REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3507/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Motivirano ustrajan d.o.o., OIB 54887442350, iz Zagreba, Pantovčak 22, koga zastupa punomoćnik Nikša Stančić Rokotov, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Carinska uprava, OIB 18683136487, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4493/2022-7 od 23. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2402/19 od 3. listopada 2022., u sjednici održanoj 13. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4493/2022-7 od 23. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2402/19 od 3. listopada 2022.

2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) kojom je propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozvala u nižestupanjskom postupku.

3. Tuženica je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložila tužiteljev prijedlog odbaciti, podredno odbiti.

4. Prijedlog nije dopušten.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete s osnove izmakle dobiti za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala kao posljedica nezakonitog i nepravilnog rada Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog Carinskog ureda Zagreb, Carinskog ureda Varaždin koje je u odnosu na tužitelja donijelo rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti prodaje duhanskih proizvoda iz automatske naprave.

6. Sud prvog stupnja je odbio tužiteljev zahtjev za naknadu imovinske štete u iznosu od 8.275.221,36 kn/1.098.310,62 eura, a drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu pošavši od sljedećih utvrđenja i zaključaka:

-da su prve tri opće pretpostavke za naknadu štete (štetnik, nezakonita radnja i oštećenik) ispunjene, a da je sporno je li tužitelju nastala šteta i, ako mu je nastala šteta, je li ta šteta u uzročnoj vezi s zabranom rada određenom od strane tijela državne uprave,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da bi tužitelj na bazi 500 prodajnih jedinica, koliko ih je imao u trenutku zabrane rada, ostvarivao samo gubitke,

-da tužitelj nije dokazao da je imao ozbiljnu namjeru nabaviti i pustiti u rad dodatnih 1000 prodajnih jedinica odnosno da nije dokazao bi po redovnom tijeku ostvario dobit u zatraženom iznosu koji se odnosi na izmaklu korist na bazi 1500 prodajnih jedinica,

-da tužitelj nije dokazao postojanje štete ni uzročnu vezu između nezakonitog rada tijela državne uprave i eventualno nastale štete.

7. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su nižestupanjski sudovi zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka odnosno povrede čl. 338. st. 4. ZPP-a povrijedili tužiteljevo pravo na pravično suđenje u smislu prava na obrazloženu sudsku odluku kako je to zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

8. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. i 2. i čl. 385.a st. 2. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije iz sljedećih razloga.

9. Obrazloženje prvostupanjske presude sačinjeno je u skladu s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a, a drugostupanjski sud je u skladu s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP-a odgovorio na žalbene navode tužitelja koji su od odlučnog značenja.

10. Odbijanje tužbenog zahtjeva temelji se, u bitnome, na zaključku da tužitelj nije dokazao da bi po redovnom tijeku stvari ostvario dobit odnosno da nije dokazao da je doista imao namjeru nabaviti još 1000 prodajnih jedinica. Do navedenog zaključka nižestupanjski sudovi su došli nakon detaljne analize ugovornih odnosa i svih priloženih isprava, imajući pri tome u vidu objektivne pokazatelje namjere da se poslovanje proširi na način da se nabavi i plasira novih 1000 dispanzera odnosno sklopi novih 1000 ugovora o poslovnoj suradnji s ugostiteljskim objektima odnosno mogućim partnerima. Nižestupanjski sudovi su pri tom svoje odluke detaljno obrazložili te se iste ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.

11. Treba još dodati, a s obzirom da se prijedlogom ukazuje i na primjenu materijalnopravnih odredbi, da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povede prava na pravično suđenje niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

12. Slijedom svega iznesenog, a budući da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je pred nižim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je valjalo odbaciti kao nedopušten na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a te riješiti kao u izreci.

Zagreb, 13. veljače 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil