REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3976/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. M., OIB ... iz T., kojeg zastupa punomoćnik J. B., odvjetnik u N. G., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB ... Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Š., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude (pogrešno označene kao rješenje) Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1497/2021-2 od 14. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-76/2015 od 20. listopada 2021. u sjednici održanoj 14. veljače 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. Odbija se prijedlog tužitelja za naknadom troškova sastava odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude (pogrešno označene kao rješenje) Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1497/2021-2 od 14. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-76/2015 od 20. listopada 2021.
1.1. Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Trebaju li sudovi obrazložiti zašto u cijelosti prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka nalazeći ga stručnim i nepristranim, ako je taj nalaz suprotan službenoj dokumentaciji tuženika, iskazima saslušanih svjedoka predloženih od strane tužitelja, posebno u slučaju kada sam vještak navodi da je prilikom izrade nalaza sam- proizvoljno odredio u koje vrijeme je unutar 24 sata tužitelj imao 8 sati odmora, a u kojem razdoblju je imao 8 sati prekovremenog rada?
2. Je li u skladu s izraženim pravnim shvaćanjem VSRH-a „da pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno Kolektivnom ugovoru službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena , a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke“, stav iznesen u cit. presudi i rješenju koji je rezultirao usvajanjem tužbenog zahtjeva, a koji se temelji na nalazu i mišljenju vještaka koje se ne temelji na dokazima i ne sadrži stvarno odrađene sate rada, već prekovremene sate proizvoljno određene od strane vještaka?
3. Trebaju li sudovi u sudskoj odluci koju temelje na iskazu i mišljenju vještaka, pored reproduciranja nalaza i mišljenja vještaka, iznijeti jasan i određen stav u odnosu na taj dokaz, te obrazložiti činjeničnu i pravnu osnovu zbog koje se prihvaća nalaz i mišljenje vještaka?
4. Da li je tužitelj dužan dokazati postojanje i visinu svoje tražbine, a sud dati određen zadatak vještaku sukladno utvrđenim satima prekovremenog rada?
5. Da li u slučaju kada vještaku nije zadan precizan zadataka isti može proizvoljno odrediti kada se obavlja prekovremeni rad, posebno ako je isto suprotno iskazima svjedoka?“
2. U odgovoru na prijedlog tužitelj se protivi istom, predlaže isti odbaciti uz naknadu troškova sastava istog.
3. Polazeći od odredbe članka 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), a postupajući sukladno odredbi članka 385. a i članka 387. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Pitanja koja tuženica postavlja u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, i to zbog slijedećih razloga. U odnosu na prvo pitanje predlagateljica iznosi svoje viđenje kvalitete obrazloženja pobijane odluke koje je suprotno sadržaju same odluke. Time ukazuje na moguće počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka koje temelji na subjektivnom viđenju za po nju nepovoljne odluke. Stoga ovakvo pitanje nema narav pitanja koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Drugim, trećim, četvrtim i petim pitanjem predlagateljica problematizira ocjenu suda o kvaliteti nalaza i mišljenja vještaka čime zapravo daje vlastitu ocjenu istog. Osim toga, vještak je na okolnost prigovora tuženice saslušan, te je isti otklonio navedeni prigovor. Stoga ni ta pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavka 1. u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod toč. I.
6. Zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora valjalo je odbiti, jer ta radnje nije bila potrebna za odlučivanje (čl. 155. st. 1. ZPP-a) pod toč. II. izreke).
Zagreb, 14. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
