Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Kžzd-7/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić kao predsjednika vijeća, te Gordane Denona-Kusijanović i Sandre Juranović kao članova vijeća, uz sudjelovanje Karmen Tomljenović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika MH, zbog kaznenih djela iz članka 179. a i dr. Kaznenog zakona (Narodne Novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19, 84/21 i 114/22 - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kovm-118/2023 od 20. prosinca 2023., u sjednici održanoj 21. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenika MH odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kovm-118/2023 od 20. prosinca 2023. odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika MH, odvjetnika Dobriše Rubesa iz Zagreba, da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja ŽH (list 103-105 spisa), zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja mlt. djeteta OH s pripadajućom DVD snimkom (list 110 i 114 spisa) i zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja mlt. djeteta LH s pripadajućom DVD snimkom (list 112 i 115 spisa), kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik osobno i putem svojeg branitelja Dobriše Rubesa odvjetnika iz Zagreba, zbog povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 - dalje ZKP/08) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi kako je to predloženo prijedlogom za izdvajanje nezakonitih dokaza. Kako se žalba okrivljenika i njegovog branitelja međusobno dopunjuju, a u bitnome i podudaraju, to su iste razmatrane jedinstveno, odnosno kao jedna žalba.

3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja ŽH (list 103-105 spisa), zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja mlt. djeteta OH s pripadajućom DVD snimkom (list 110 i 114 spisa) i zapisnik s dokaznog ročišta povodom ispitivanja mlt. djeteta LH s pripadajućom DVD snimkom (list 112 i 115 spisa). Za takva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao valjane i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

5.1. Naime, na dokaznom ročištu na kojem je saslušana ŽH nije bio nazočan okrivljenik, ali je prisustvovao njegov branitelj odvjetnik Dobrisa Rubesa te nije utvrđena povreda čl. 10. ZKP/08 pa dokazna radnja ispitivanja imenovane svjedokinje nije nezakonit dokaz, a niti je zapisnik o ispitivanju svjedokinje nezakonit dokaz. Branitelj ističe kako je sud pogrešno zaključio da ispitivanje svjedoka u prethodnom postupku bez prisustva obrane ne upućuje na povredu konfrotacijskog prava obrane jer da prethodni postupak ima za cilj prikupljanje dokaza radi potkrijepe osnovane sumnje da je osoba počinila kazneno djelo pa da je stoga smisao dokaznog ročišta na kojem se ispituje svjedok provesti dokaze osnovom kojih će državno odvjetništvo odlučiti o podizanju optužnice ili odustanku od kaznenog progona. U argumentaciji zašto smatra prednji stav suda pogrešnim, žalitelj se poziva na odredbe čl. 236. ZKP/08 pa navodi da je svrha dokaznog ročišta na kojem se ispituje svjedok ispitati svjedoka čije je ispitivanje povezano s određenim teškoćama u kasnijoj fazi postupka, a u fazi glavne rasprave ti svjedoci da se ne pozivaju već da se njihovi iskazi reproduciraju. Stoga da je u ovom slučaju povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo okrivljenika da ispituje i dade ispitati svjedoke optužbe, čime da je okrivljeniku povrijeđeno njegovo pravo na obranu i pošteno suđenje.

5.2. Po žalbenom upiranju, ovdje se prije svega radi o ostvarivanju načela kontradiktornosti i konfrotacijskom pravu okrivljenika koji jesu sastavnice prava na pravični postupak i koje pravo je zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje Ustav). Prema članku 29. stavku 2. podstavak 6. Ustava radi se o pravu okrivljenika prema kojem tijekom postupka mora imati barem jednu mogućnost ispitati i osporiti dokaze optužbe s time da se ta mogućnost u pravilu ostvaruje na raspravi jer se konfrotacija, kao i kontradiktornost, najbolje mogu ostvariti tijekom neposrednog raspravljanja. Načelo kontradiktornosti označava pravo stranaka da budu prisutne radnjama u postupku, da se mogu na njih očitovati i da budu saslušane prije odluke suda, a konfrotacijsko pravo znači da optužena osoba ima mogućnost ispitati i osporiti dokaze optužbe. U ovom konkretnom slučaju, svjedokinja je ispitana pred sucem istrage i u nazočnosti branitelja okrivljenika, a o kojoj je dokaznoj radnji okrivljenik bio obaviješten, kako to proizlazi iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ŽH, pa nisu ostvareni uvjeti iz čl. 10. ZKP/08 da bi se radilo o nezakonitom dokazu, s time da se dokazno ročište mora održati u prisutnosti branitelja okrivljenika u slučaju obvezne obrane po čl. 238. st. 3. ZKP/08. Međutim, smisao dokaznog ročišta je omogućiti objema strankama ispitivanje svjedoka u prethodnom postupku pa da bi takav dokaz imao vrijednost kao i dokaz izveden na raspravi, navedeno znači pozivanje stranaka na dokazno ročište po čl. 237. st. 1. tč. 2. ZKP/08. U svakom slučaju valja naglasiti i da ukoliko je u nekoj fazi postupka jedna od strana bila u nejednakom položaju, moraju postojati činitelji protuteže koji će nadoknaditi takav položaj, u konkretnom slučaju u kojem okrivljenik nije imao mogućnost ispitati svjedokinju, s time da nema zapreke da u sudskom dijelu postupka ostvari svoja postupovna prava.

6. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog okrivljenog za izdvajanjem kao nezakonitog dokaza zapisnik s dokaznog ročišta ispitivanja svjedokinje ŽH.

7. U odnosu na prijedlog za izdvajanjem zapisnika o ispitivanju mldb. OH i mldb. LH, žalitelj ističe kako prvostupanjski sud u pobijanom rješenju nije razlog zbog kojeg odbija prijedlog za izdvajanjem zapisnika s dokaznih radnji ispitivanja mldb. svjedoka dostatno razmotrio i obrazložio. Obrana da nije niti osporavala da djeca nisu bila propisno upozorena i da je uz njih bila stručna osoba, već da je sud propustio djecu obavijestiti i o konvencijskim pravima sadržanim u Konvenciji o pravima djeteta koja djetetu jamči da ne treba iskazivati, pa ni o kaznenim djelima koja se odnose na kaznenopravnu zaštitu djece.

7.1. Prilikom ispitivanja mldb. OH i mldb. LH postupano je sukladno svim procesnim odredbama ZKP/08 kao i odredbama Zakona o sudovima za mladež (NN br. 84/11, 143/12, 148/13, 56/15 i 126/19), a što žalitelj niti ne osporava, dok u odnosu na povredu konvencijskog prava djeteta, sud takve povrede nije našao, a niti je prilikom ispitivanja mlt. OH i mlt. LH došlo do povrede čl. 10. ZKP/08, odnosno nisu ostvareni uvjeti iz tog članka da bi se ovi dokazi mogli ocijeniti nezakonitim dokazima. Stoga je ispravno prvostupanjski sud odbio prijedlog obrane za izdvajanjem zapisnika s dokaznih ročišta ispitivanjem mlt. OH i mlt. LH sa pripadajućim DVD snimkama, kao neosnovan.

8. Iz tih razloga, te obzirom da pobijano rješenje ne trpi povreda na koje ovaj sud sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti, žalbu je trebalo odbiti kao neosnovanu po članku 494. stavku 3. točke 2. ZKP/08.

U Rijeci 21. veljače 2024.

Predsjednik vijeća

Srebrenka Šantić