Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1970/2021-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Maričić- Orešković predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u izvanparničnom predmetu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača T. M. iz S., OIB: ..., odlučujući o žalbi potrošača, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Sp-1347/2020-5 od 1. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. veljače 2024.

r i j e š i o  j e

Uvažavanjem žalbe potrošača ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Sp-1347/2020-5 od 1. rujna 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem suda prvog stupnja obustavljen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača.

2. Protiv tog rješenja potrošač je izjavio žalbu ne konkretizirajući žalbene razloge. U žalbi u bitnom navodi da je njegova obitelj u teškoj financijskoj situaciji, primanja da su im mala s obzirom na potrebe, jer ima veći broj djece, a uz to jedno dijete s posebnim potrebama. Predlaže da se provede postupak po prijedlogu te ga oslobodi od plaćanja obveza.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupanja donosi pobijano rješenje utvrđujući da je FINA podnijela prijedlog za provođenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike kako su navedene u prijedlogu, da se potrošač u roku od 15 dana od dostave poziva nije očitovao niti dostavio popis imovine. Smatra stoga da se u konkretnom slučaju primjenjuje presumpcija čl. 79.c st. 3. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj 100/15 i 67/18, dalje u tekstu: ZSP) te da se s obzirom na takvo njegovo postupanje smatra da je izjavio da nema imovine. Nadalje, poziva se i na odredbu čl. 79.b st. 2. alineja 1 citiranog Zakona te odredbu stavka 4. toga članka zaključujući da je potrošač bio u obvezi dostaviti popis svoje imovine pa da se stoga smatra da je dao neistinit i nepotpun popis zbog čega odgovara kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom. Zbog navedenog smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o poštenom potrošaču u smislu odredbe čl. 2. st. 1. ZSP-a.

5. Dakle, zaključuje da je potrošač propustio dostaviti istinite i potpune podatke o svojoj imovini, a sud po službenoj dužnosti utvrdio da ima primanja po osnovi plaće (uz ostale naknade), pa pozivom na odredbu čl. 79.m st. 1. alineja 5. ZSP-a u vezi sa člankom 2. i čl. 79.b st. 2. i 4. ZSP-a donosi pobijano rješenje.

6. Ispitujući u povodu izjavljene žalbe pobijano rješenje nije utvrđeno da bi njegovim donošenjem bila počinjena koja od apsolutno bitnih procesnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a, koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17 - dalje SZ) u vezi s člankom 23. i čl. 79.o ZSP-a.

7. Međutim, osnovano potrošač žalbom sadržajno ukazuje na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog čega sada nije moguće ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.

8. U prvom redu valja ukazati da se prema stanju spisa predmeta potrošač nije očitovao na poziv FINA-e iz čl. 79.b. st. 1. ZSP-a, kao što to utvrđuje i sud prvog stupnja pa se protivno stavu suda prvog stupnja ne primjenjuje presumpcija iz čl. 79.c st. 3. ZSP-a, odnosno da bi potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namiriti njegovi vjerovnici. Naime, ako se potrošač nije očitovao niti dostavio popis svoje imovine u kojem bi eventualno prikazao krive podatke ili ih zatajio, takvo se postupanje ne može uzimati na njegovu štetu, odnosno da bi se presumiralo njegovo nepoštenje. Jedino u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za provođenje postupka te nije popisao imovinu, a sud utvrdi vanjskom provjerom ili iz dokaza dostavljenih po vjerovnicima da postoji ovršiva imovina, tada se takvog potrošača smatra nepoštenim.

9. U konkretnom slučaju valja ocijeniti da li je potrošač pošten ili nije sukladno odredbi čl. 2. st. 2. ZSP-a, kojom je propisano da se poštenje potrošača utvrđuje prema njegovu ponašanju prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja potrošača te prema njegovom ponašanju tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja u skladu s odredbama toga Zakona.

10. Iz sadržaja elektroničkog spisa proizlazilo bi da je potrošač u relevantnom razdoblju ostvarivao određena primanja na ime plaće, socijalne potpore i nagrade te dar za djecu u različitim iznosima. Međutim, valja ukazati da neoporezivi primici koje potrošač prima s osnova socijalne pomoći i dara za djecu su primici izuzeti od ovrhe, dok je ovrha na plaći ograničena sukladno odredbi čl. 172. i čl. 173. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje OZ). Proizlazilo bi da potrošač nema imovine, nema upisanih nikakvih založnih prava, da je evidentiran kao vlasnik mopeda (godina proizvodnje 2007.), ali da je u međuvremenu odjavljen, da ima više računa kod većeg broja banaka koji su blokirani, s time da sredstva nisu izuzeta te da ima zaštićeni račun.

11. Stoga bi suprotno zaključku suda prvog stupnja u takvim okolnostima proizlazilo da se potrošača može smatrati poštenim u smislu odredbe čl. 2. st. 2. ZSP-a, pa ne proizlazi da bi bile ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 79.m alineja 5. ZSP-a za obustavu postupka, tako da je sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo iz citirane zakonske odredbe.

12. U nastavku postupka sud prvog stupnja će sukladno odredbi čl. 79.f. st. 2. i 3. ZSP-a utvrditi vrijednost ovršive imovine potrošača, pa ukoliko utvrdi da je njezina vrijednost manja od 1.327,23 eura/10.000,00 kn, otvoriti će i zatvoriti jednostavni postupak stečaja potrošača i osloboditi potrošača od preostalih obveza u skladu s odredbom čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP-a. Ukoliko utvrdi da je vrijednost ovršive imovine veća od tog iznosa (što za sada ne bi proizlazilo), otvoriti će postupak stečaja, imenovani povjerenika i nastaviti voditi postupak u skladu s odredbama čl. 79.h-79.n ZSP-a.

13. Nadalje, proizlazilo bi iz sadržaja elektroničkog spisa da zbroj glavnica po neizvršenim/aktivnim osnovama iznosi 901,82 eura/6.794,79 kn, ali da su evidentirane i osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20), a ukoliko one zajedno prelaze iznos od 2.654,46 eura/20.000,00 kn s osnova nenaplaćene glavnice, tada nisu ispunjeni uvjeti da se osim aktivnih – neizvršenih osnova uvrste i brisane osnove. Isto tako evidentirane su i osnove koje je FINA prestala izvršavati sukladno zahtjevu ovrhovoditelja (čl. 79.a st. 4. ZSP-a), ali one mogu biti obuhvaćene oslobađanjem jedino ukoliko je potrošač to predložio i ukoliko zajedno s aktivnom osnovom ne prelaze iznos od 2.654,46 eura/20.000,00 kn (što nije slučaj u ovom predmetu).

14. Stoga će sud prvog stupnja u daljnjem tijeku postupka ponovo ocijeniti osnovanost prijedloga FINA-e za provođenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača kako bi utvrdio koje bi od osnova ispunjavale uvjete za oslobađanje i u odnosu na koje vjerovnike te o tome donijeti novu zakonitu odluku.

15. Stoga je pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a i čl. 23. i 79.o ZSP-a odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 14. veljače 2024.

Predsjednica vijeća

Ivanka Maričić-Orešković, v.r.