REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-2538/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice M. B. iz S., OIB: …, koju zastupa opunomoćenik V. R., odvjetnik u Z.,…, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Z., OIB: …, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, 9. veljače 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/21-01/413, URBROJ: 338-01-06-05-21-03 od 20. srpnja 2021.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Z., Odjela za zdravstveno osiguranje - 2, KLASA: UP/I-502- 03/20-04/119, URBROJ: 338-21-02-02-21-5 od 4. svibnja 2021.

III. Tužiteljici M. B., bolest izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji: F43.1 priznaje se od 10. prosinca 2020. posljedicom ozljede na radu nastale dana 06. prosinca 2019. godine, izražene dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji: F43.0 (i S61.8) priznate pod evidencijskim brojem „OR“ 332 061219 7/2020.

IV. U svezi bolesti iz točke III. izreke presude priznaju se tužiteljici prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dostave pravomoćne presude tužiteljici nadoknaditi troškove spora u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura (pettisućaeura).

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/21-01/413, URBROJ: 338-01-06-05-21-03 od 20. srpnja 2021. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Z., Odjela za zdravstveno osiguranje - 2, KLASA: UP/I-502-03/20-04/119, URBROJ: 338-21-02-02-21-5 od 4. svibnja 2021.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici, bolest izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F43.1 nije priznata posljedicom ozljede na radu nastale dana 6. prosinca 2019. godine izražene dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F43.0 (i S61.8), priznate pod evidencijskim brojem "OR" 332 061219 7/2020, te u vezi navedene bolesti nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu (točke I. i II.).

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava pobijano rješenje navodeći da u postupku nije pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje te je stoga došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra povrijeđenima i pravila upravnog postupka s obzirom da je tijelo bilo dužno naložiti provođenje novog psihijatrijskog vještačenja, a sve kako bi se otklonila dvojba da li dijagnoza PTSP postoji, dakle, radi se o prethodnom pitanju koje je potrebno utvrditi da bi se mogla donijeti meritorna i na zakonu utemeljena odluka. Iako se u nalazu psihijatra iz studenog 2020. navodi da je PTSP suspektan, što znači možebitan i još nepotvrđen, upravno tijelo ne nalaže provedbu ponovnog testiranja s obzirom na dijagnozu PTSP. Navodi dalje da je tuženik preuranjeno zaključio da nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost i iz razloga jer vijeće vještaka nije cijenilo izvješće izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 5.12.2020. iz kojeg je razvidno kako je utvrđeno da je radno nesposobna, bez tendencije oporavka, iscrpljene su terapijske mogućnosti, a da dijagnoze koje ima pod šiframa F43.1, F43, F43.2, S00.9 kao i druge dijagnosticirane bolesti utječu na radnu sposobnost pod šiframa M77.3 i M53.1.

Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se postupak priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja vodi na zahtjev stranke, da je uloga tuženika kao javnopravnog tijela ograničena na provođenje upravnih postupaka u vezi priznavanja određenog prava osiguranika, a da navedeno ne uključuje i upućivanje osiguranika na provođenje određenih testiranja kako bi se postupak mogao provesti. Osiguranik je u tijeku postupka dužan dokazati svoje tvrdnje te u tom smislu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, a da se sukladno propisima koji se primjenjuju kao posljedica ozljede na radu može priznati samo ona dijagnoza za koju je medicinskom dokumentacijom utvrđeno postojanje, te koja je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nastalom ozljedom, pa je tako u predmetu tužiteljice rješavano na temelju i u okviru zahtjeva koji se odnosi na priznavanje dijagnoze F43.1 kao posljedice ozljede na radu, te na temelju dokumentacije koja je od strane tužiteljice dostavljena u spis, a iz koje proizlazi da predmetna dijagnoza nije potvrđena. Ne protivi se dokaznom prijedlogu za provođenjem vještačenja na okolnost može li se dijagnoza F43.1 priznati kao posljedica ozljede na radu; međutim isto smatra nepotrebnim s obzirom na sadržaj medicinske dokumentacije na kojoj je tužiteljica temeljila svoj zahtjev (nalaz K. bolničkog centra Z., K. za psihijatriju i psihološku medicinu od 20. studenog 2020. godine).

Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. U smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje ZUS) održana je usmena i javna rasprava na ročištima dana 02. rujna 2022. i 02. veljače 2024. na kojima je strankama dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Na temelju odredbe članka 39. stavka 2. ZUS-a, rasprava je provedena u odsutnosti tuženika, koji iako uredno pozvan raspravi nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao.

7. Na navedenoj raspravi tužiteljica u bitnome navodi kao u tužbi. Predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem. Potražuje troškove prema troškovniku predanom u spis.

8. Sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika.

9. Provedeno je u upravnom sporu vještačenje po stalnom sudskom vještaku doc.dr.sc.prim. A. J. S., dr.med., specijalisti psihijatru, te je u spis dostavljen nalaz i mišljenje imenovanog sudskog vještaka.

10. Zadatak vještaka određen je rješenjem suda poslovni broj: UsI-2538/2021-7 od 3. svibnja 2023. godine, na način da se temeljem priložene medicinske i druge dokumentacije spisa, po potrebi i nakon pregleda tužiteljice utvrdi da li je kod tužiteljice potvrđena dijagnoza šifre bolesti prema MKB-10 klasifikaciji: F43.1, a ukoliko je ta dijagnoza potvrđena, da se obrazloži zaključak iz kojeg će biti razvidno na čemu se temelji, te da se sudski vještak očituje može li se navedena dijagnoza uzročno-posljedično povezati sa šifrom bolesti F43.0, priznatom ozljedom na radu pod evidencijskim brojem ,,OR“ 332 0612197/2020, nastalom 6.12.2019.g., odnosno radi li se o direktnoj posljedici ranije priznate ozljede na radu, a ukoliko je dijagnoza šifre bolesti F43.1 i dalje ,,suspektna“, odnosno, ne proizlazi iz dokumentacije spisa, dakle, nije potvrđena, obrazložiti na čemu se temelji zaključak o navedenom, te koje radnje/pretrage tužiteljica treba poduzeti/obaviti da bi postupak utvrđivanja ne/postojanja dijagnoze bio dovršen.

11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u postupku po zahtjevu tužiteljice i izabrane liječnice od 10.12.2020., a odluka donesena nakon provedenog stručno medicinskog vještačenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Z., KLASA: UP/I-502-03/20-04/119 od 20. travnja 2021. kojim se utvrđuje da se dijagnoza šifre F43.1 (PTSP) ne može direktno i isključivo uzročno-posljedično povezati i ne može se priznati kao posljedica priznate ozljede na radu pod dg. F 43.0, jer nisu zadovoljeni medicinski kriteriji za priznavanje navedene dijagnoze, budući da ista nije potvrđena psihologijskim testiranjem niti je provedeno bolničko liječenje.

Rješenje je doneseno pozivom na odredbe članka 53. i 55. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“ broj: 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20. i 39/20., dalje: Pravilnik) u vezi sa člankom 127. stavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13., 137/13. i 98/19., dalje: Zakon).

13. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, potvrđujući rješenje pravilnim i zakonitim, nakon iznošenja činjenica utvrđenih u provedenom postupku koje proizlaze iz sadržaja spisu priležeće dokumentacije i nakon provedenog postupka vještačenja u kojemu je pribavljen nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/21- 01/413, URBROJ: 338-01-10-04-21-02 od 18. lipnja 2021. kojim se utvrđuje da dijagnoza F43.1 nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim događajem obzirom da ta dijagnoza u zadnjem nalazu psihijatra nije potvrđena nego je označena kao suspektna – možebitna. Rješenje je doneseno na temelju članka 116. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09., dalje: ZUP).

14. Imajući u vidu da je u konkretnom predmetu sporno postojanje uzročno- posljedične veze između dijagnoza priznavanje koje tužiteljica traži F43.1. i priznate ozljede na radu pod dijagnozom šifre bolesti F43.0 koju je tužiteljica zadobila u događaju od 06. prosinca 2019. radi se o primjeni stručnog medicinskog znanja kojim ovaj sud ne raspolaže. Stoga, budući da je tužiteljica osporavala zaključke tijela vještačenja provedenih u postupku koji je prethodio ovom sporu, pribavljen je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke doc.dr.sc.prim. A. J. S., dr.med., specijalisti psihijatru.

