj 21. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tuženicima podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-573/2018-7 od 7. rujna 2021. ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Gž-573/2018-11 od 24. travnja 2023. u dijelu u kojem tuženik nije uspio u sporu glede dosuđene nematerijalne štete kao i glede odluke o troškovima postupka glede pitanja koja glase:

„Je li dopušteno drugostupanjskom sudu, povodom prijedloga za ispravak presude, preinačavati ranije donesenu presudu istog suda, na način da se u obrazloženju navodi potpuno drugačija materijalno pravna odluka odnosno utvrđuje kao pravičan sada veći iznos naknade štete od iznosa koji je sud našao kao pravičan u presudi koju ispravlja, i ako se pri tome ne mijenja izreka presude?

Smatra li se materijalno pravna odluka o povećanom iznosu pravične naknade štete ispravkom greške u računanju i pisanju?“.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.

III. O troškovima odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja djelomično je potvrđena i djelomično je preinačena presuda suda prvog stupnja kojom je odlučeno o odštetnom zahtjevu tužitelje za naknadu materijalne i nematerijalne štete.

2. Sud drugog stupnja je ispravio svoju odluku rješenjem u kojem je navedeno:

„presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-573/2018-7 od 7. rujna 2021. u točki VIII izreke.

II Ispravlja se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 573/2018-7 od 7. rujna 2021. u točki 21. obrazloženja na način da ista

umjesto:

„21. Cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenog straha, zabrinutost za ishod liječenja te cijeneći sam nastanak štetnog događaja, pravilno sud prvog stupnja utvrđuje da tužitelju s osnove pretrpljenog straha pripada pravična novčana naknada ali mu prema aktualnoj sudskoj praksi i svim okolnostima slučaja pripada pravična novčana naknada u iznosu od 14.800,00 kn, pa kada se od istog oduzme 20% doprinosa tužitelja nastanku štete, dobije se iznos od 11.840,00 kn, a kada se od tog iznosa oduzme nesporno isplaćen iznos od strane prvotuženika u iznosu od 5.200,00 kn, to tužitelju pripada novčana naknada u visini koju je on po ovom osnovu zatražio svojim tužbenim zahtjevom (14.800,00 kn).“

ima stajati:

„21. Cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenog straha, zabrinutost za ishod liječenja te cijeneći sam nastanak štetnog događaja, pravilno sud prvog stupnja utvrđuje da tužitelju s osnove pretrpljenog straha pripada pravična novčana naknada ali mu prema aktualnoj sudskoj praksi i svim okolnostima slučaja pripada pravična novčana naknada u iznosu od 25.000,00 kn, pa kada se od istog oduzme 20% doprinosa tužitelja nastanku štete, dobije se iznos od 20.000,00 kn, a kada se od tog iznosa oduzme nesporno isplaćen iznos od strane prvotuženika u iznosu od 5.200,00 kn, to tužitelju pripada novčana naknada u visini koju je on po ovom osnovu zatražio svojim tužbenim zahtjevom (14.800,00 kn).“

III Ispravlja se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 573/2018-7 od 7. rujna 2021. u točki 22. obrazloženja na način da umjesto:

“22. Pravilno sud prvog stupnja dalje zaključuje da za smanjenje životnih aktivnosti zaostalih kod tužitelja koje vještaci cijene s 21,85% (odnosno 18,1% do 25,6%), te uvažavajući njegovu životnu dob, odnosno činjenicu da je stradao u dobi od 35 godina (rođen **.**.1970., a ozljede zadobio 28. studenoga 2005.) i ograničenja koja će zbog toga trajno trpjeti (nije u stanju lijevom rukom raditi bilo što što opterećuje zglob, lijevostrana sprovodna nagluhost s dokazanim šumom u lijevom uhu i nesiguran hod, slijedom čega se više ne može baviti onim aktivnostima gdje je potrebna stabilnost tijela u prostoru i dobar sluh), tužitelju po ovoj osnovi pripada pravična novčana naknada. Međutim, prema aktualnoj sudskoj praksi i svim prethodno navednim okolnostima, tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 40.000,00 kn, pa kada se od istog oduzme 20% doprinosa tužitelja nastanku štete, dobije se iznos od 32.000,00 kn, a kada se od tog iznosa oduzme nesporno isplaćen iznos od strane prvotuženika u iznosu od 15.200,00 kn, to tužitelju pripada novčana naknada u visini koju je on po ovom osnovu zatražio svojim tužbenim zahtjevom (20.000,00 kn).”

ima stajati:

“22. Pravilno sud prvog stupnja dalje zaključuje da za smanjenje životnih aktivnosti zaostalih kod tužitelja koje vještaci cijene s 21,85% (odnosno 18,1% do 25,6%), te uvažavajući njegovu životnu dob, odnosno činjenicu da je stradao u dobi od 35 godina (rođen **.**.1970., a ozljede zadobio 28. studenoga 2005.) i ograničenja koja će zbog toga trajno trpjeti (nije u stanju lijevom rukom raditi bilo što što opterećuje zglob, lijevostrana sprovodna nagluhost s dokazanim šumom u lijevom uhu i nesiguran hod, slijedom čega se više ne može baviti onim aktivnostima gdje je potrebna stabilnost tijela u prostoru i dobar sluh), tužitelju po ovoj osnovi pripada pravična novčana naknada. Međutim, prema aktualnoj sudskoj praksi i svim prethodno navednim okolnostima, tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 50.000,00 kn, pa kada se od istog oduzme 20% doprinosa tužitelja nastanku štete, dobije se iznos od 40.000,00 kn, a kada se od tog iznosa oduzme nesporno isplaćen iznos od strane prvotuženika u iznosu od 15.200,00 kn, to tužitelju pripada novčana naknada u visini od 20.000,00 kn, s obzirom da je to iznos koji je tražio.“.

3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja pitanja koja glase:

„1. Je li sud dužan obrazložiti na koji je način utvrdio „ključ“ raspodjele štete između štetnika i oštećenika? Drugim riječima, mora li obrazloženje presude sadržavati razloge-kriterije zbog kojih je doprinos oštećenika utvrđen upravo u nekom konkretnom omjeru ili je dovoljno samo naznačiti taj omjer u postotku bez navođenja razloga temeljem kojih je sud utvrdio taj postotak upravo u toj konkretnoj visini? Je li sud dužan utvrditi i obrazložiti postojanje svake od pretpostavki za primjenu pravila o podijeljenoj odgovornosti vodeći računa da je teret dokaza na štetniku koji odgovara temeljem objektivne odgovornosti? Je li sud, konačno obračunavajući štetu, ovlašten umanjiti dosuđene iznose na ime naknade štete pozivom na po tuženiku izvršeno plaćanje nespornog dijela štete iako je izvršeno plaćanje po tuženiku nespornih iznosa tužitelj već uračunao u svoje potraživanje i snizio tužbeni zahtjev (djelomično povukao tužbu) upravo na ime tako isplaćenog iznosa?

2. Je li sud ovlašten, bez da to obrazloži, smanjiti vještačenjima utvrđen postotak smanjenja životne aktivnosti oštećenika istodobno se pozivajući upravo na nalaze i mišljenja vještaka?

3. Ima li oštećenik pravo na naknadu izgubljene zarade u visini koja se utvrđuje usporedbom sa zaradom radnika komparanata, iako je mu je za vrijeme bolovanja isplaćivana naknada u 100%-tnom iznosu i ako da, da li u bruto ili neto iznosu?

4. Može li sud o visini naknade materijalne štete na ime troškova puta i liječenja odlučivati (i) po slobodnoj ocjeni u smislu odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku?

5. Je li dopušteno u postupku u kojem je prvostupanjska presuda donesena 2. veljače 2018. preinačiti odluku o trošku pozivom na odredbu čl.154. st.4 Zakona o parničnom postupku koji je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br.70-1447/19, a stupio na snagu 1.rujna 2019. godine? Je li sud dužan prilikom određivanja troškova postupka, primjenom relevantnih i važećih odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl.154./2 (NN br.53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH), izraze „djelomičan uspjeh“ i „razmjerni dio troškova“ ocjenjivati ne samo kvantitativno već i kvalitativno, kako s obzirom na osnovu, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog dijela tužbenog zahtjeva?“,

ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjete dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP).

4. Na prijedloge nije odgovoreno.

5. Prijedlozi za dopuštenje revizije su pravovremeni jer se glede dopunskog prijedloga tuženika u kojem su sadržana pitanja zbog kojih je dopuštena revizija ima se primijeniti odredba čl. 342. st. 3. ZPP-a.

6. Prijedlog tuženika je dopušten, a tužitelja je nedopušten.

7. Prema ocjeni ovog suda pitanja zbog kojih je dopuštena revizija predstavljaju pitanja koja su važna za razvoj prava kroz sudsku praksu jer će ovaj sud odgovorom na pitanja zbog kojih je revizija dopuštena odrediti domete do kojih je ispravkom presude dopušteno u intervenirati u presudu.

8. Zbog toga je glede pitanja kao pod točkom I. izreke odlučeno ka o u izreci primjenom odredbe čl. 387. st. 6. ZPP-a.

9. Glede pitanja iz prijedloga tužitelja pitanja po ocjeni ovog suda odgovori na pitanja leže u specifičnim okolnostima svakog konkretnog slučaja, pa time to pitanja nemaju onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda u koja bi se povodom dopuštenog pitanja iznjedrila pravno shvaćanje kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena zakona ili razvilo pravo kroz sudsku praksu i koje bi u budućnosti riješilo svaki takav isti procesnopravni ili materijalnopravni prijepor pa je stoga glede tih pitanja odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 387. st. 5. ZPP-a.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.

Zagreb, 21. veljače 2024.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Dražen Jakovina