Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 16 Gž-3848/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od Sanje Joka Umićević, predsjednice vijeća, mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. R., O., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik N. M., odvjetnik u O., protiv tuženika A. G., O., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u O., radi utvrđenja prava odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog vlasništva nekretnine,

suda u Splitu, poslovni broj P-419/2023 od 29. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 20. veljače 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-419/2023 od 29. lipnja 2023.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-419/2023 od 29. lipnja 2023. u točkama 1. i 3. izreke.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

“I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su tužitelj i tuženik suvlasnici, za po jednu polovinu dijela svaki, nekretnine označene kao čest. zem. 269/3 z.u. 739 k.o. O..

2. Razvrgava se suglasnička zajednica stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. 269/3 z.u. 739 k.o. O., geometrijskom diobom na način da: a) tužitelju u isključivo vlasništvo i posjed pripadne dio nekretnine označen slovima A-B-N1-H1-A i brojem 2, te obojan žutom bojom; b) tuženom u isključivo vlasništvo i posjed pripadne dio nekretnine označen slovima H1-N1-N-N2-E1-G-H1 i brojem 3, te obojan plavom i sivom bojom; c) preostali dio nekretnine označen slovima B-C-C2-E1-N2-N-N1-B i brojem 1, te obojan zelenom bojom ostaje u suposjedu i suvlasništvu stranaka, sve označeno na skici prijedloga diobe, prva varijanta – obuhvaćena cijela nekretnina u Vještvo dopune stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. L. od 31. rujna 2015., a koja predstavlja sastavni dio ove presude.

3. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana preda tužitelju u isključivi posjed dio nekretnine iz točke II.a) izreke te omogući nesmetan suposjed dijela nekretnine iz točke II.c) izreke.

II Odbija se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

1. Utvrđuje se da su tužitelj i tuženik suvlasnici svaki za po 1/2 suvl. dijela nekretnine označene kao čest zem 269/3 z.u. 739 k.o. O..

2. Utvrđuje se način podjele posjeda (korištenja) čest. zem. 269/3 z.u. 739 k.o. O. na način da :

a) tužitelju pripadne u samostalni posjed dio nekretnine označene slovima A- B N1- H1A i brojem 2 te obojan žutom bojom

b) tuženiku pripadne u samostalni posjedio nekretnine označene slovima H1- N1- N – N2 E 1 – G – H1 i brojem 3 te obojan plavom i sivom bojom.

c) preostali dio nekretnine označen slovima B- C - E 1 N 2 – N – N1 i brojem 1, te obojan zelenom bojom u suposjedu stranaka,

sve označeno na Skici prijedloga diobe, prva varijanta - obuhvaćena cijela nekretnina u „Vještva-dopune“ stalnog sudskog vještaka za geodeziju N. L. od dana 31. rujna 2015.g., a koja predstavlja sastavni dio ove presude.

3. Dužan je tuženik predati tužitelju, u roku od 15 dana, u isključivi posjed dio nekretnine čest.zem. 269/3, z.u. 739, k.o. O., označen slovima A-B-N1-H1-A i brojem 2, te obojan žutom bojom; te mu omogućiti nesmetan suposjed dijela iste te nekretnine označen slovima B-C-C2-E1-N2-N-N1-B i brojem 1 i obojan zelenom bojom, sve označeno na Skici prijedloga diobe, prva varijanta - obuhvaćena cijela nekretnina u „Vještva-dopune“ stalnog sudskog vještaka za geodeziju Nevena Lelasa od dana 31. rujna 2015.g., a koja predstavlja sastavni dio ove presude.

4. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 (petnaest) dana naknadi tužitelju trošak parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.”

1.1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:

„1. Ne dopušta se preinaka tužbe sadržana u podnesku tužitelja od dana 11. lipnja 2021. i od dana 4. travnja 2023.

2. Oslobađa se tužitelj plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.

3. Dužan je tužitelj u roku 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.066/49 Eura /15.570,00 kn.”

2. Protiv ove presude i rješenja u dijelu iz točke 1. i 3. izreke žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga i traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14, 70/19, 80/22 i 114/22). Potpuno je i pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno je primijenio materijalno pravo.

5. Pokojna prednica tužitelja I. R. podnijela je tužbu protiv tuženika radi utvrđenja suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini koja je predmet spora jer među strankama ne postoji sporazum o načinu razvrgnuća.

