Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 31 Gž-1071/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Đaković Vranković kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Tomislava Aralice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB 61817894937, protiv prvotužene CT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zrinki Prilić, odvjetnici u Zagrebu i drugotuženika ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi iseljenja, odlučujući o žalbi prvotužene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-1/2020-12 od 4. siječnja 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 13. veljače 2024. godine
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps- 1/2020-12 od 4. siječnja 2023. godine u odnosu na prvotuženu CT.
II Tužba tužitelja Grada Zagreba u odnosu na prvotuženu CT se odbacuje.
III Nalaže se tužitelju da Gradu Zagrebu da prvotuženoj CT naknadi trošak postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 311,33 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"Nalaže se I tuženoj CT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II tuženiku ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iseliti iz stana u [adresa], prvi kat, stan broj 1.1, površine 54,78 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika i kupaonice s WC- om te predati opisani stan slobodan od svih osoba i stvari u posjed tužitelju Gradu Zagrebu, OIB 61817894937 kao i naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 106,18 EUR1 / 800,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 04. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv ove presude žali se prvotužena iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje da je tužitelj s prednikom – ocem prvotužene VT kao najmoprimcem sklopio Ugovor o najmu stana dana 23. prosinca 2004. godine, da je isti preminuo 2009. godine, da nakon njegove smrti a u smislu odredbe čl. 24. st. 2. Zakona o najmu prava i dužnosti najmoprimca iz ugovora o najmu prešli su na ovdje prvotuženu, da s prvotuženom nije sklapan pisani ugovor o najmu nego da je isti temeljem čl. 25. Zakona o najmu stanova (Narodne novine broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18 i 105/20 – dalje: ZNS) prešutno obnavljan za isto vrijeme trajanja obzirom da ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena nije obavijestila u pisanom obliku drugu ugovornu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme i za daljnje razdoblje, da je tužitelj svojim dopisom od 17. studenog 2017. godine time što je pozvao prvotuženu da stan preda njemu u posjed izvijestio prvotuženu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje, a slijedom čega istekom roka iz prethodno prešutno obnovljenog ugovora o najmu tužena bez pravne osnove koristi predmetni stan, a slijedom čega prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pobijane presude.
5. Obzirom da je prvotužena u tijeku postupka istaknula prigovor prava na dom prvostupanjski sud taj prigovor odbija kao neosnovan smatrajući da u konkretnom slučaju preteže pravo tužitelja kao vlasnika predmetnoga stana u odnosu na pravo na dom prvotužene.
6. Sukladno odredbi čl. 354. st. 2. toč. 9. a u vezi čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud po službenoj dužnosti pazi ukoliko je odlučeno o zahtjevu o kojem već teče parnica, ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe kao što valja reći da sukladno čl. 333. st. 2. ZPP prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.
7. Uvidom u spis utvrđuje se da je tužitelj s prednikom prvotužene zaključio dana 23. prosinca 2004. godine Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom, da je čl. 12. tog Ugovora ugovoreno da istekom roka iz točke 2. tog Ugovora, kao i zakonskih rokova za otkaz, odnosno raskid ugovora, vlasnik stana može neposredno provesti ovrhu radi predaje stana i drugih prostorija opisanih u točki 1. st. 2. toga ugovora, slobodan od osoba i stvari, kao i radi naplate svih dospjelih potraživanja uključivo kamata i troškova ovrhe s tim da prileži i potvrda javnog bilježnika iz koje proizlazi da potvrđena privatna isprava ima snagu izvršnog (ovršnog) javnobilježničkoga akta.
8. U vrijeme sklapanja tog Ugovora a po odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93, 29/94, 162/98 – dalje: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarivanja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha. Ugovor sklopljen između tužitelja i prednika tužiteljice sadrži sve navedene pretpostavke te je u smislu odredbe čl. 21. toč. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) ugovor ovršna isprava te je tužitelj na temelju tog ugovora mogao svoja prava ostvarivati izravno u ovršnom postupku.
9. Naime, kad su stranke sastavile ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave koja sadrži klauzulu ovršnosti, tada nema mjesta vođenju parnice, već vjerovnik može svoja prava ostvarivati izravno u ovršnom postupku te je svrha omogućavanja sporazuma između stranaka o provođenju ovrhe o dospijeću tražbine je da se izbjegne vođenje parničnog postupka i omogući ostvarivanje prava izravno u ovršnom postupku po dospijeću tražbine.
10. Ovdje se ne radi o pitanju postojanja pravnog interesa već su sudovi odlučivali o zahtjevu o kojem je već prije prema posebnim propisima sklopljena nagodba koja ima svojstvo sudske nagodbe i koja je ovršna u smislu odredbe čl. 21. OZ (vidi Rev- x-507/14 od 18. lipnja 2014. godine).
11. Odgovara da je u ovršnoj ispravi kao najmoprimac naveden prednik prvotužene VT kao što je u točki 12. Ugovora navedeno da se može neposredno provesti ovrha istekom roka iz točke 2. tog Ugovora, međutim, uvažavajući pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da je prvotužena nakon smrti svog prednika 2009. godine ex lege kao član obiteljskog domaćinstva stupila u prava i obveze najmoprimca sukladno čl. 24. st. 2. ZON te da je taj ugovor prešutno obnavljan sve dok tužitelj nije obavijestio prvotuženu da ne namjerava dalje produžiti ugovor o najmu, o tome će se u ovršnom postupku primjenjivati temeljem odredbe čl. 32. st. 1. i 2. OZ.
12. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci (točka I i II).
13. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka prvotužene odnosi se na zastupanje prvotužene po punomoćniku odvjetniku i to za sastav žalbe temeljem Tbr. 10. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 128/22 – dalje: Tarifa) što s PDV čini dosuđeni iznos pod točkom III izreke s tim da nije priznat zatraženi trošak plaćenih pristojbi na žalbu obzirom da sukladno čl. 4. toč. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23 – dalje: ZSP) obveza plaćanja pristojbe na pravne lijekove dospijeva u trenutku kada se predaju a iz stanja spisa proizlazi da ta pristojba nije plaćena.
U Zagrebu, 13. veljače 2024. godine
Predsjednica vijeća:
Renata Đaković Vranković
