Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 27 Gž-4892/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. /OIB …/ iz N., L., zastupane po punomoćniku B. P., odvjetniku u K., protiv tuženika A. O. d.d. /OIB …/, Z., zastupanog po punomoćniku I. Ć., odvjetniku u Odvjetničkom društvu G. & P. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023- 14 od 10. kolovoza 2023., u sjednici održanoj 13. veljače 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023-14 od 10. kolovoza 2023. u dijelu stavka III. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 5.247,86 eura do iznosa od 8.441,17 eura (za iznos od 3.193,31 eura); u dijelu stavka IV. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 549,48 eura do iznosa od 3.583,50 eura (za iznos od 2.989,02 eura); u dijelu stavka V. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za plaćanje rente na ime tuđe pomoći preko mjesečnog iznosa od 45,79 eura do iznosa od 298,63 eura (za iznos od 252,84 eura) i u stavku VII. izreke.

II. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023-14 od 10. kolovoza 2023. u dijelu stavka VI. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 53.330,68 eura za razdoblje od 3. kolovoza 2017. do 8. rujna 2017.

III. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023- 14 od 10. kolovoza 2023. u dijelu stavka VI. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 53.330,68 eura za razdoblje od 8. rujna 2017. do 2. studenoga 2021. i sudi:

Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici zateznu kamatu na iznos od 53.330,68 eura za razdoblje od 3. kolovoza 2017. do 2. studenoga 2021. po stopi koja tužiteljici pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

IV. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023- 14 od 10. kolovoza 2023. u dijelu stavka III. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na mjesečne iznose od 159,27 eura za razdoblje od 1. svibnja 2016. do 1. kolovoza 2017. tekuće od 16.-tog u mjesecu za prethodni mjesec do 8. rujna 2017. i u dijelu stavka VII. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko iznosa od 11.532,01 eura do iznosa od 13.303,41 eura (za iznos od 1.771,40 eura) s pripadajućom zateznom kamatom i sudi:

Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na mjesečne iznose od 159,27 eura za razdoblje od 1. svibnja 2016. do 1. kolovoza 2017. tekuće od 16.-tog u mjesecu za prethodni mjesec do 8. rujna 2017.

Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko iznosa od 11.532,01 eura do iznosa od 13.303,41 eura (za iznos od 1.771,40 eura) s pripadajućom zateznom kamatom.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Pn-3/2023-14 od 10. kolovoza 2023. u stavku II. izreke te se u tom dijelu tužba odbacuje.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je tužiteljici M. M., OIB …, N., L., na iznos od 53.330,68 €[1] / 401.820,00 kn, platiti zakonsku zateznu kamatu od 2. studenog 2021. pa do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a potom od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

II. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je na ime naknade za tuđu pomoć i njegu za vrijeme od 24. srpnja 2015. do 24. rujna 2015. platiti ukupno iznos od 557,44 € / 4.200,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 25. rujna 2015. do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a potom od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

III. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je na ime naknade za tuđu pomoć i njegu za vrijeme od 1. svibnja 2016. do 31. rujna 2020., platiti tužiteljici M. M., OIB …, N., L., ukupno iznos od 8.441,17 € / 63,600,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, računajući ove kamate po dospijeću svakog pojedinog iznosa tuđe pomoći po 159,27 € / 1.200,00 kn od 16. lipnja 2016. pa kako su dospijevali do 16. listopada 2020. i to tako da dospjele obroke plati odjednom sa naprijed navedenom kamatom računajući po dospijeću svakog iznosa rente.

IV. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je na ime naknade za tuđu pomoć i njegu za vrijeme od 1. listopada 2020. pa do 30. rujna 2021., platiti tužiteljici M. M., OIB …, N., L., ukupno iznos od 3.583,50 € / 27.000,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a potom od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

V. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je od 1. listopada 2021. pa nadalje plaćati tužiteljici M. M., OIB …, N., L., mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći i njege u 298,63 € / 2.250,00 kn mjesečno i to tako da dospjele obroke plati odjednom sa naprijed navedenom kamatom računajući po dospijeću svakog iznosa rente, a buduće dospijevajući najkasnije do svakog 16. u mjesecu.