Tijekom postupka I. R. je preminula i njen pravni sljednik, ovdje tužitelj, predlaže donošenje presude kojom će utvrditi da su stranke suvlasnici po ½ dijela čestice zemljišta 269/3 z.u 739 k.o. O., te razvrgnuti suvlasničku zajednicu.

Podneskom od 27. lipnja 2016. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev zahtijevajući utvrđenje da su tužitelj i tuženik suvlasnici za po ½ predmetne nekretnine te razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na navedenoj nekretnini diobom. Sud prvog stupnja upravo je o tom tužbenom zahtjevu odlučivao.

6. Podneskom od dana 11. lipnja 2021. tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev, tuženik se usprotivio preinaci.

Podneskom od dana 4. travnja 2023. tužitelj je postavio i podredni tužbeni zahtjev i konačno uredio tužbeni zahtjev, a tuženik se usprotivio i toj preinaci.

7. Kako se tuženik usprotivio preinaci tužbe, pravilno sud prvog stupnja nije dopustio preinaku tužbe iz razloga što preinaka nije svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 2. ZPP-a).

Prije svega, tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice neosnovan je i onako kako je postavljen u podnesku od 11. lipnja 2021. i onako kako je postavljen u podnesku od 4. travnja 2023.

Nadalje, prema odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a sud može dopustiti preinaku tužbe unatoč protivljenju stranaka, ali sud nije dužan tako postupiti. Zbog navedenoga nema mjesta zaključku da bi sud prvog stupnja odbijanjem preinake pogrešno primijenio materijalno pravo.

Zbog navedenoga su pravno neodlučni i žalbeni navodi tužitelja da se tuženik upustio u raspravljanje o preinačenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 11. lipnja 2023. pa da je takva preinaka bila dopuštena.

Isto tako, valja napomenuti da je tužitelj višekratnim preinakama tužbenog zahtjeva doprinio dugotrajnosti ovog postupka, a daljnje omogućavanje preinaka samo bi doprinijelo još novim odugovlačenjima postupka, a što je sud dužan spriječiti sukladno čl. 10. ZPP-a.

8. Slijedom navedenoga, pravilno je sud prvog stupnja odlučivao o tužbenom zahtjevu s lista 105 spisa te je žalba tuženika protiv točke 1. izreke prvostupanjskog rješenja kao neosnovana odbijena primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a.

9. Među strankama je sporno jesu li stranke suvlasnici za po ½ dijela nekretnine označene kao čestica zemljišta. 269/3 z.u.739 k.o. O. ili su suvlasnici za 1/2 preostalog dijela dvora nakon izuzimanja garaže koja je u vlasništvu tuženika.

10. Među strankama nije sporno da je pokojni M. G. bio vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao čestica zgrade 444 (u naravi anagrafske oznake O. …) i čestica zemljišta 269 (dvorište oko kuće O., …) zk. ul. br. 739 k.o. O..

11. Darovnom pogodbom od dana 6. studenoga 1965. M. G. je darovao tuženiku ½ predmetnih nekretnina, u naravi stan u parter kuće, te pola zemljišta oko kuće.

12. Tuženik temeljem odobrenja za izgradnju br. Up/I -04-1703/70 od dana 11. siječnja 1971. na predmetnoj nekretnini označenoj kao čestica zemljišta 269/3 k.o. Omiš izgradio je garažu.

13. M. G. dana 26. listopada 1971. sastavio je oporuku kojom je preostalom polovinom predmetnih nekretnina raspolagao u korist svojih kćeri Z. G. i A. S. rođ G., prednica sadašnjeg tužitelja.

Naime, tuženik je priznao navedenu oporuku kao istinitu i pravno valjanu, te su temeljem rješenja o nasljeđivanju br. O-188/73 od dana 23. srpnja 1973. iz smrti M. G., Z. G. i A. S. proglašeni njegovim nasljednicima u odnosu na predmetne nekretnine za po ½ dijela svaka.

Prema rješenju o nasljeđivanju br. O-81/84 od dana 27. travnja 1984. suvlasnički dio Z. G. pripao je A. S. koju je za cijelo temeljem rješenja o nasljeđivanju br. O-192/04 od dana 20. rujna 2004. naslijedila pokojna majka tužitelja. Majka tužitelja je preminula tijekom postupka pa je postupak nastavljen u odnosu na tužitelja, njenog sina.

14. Očevidom na licu mjesta i temeljem nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Nevena Lelasa utvrđeno je da se na predmetnoj nekretnini čestici zemljišta 269/3 k.o. Omiš nalazi garaža ukupne površine 38 m kvadratnih, nadstrešnica garaže ukupne površine 10 m kvadratnih, betonski plato ispred garaže ukupne površine 15 m kvadratnih, stepenište, to jest ulaz u stambenu zgradu položenu na čest. zgr. 444 anagrafske oznake …, O. ukupne površine 4 m kvadratna, dio dvorišta koji služi za pješački pristup se javne površine i pješačku komunikaciju oko stambene zgrade na čest. zgr. 444 ukupne površine 101 m kvadratnih, dio dvorišta, zemljani i djelomično prekriven košenom travom ukupne površine 209 m kvadratnih.

Svi navedeni dijelovi zajedno čine predmetnu nekretninu česticu zemljišta 269/3 k.o. O., ukupne površine 377 m kvadratnih, a koja je nekretnina dio katastarske zemljišnoknjižne čestice 532. k.o. O., predio P. u O..

Katastarska čestica zemljišta 532 k.o. O. predstavlja jedinstvenu nekretninu koja se sastoji od glavne stambene zgrade položene na zemljišnoknjižnoj č.zgr.444 k.o. O. te garaže i pripadajućeg dvorišta na spornoj zemljišnoknjižnoj čestici 269/3 k.o. O.. Katastarska čestica zemljišta 532 k.o. O., a time i 269/3 k.o. O. nalazi se na predjelu zvanom P. O., a sukladno Prostornom Planu uređenja Grada O. nalazi se u zoni izgrađenog građevinskog područja naselja.

Prema trenutnom stanju na terenu i upisu u katastarskom operatu (trenutno se na predmetnoj katastarskoj čestica zemljišta 532 k.o. O. nalaze kuća, garaža nadstrešnica i dvorište, sveukupno površine oko 470 m2), predmetna čestica zemljišta 269/3 k.o. O. (dio katastarske čestice zemljišta 532 k.o. O.) ne može se parcelirati i upravo je katastarska čestica zemljišta 532 k.o. O. prema važećem planu parcelacije iz UPU-u P. definirana kao jedinstvena građevinska čestica površine oko 470 m2.

15. Imajući u vidu prethodno izloženo, a budući je riječ o izgrađenom građevinskom zemljištu, tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

Prema čl. 2. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13) zemljište je određeno kao dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta, a kad se nekretnina sastoji od više zemljišta, ta su zemljišta pravo sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana su u isti zemljišnoknjižni uložak u smislu čl. 19. ZZK- a. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica prema čl. 19. st. 4. ZZK-a treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica sukladno odredbama čl. 145. do čl. 162. ZZK-a. Međutim, ukoliko se provodi postupak otpisivanja i pripisivanja geometrijski odijeljenog dijela zemljišta, odnosno katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati novu česticu i za česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

Odredbom čl. 160. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13, 65/17, u daljnjem tekstu: ZPU) propisani su uvjeti parcelacije građevinskog zemljišta, te je čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU propisano da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može, osim u skladu s aktima i planovima iz čl. 160. st. 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta. Prema čl. 3. st. 1. toč. 4. ZPU građevinsko zemljište je ono zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene, te je prema toč. 11. izgrađeni dio građevinskog područja – područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno, dok je prema toč. 20. neizgrađeni dio građevinskog područja – područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj.

Stoga je neizgrađeno građevinsko zemljište iz čl. 161. ZPU ono građevinsko zemljište koje je prostornim planom namijenjeno za građenje građevine, ali koje nije izgrađeno niti je privedeno planiranoj svrsi.

Uzimajući u obzir navedeno, a kako se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, a parcelacija takvog zemljišta se ne može izvršiti i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica, to nije osnovan zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na dijelu takve zemljišne čestice jer ukoliko taj dio čestice ne može postojati kao samostalna stvar, tj. kao pojedinačna nekretnina i posebna zemljišna čestica pa ne može biti niti objektom prava vlasništva.

16. Slijedom navedenoga, pravilno je sud prvog stupnja odbio zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice primjenom čl. 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15- pročišćeni tekst i 94/17- ispravak).

Naime, zahtjevu tužitelja za razvrgnuće može se udovoljiti samo pod pretpostavkom izrađenog parcelacijskog elaborata potvrđenog od strane nadležnog tijela, odnosno samo u skladu s uvjetima parcelacije propisanima čl. 160. Zakona o prostornom uređenju. Kako takav parcelacijski elaborat nije izrađen niti su ispunjeni uvjeti za izradu istog zahtjev za razvrgnuće je pravilno sud prvog stupnja odbio kao neosnovan.

17. Pravilno sud prvog stupnja zaključuje da navode da bi pokojni otac njemu usmeno darovao dio predmetne nekretnine na kojem se danas nalazi sporna garaža, tuženik nije dokazao.

Iz oporuke od 26. listopada 1971.. koju je sastavio pokojni M. G. p. P. iz O. oporučitelj izrijekom konstatira da je svom sinu A. G. za života darovao jednu polovinu svojih nekretnina, dakle nije mu darovao više od polovine predmetne nekretnine čestice zemljišta 269/3 k.o. O..

Nadalje, oporučitelj izrijekom ističe da njegov sin A. (tuženik) koristi u zgradi na P. stan na prvom katu i podrum na južnoj strani prizemlja te polovinu zemljišta oko kuće, i to baš onu polovinu na kojoj je sagradio garažu, a oporučitelj želi da takvo stanje ostane i nakon njegove smrti. S druge strane, oporučitelj je izrijekom izrazio volju da njegovim kćerkama pripadne korištenje stana na drugom katu (potkrovlje), podrum na sjevernom dijelu prizemlja i druga polovina zemljišta oko kuće.

Međutim, time što je pok. M. G. tuženiku dopustio izgradnju garaže na dijelu predmetne nekretnine čestice zemljišta 269/3 k.o. O., tuženik nije mogao steći pravo vlasništva nad naznačenim dijelom predmetne nekretnine.

18. Žalbeni navodi vezani uz propuštanje naznačavanja da je sud prvog stupnja donio i rješenje i presudu nisu od utjecaja na osnovanost žalbe jer iz prvostupanjskih odluka proizlazi da je sud prvog stupnja donio obje odluke te je u obrazloženju dao razloge i za presudu i za rješenje pa se prvostupanjska presuda može ispitati.

19. Niti okolnost da ispod grba Republike Hrvatske nema naznake suda koji donosi presudu i rješenje nije pravno odlučna jer se uvodu prvostupanjskih odluka jasno naznačuje da ih donosi Općinski sud u Splitu.

20. Žalbeni navodi vezani uz objavu presude također nisu od utjecaja na osnovanost žalbe s obzirom da je žalba tužitelja pravovremena, a nepodudaranja u datumu i vremenu objave presude nisu od utjecaja na pravni položaj stranaka s obzirom da su stranke računajući od dana dostave presude ostvarivale, a tužitelj i realizirao, pravo na izjavljivanje žalbe u kojoj su se mogli istaknuti svi žalbene navode spram odluka suda prvog stupnja i obrazloženja koja su u njima dana. Dakle, nije došlo do povrede zakona u mjeri koja bi dovela do zaključka da je tužitelju povrijeđeno neko njegovo pravo.

21. Iz izreke prvostupanjske presude proizlazi da je sud prvog stupnja odlučivao i o podredno postavljenom tužbenom zahtjevu (točka II izreke prvostupanjske presude). Međutim, sud prvog stupnja je odbio dozvoliti preinaku tužbe kojom je postavljen (i) taj podredni tužbeni zahtjev.

S obzirom na navedeno, neosnovana je žalba tužitelja u dijelu kojim osporava odbijanje protutužbenog zahtjeva. Naime, sud prvog stupnja o istome nije niti trebao odlučivati. Navedeno dovodi do zaključka da je sud prvog stupnja prekoračio tužbeni zahtjev, ali kako tužitelj nije istaknuo ovaj žalbeni razlog na koji drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti (sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a), prvostupanjska je presuda potvrđena i u dijelu pod točkom II izreke.

Sukladno navedenome, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a zbog toga što nije dao razloge o odbijanju podrednog tužbenog zahtjeva.

22. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, pravilno je sud prvog stupnja odluku o troškovima postupka utemeljio na čl. 154. st. 1. ZPP-a.

23. Slijedom navedenoga, primjenom čl. 368. ZPP-a prvostupanjske su odluke u pobijanom dijelu potvrđene, a žalba tužitelja je odbijena kao neosnovana.

24. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a odbijen je njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe.

U Zagrebu 20. veljače 2024.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević, v.r.