VI. U preostalom dijelu, tužbeni zahtjev tužiteljice se odbija.

VII. Tuženik A. O. d.d., OIB …, Z., dužan je nadoknaditi tužiteljici M. M., OIB …, N., L., parnični trošak u iznosu od 13.303,41 € / 100.234,54 kn, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućom od 10. kolovoza 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude u dijelu stavka VI. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 53.330,68 eura za razdoblje od 3. kolovoza 2017. do 2. studenoga 2021. žali se tužiteljica iz žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku /„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP-a/) predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Protiv presude u stavku II. izreke, u dijelu stavka III. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 5.247,86 eura do iznosa od 8.441,17 eura (za iznos od 3.193,31 eura); u dijelu stavka IV. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 549,48 eura do iznosa od 3.583,50 eura (za iznos od 2.989,02 eura) i zahtjev za isplatu zatezne kamate na mjesečne iznose na ime naknade za tuđu pomoć dospjele prije podnošenje tužbe (odštetnog zahtjeva)0; u dijelu stavka V. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za plaćanje rente na ime tuđe pomoći preko mjesečnog iznosa od 45,79 eura do iznosa od 298,63 eura (za iznos od 252,84 eura) i u stavku VII. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno žalbenim navodima, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe stranaka su djelomično osnovane.

6. Predmet spora u svom stadiju postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na pravomoćno dosuđeni iznos od 53.330,68 eura na ime naknade neimovinske štete te zahtjev za naknadu imovinske štete (dospjela naknada za tuđu pomoć i plaćanje rente po toj osnovi ubuduće), koju ista trpi kao posljedicu ozljeđivanja 24. srpnja 2015., kada je nastradala kao suvozač na motociklu, kojim je upravljao osiguranik tuženika.

7. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), osim bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tuženik, ali je ista otklonjiva u ovom stadiju postupka.

8. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a), osim u dijelu dosude zatezne kamate na mjesečne iznose naknade za tuđu pomoć dospjele prije podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno isplate nespornog iznosa naknade štete po tuženiku (8. rujna 2017.) i u dijelu odbijanja zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete za razdoblje od 8. rujna 2017. do 2. studenoga 2021.

9. Osnovani su žalbeni navodi tužiteljice kojima se osporava pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja u dijelu kojim je tužiteljici zatezna kamata na pravomoćno dosuđeni iznos na ime naknade neimovinske štete dosuđena od 2. studenoga 2021., kao dana donošenja prvostupanjske presude poslovni broj Pn-180/2017-80, budući da sud prvog stupnja gubi iz vida da se u ovoj pravnoj stvari, vezano uz tijek zatezne kamate, ima primijeniti odredba čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP-a) pa kako tužiteljica nije dostavila u spis dokaz o tome kada se tuženiku obratila sa svojim zahtjevom u mirnom postupku, to istoj pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana kada je tuženik isplatio nesporni iznos na ime naknade štete (8. rujna 2017.)

10. Na žalbene navode tuženika valja odgovoriti:

-da osnovano u žalbi ističe tuženik da je donošenjem odluke kao pod II. izreke presude sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a, budući da je dosudom tužiteljici naknade za tuđu pomoć za razdoblje od 24. srpnja 2015. do 24. rujna 2015. u ukupnom iznosu od 557,44 eura prekoračio tužbeni zahtjev, radi čega je u tom dijelu presudu valjalo ukinuti i odbaciti tužbu;

-da osnovano u žalbi ističe tuženik da tužiteljici zatezna kamata na iznose na naknade za tuđu pomoć ne može teći prije nego što se ista obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora (čl. 12. ZOOP-a) pa kako ista takav zahtjev nije dostavila u spis, a nije sporno da je tuženik nesporni dio na ime naknade štete tužiteljici isplatio 8. rujna 2017. to tužiteljica od tog datuma nadalje ostvaruje pravo na isplatu zatezne kamate na iznose naknade za tuđu pomoć dospjele do tog datuma;

-da su neosnovani žalbeni navodi da je donošenjem odluke kao pod III., IV. i V. izreke sud prekoračio tužbeni zahtjev, budući da je preinaka tužbenog zahtjeva učinjena na ročištu 30. rujna 2021. dopuštena pravomoćnim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Pn-180/2017-80 od 2. studenoga 2021. te je sud odlučivao u okviru tako postavljenog tužbenog zahtjeva.;

-da je izreka presude pod IV. proturječna obrazloženju presude (toč. 20. obrazloženja), čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da sud u obrazloženju presude navodi da tužiteljica naknadu za tuđu pomoć u povećanom iznosu (3 sata dnevno) traži tek od 1. listopada 2021., mada bi joj ista pripadala od 1. rujna 2020., dok stavkom IV. dosuđuje povišenu naknadu (298,63 eura mjesečno) od 1. listopada 2020., koja odluka je u tom dijelu pravilna, budući da je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica povišenu naknadu tražila još od 1. svibnja 2016. pa nadalje (list 520-521 spisa);

-da iz stanja spisa proizlazi da su stranke na ročištu 21. srpnja 2021. učinile nespornom cijenu sata tuđe pomoći od 20,00 kn, ali isto nije od utjecaja na procesnu dispoziciju tužiteljice da traži isplatu višeg iznosa od navedenoga, a kako je ista i učinila na način da je od 1. listopada 2021. potraživala isplatu naknade za tuđu pomoć u mjesečnom iznosu od 2.400,00 kn/318,53 eura, ali budući da su se stranke na ročištu 7. srpnja 2023. usuglasile oko opsega trajne tuđe pomoći od 3 sata dnevno to je tužiteljici u tom opsegu trajna pomoć i dosuđena počevši od 1. listopada 2021. u visini od 298,63 eura/2.250,00 kn, odnosno 3.32 eura/25,00 kn po satu, o kojoj visini sata tuđe pomoći je pravilno odlučio sud prvog stupnja (čl. 223. st. 1. ZPP- a);

-da su neosnovani žalbeni navodi da je prilikom dosude naknade za tuđu pomoć sud trebao uzeti u obzir mjesečne iznose koje tužiteljica prima na ime osobne invalidnine, odnosno ostvarenih prava po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/29, 133/20, 18/22), budući da nema mjesta bilo kakvom uračunavanju u nominalnom iznosu i odbijanju primanja po osnovi socijalne skrbi od iznosa dosuđenih na ime naknade za tuđu pomoć, niti se činjenica ostvarivanja takvih prihoda prilikom odmjeravanja visine štete uzima u obzir;

-da je iz presude pod III., IV. i V. izreke razvidno da je tužiteljici zatezna kamata na mjesečne iznose na ime naknade za tuđu pomoć dosuđena od 16.-tog z mjesecu za protekli mjesec do isplate;

-da nije osnovan niti prigovor tuženika da je u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva nastupila zastara (povišenje iznosa naknade za tuđu pomoć, čija je visina utvrđena vještačenjima tijekom postupka), budući da je tužiteljica tijek zastare prekinula podnošenjem tužbe (čl. 241. ZOO-a), koja je podnijeta unutar zastarnog roka iz čl. 230. ZOO-a, što je između stranaka nesporno, a u slučaju kada tužitelj iz iste činjenične i pravne osnove, kao što je to slučaj u ovoj pravnoj stvari, potražuje viši iznos na ime naknade štete, tada tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva, a da bi u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva zastara bila prekinuta tek trenutkom kada je preinaka izvršena.

11. Odluka o parničnom trošku pravilna je u osnovi i visini (čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: OT/), na koju nije od utjecaja djelomično ukidanje odluke suda prvog stupnja i odbacivanje tužbe u odnosu na dosudu iznosa od 557,44 eura, budući da isplata navedenog iznosa nije niti bila dio tužbenog zahtjeva, s time da tuženik jedino osnovano prigovara da nije bilo pravnog osnova za dosudu tužiteljici naknade u punom iznosu po tbr. 8/1 OT za pet obrazloženih podnesaka, jer je taj broj ograničen na četiri obrazložena podneska, a za preostale tužiteljici može pripasti naknada po tbr. 8/3 OT, odnosno najviše 50 bodova ili 100,00 eura (tbr. 50. OT), radi čega je odbijen zahtjev za naknadu parničnog troška za iznos od 1.771,49 eura.

12. Tužiteljici nije priznat trošak sastava žalbe, budući da je ista podnesena u odnosu na zateznu kamatu, koja predstavlja sporedno potraživanje (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 35. ZPP-a).

13. Tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe, jer je s istom uspio u neznatnom dijelu (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude (čl. 373.a ZPP-a za stavke I. i II., čl. 373. toč. 3. ZPP-a za stavke III. i IV.) i rješenja (čl. 369. st. 5. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavke II. i III.).

U Zagrebu 13. veljače 2024.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac, v.r.