15. U nalazu i mišljenju sudski vještak iznosi sadržaj upravnog spisa i dokumentacije pribavljene u upravnom postupku, detaljnim navođenjem medicinske dokumentacije (str. 8. do 21. nalaza vještaka), iznosi se sadržaj vlastitog ispitivanja provedenog u svrhu vještačenja dana 01. lipnja 2023. i 3. srpnja 2023. (str. 21. do 24. nalaza), te se zaključno daje nalaz i mišljenje, kako slijedi:

„U zaključku stručno-medicinskog vještačenja od 20.4.2021. provedenog od strane liječničkog povjerenstva Zavoda, jednoglasno se ocjenjuje kako se dijagnoza F43.1 Dysfiictio post accidentum traumaticum (PTSP) ne može direktno i isključivo uzročno-posljedično povezati i ne može se priznati kao posljedica priznate ozljede na radu dg: F43.0, jer nisu zadovoljeni medicinski kriteriji za priznavanje navedene dijagnoze, ista nije potvrđena psihologijskim testiranjem niti je provedeno bolničko liječenje.

Iz anamnestičkih podataka tužiteljice se doznaje da nije imala kontinuiranih psihijatrijskih liječenja prije psihijatrijskog liječenja u koje je kontinuirano uključena nakon događaja od 6.12.2019.g., kada je bila žrtva razbojništva na radnom mjestu,. Iz podataka prikupljenih od tužiteljice i dostupne medicinske dokumentacije se doznaje da se psihijatru prvi puta javila 2013.g., nakon što prvi puta bila žrtva razbojništva na 25 radnom mjestu. Prema njezinim navodima bila je nekoliko mjeseci u ambulantnom tretmanu psihijatra, nije uključena diferentnija psihofarmakoterapija, primala je terapiju anksiolitika i hipnotika. Nakon par mjeseci se vratila na posao, nakon razdoblje adaptacije nije imala kronificiranih psihičkih tegoba niti oštećenja funkcioniranja. U izvješću liječnice specijalistička ordinacija obiteljske medicine, dr. S. P.-Đ., vidljivo daje da je kod tužiteljice prije sedam godina postavljena dijagnoza iz kategorije reakcija na teški stres i poremećaji prilagođavanja, ne precizira se koja dijagnoza, ne navodi da se daje bila u dugotrajnijem tretmanu psihijatra. U prethodno citiranom mišljenju liječničkog povjerenstva se navodi daje tužiteljica bila u tretmanu psihijatra 2O13.g. i 2015.g., nakon dvije oružane pljačke. U dostupnoj medicinskoj medicinskoj dokumentaciji i iskazima tužiteljice nema podataka koji bi govorili o tome daje psihijatrijski liječenja 2O15.g.

U izvješću liječnice obiteljske medicine se kao posljedica događaja od 6.12.2019.g. temeljem čega joj je priznata ozljeda na radu, navode dijagnoze: Akutna reakcija na stres (F43.0) od 6.12.2019.g. do 12.2.2020.g., a od 13.02.2020.g. Poremećaj prilagodbe (F43.2) Cjelokupno psihijatrijsko liječenje tužiteljice je provedeno u na psihijatriji KBC Z.. Osim ambulantnih pregleda imala je jedno bolničko liječenje i dva liječenja u Dnevnoj bolnici. Dostupna je medicinska dokumentacija psihijatrijskog liječenja od 2020.g. Na prvom liječenju u Dnevnoj bolnici (3.2.-20.3.2020.g.) i pregledima 27.07.2020. i 27.8.2020. se navodi dijagnoza F43.2, uz simptome nesanice, nemira, tjeskobe, sniženog raspoloženja, iritabilnosti, osjećaja nemoći, teškoća socijalnog funkcioniranje, zaboravljivost i smetnji koncentracije. Specifičnije se navide simtomi pojačane pobuđenosti i izjegavanja nakon traumatskog događaja koji su dio kliničke slike PTSP-a, te se naglašavaju teškoće funkcioniranja u društvu.

Na pregledima 28.09.2020.g. i 28.9.2020.g. se opisuje dijagnoza PTSP-a, navodi se njezin dojam daje počinitelj traumatskog događaja prati i želi joj nauditi. Psihologijsko testiranje ispitanice učinjeno 26.10.2020.g. navodi da je pacijentica iznosila simptome iz sve tri kategorije PTSP-a, tešku kliničku depresivnost i izrazito visoku sklonost disocijativnim stanjima. Tužiteljica je simptome iz svih kategorija PTSP-a iznosila tijekom psihijatrijskog liječenja, na ambulantnim pregledima kao i na bolničkom liječenju, kao i u psihijatrijskim intervjuima provedenim u ovom postupku. Vezano uz navode Liječničkog povjerenstva Zavoda o tome da dijagnoza PTSP-a nije potvrđena psihologijskim testiranjem naglašavam da psihologijsko testiranje može dati vrijedne podatke u postupku dijagnostike psihijatrijske bolesti ili poremećaja, no o konačnoj dijagnozi odluku donosi liječnik psihijatar. Postupak dijagnostike uključuje klinički intervju u kojem se prikupljaju anamnestički podaci, podatci o 26 toku bolesti, simptomi koje pacijent sam navodi i primjećuje, podatke iz medicinske dokumentacije kao i rezultate psihologijskog testiranja.

Psihijatri koji liječe tužiteljicu su bili mišljenja da njezine psihičke tegobe iz kruga PTSP-a nisu reducirane nego su kronificiranog tijeka te su prerasle u trajne promjene ličnosti. Ova se dijagnoza - Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog događaja (F62.00, navode na svim nalazima od 20.11.2020.g., uključujući ambulantne preglede: 20.11.2020.g., 22.03.2023.g., 25.04.2023., 16.5.2023., liječenje u Dnevnoj bolnici (03.01. - 23.03.2022.g.) i bolničko liječenje (26.8. do 30.9.2022.g.). U otpusnom pismu s bolničkog liječenja vidljivo da su njezine psihičke tegobe intenzivirane unazad dvije godine, te da je posttraumatski stresni poremećaj postupno progredirao u trajne promjene ličnosti. Od psihičkih tegoba se iznose osjećaj stalne nervoze, strah, bolovi u trbuhu, momi snovi, pojačano lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, osjećaj da ne može govoriti, dojam da svima smeta, intrapsihička napetost, tjeskoba, anksioznost, reaktivno sniženo raspoloženje, blaže sniženi voljno-nagonski dinamizmi. Opisuje se kognitivno početna deterioriracija po organskom tipu i karakterne promjene. Na bolničkom liječenju se navodi i dijagnoza perzistirajućeg sumanutog poremećaja (F22). Ova dijagnoza prethodno, a niti nakon toga nije opisana niti u jednom drugom pregledu, Psihotična simptomatika kod ispitanice nije evidentirala u intervjuima provedenim u ovom postupku. Dijagnoza trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnog događaja kao direktne posljedice PTSP-a je u MKB-10 klasifikaciji definirana kao skup trajnih, nefleskibilnih, maladaptivnih obilježja koja dovode do oštećenja u socijalnom, radnom i interpersonalnom funkcioniranju, sa specifičnim obilježjima u smislu nepovjerenja prema drugima, socijalnim povlačenjem, osjećajima praznine i beznadnosti, kronični osjećajem bivanja „na rubu“, odvojenosti, uz uvjet da se sve promjene mogu povezati s prethodnim PTSP-om i da smetnje postoje duže od dvije godine.

Šifra bolesti prema MKB-10 klasifikaciji F43.0 - akutna reakcija na stres je u važećoj klasifikaciji, osim postojanjem traumatskog događaja, definirana i vremenom u kojem se javljaju simptomi - od nekoliko sati do nekoliko dana nakon događaja, te njihovim trajanjem - ne traju duže od mjesec dana nakon traumatskog događaja. Ako simptomatika ovog poremećaja traje dulje od mjesec dana, dijagnoza se više ne može šifrirati kao akutna reakcija na stres, već opisane posttraumatske smetnje adekvatnije opisuje dijagnoza posttraumatskog stresnog poremećaja.

Nakon akutnog razdoblja su psihičke tegobe tužiteljice koje su nastale nakon traumatskog događaja i direktno su povezane s njim, kronificirane, te je psihijatrijski liječenna po dijagnozi - F43.1 posttraumatski stresni poremećaj. Skupine simptoma PTSP- uključuju ponovno preživljavanje (ponavljano preživljavanje traume, uključujući i fizičke simptome poput brzog udaranja srca i znojenja, noćne more, intruzivne misli, fllash back epizode), simptome izbjegavanja (izbjegavanje lokacija, događaja ili predmeta koji podsjećaju na traumatski događaj, osjećaj emocionalne tuposti, snažni osjećaji krivnje, depresije ili brige, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije bile predmet interesa, poteškoće kod prisjećanja traumatskog događaja), simptomi pretjerane pobuđenosti (osjećaj napetosti ili osjećaj da je “na rubu”, poteškoće sa spavanjem, i/ili ispadi bijesa). Simptomi iz sve tri skupine simptoma su opisivani tijekom psihijatrijskog liječenja tužiteljice.

Psihijatrijski intervjui provedeni za potrebe ovog vještačenja su potvrdili simptomatiku iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja koji se kod tužiteljice manifestira izbjegavanjem podsjetnika na traumu, intruzivnim uznemirujućim prisjećanjima na štetni događaj, ponašanjem ili osjećajima kako da se taj događaj ponovo zbiva, fiziološkom reaktivnosti, izbjegavanjem misli, osjećaja i razgovora vezanih uz štetni događaj, disocijativnom amnezijom, reduciranim interesom za aktivnosti, stranim i otuđujućim osjećajima, poteškoćama spavanja, smetnjama koncentracije, stalnim oprezom i napetosti i pojačanim odgovorom na trzaj. Ovo su ujedno i dijagnostički kriteriji za PTSP iz važećih klasifikacija psihijatrijskih poremećaja (MKB-10 i DSM-5). Osnovni uvjet za postavljanje dijagnoza akutne reakcije na stres ili PTSP-a je traumatski događaj koji je kod tužiteljice nedvojbeno bio prisutan u smislu događaja od 16.12.2019.g. kada je bila bila žrtva oružane pljačke na radnom mjestu. Kod tužiteljice je traumatski događaj nedvojbeno opisan kada je u predmetnom događaju 6.12.2019.g. bila žrtva razbojništva na radnom mjestu. Opis događaja vidljiv je i u izvješću HZZO-a, Liječničkog povjerenstva Direkcije, od 18.06.2021.g., gdje se citira uvid u medicinsku i ostalu dokumentaciju iz kojeg je vidljivo da je ispitanica 06.12.20219.g. na radnom mjestu doživjela oružanu pljačku, kojoj prilikom joj je pljačkaš prijetio nožem, naguravao ju, udarao, vukao za kosu i u konačnici porezao nožem po ruci. Po toj osnovi priznate su joj je dijagnoze akutna stresna reakcija (F43.9) i otvorena rana ručnog zgloba i šake (S61.8). Ispitanica je u ovom postupku opisivala da je kod tog događaja osjećala intenzivan strah, osjećaj životne ugroze i prijetnju tjelesnom integritetu jer je napadač imao nož kojim joj je nanio ozljede.

S obzirom na dugotrajnost psihičkih tegoba iz kruga PTSP-a koje su rezultirale značajnim oštećenjima u svim aspektima njezina funkcioniranja, a koje čine značajnu promjenu u odnosu na njezino funkcioniranje koje je prethodilo zadnjem traumatskom događaju, te se psihičke tegobe najbolje opisuju dijagnozom trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnog događaja (F62.0). Ovim je vještačenjem potvrđena simptomatika u okviru ove dijagnoze, specifičnije, kod tužiteljice se manifestira oštećenjima u socijalnom, radnom i interpersonalnom funkcioniranju, nepovjerenju prema ljudima, socijalnim povlačenjem, osjećajem praznine i beznadnosti, odvojenosti od drugih uz trajanje smetnji više od dvije godine stoje kontinurano opisivano u psihj atrij skim liječenjima od 2020. godine.

Slijedom svega navedenog, iz priložene medicinske dokumentacije i psihijatrijskih intervjua provedenih s tužiteljicom proizlazi daje M. B., rođena …g., nakon ozljede na radu dana 06.12.2019.g., najprije razvila psihičke tegobe koje se prema MKB-10 klasifikaciji opisuju kao akutna reakcija na stres (F43.0). Nakon toga su njezine psihičke tegobe opisivane kao posttraumatski stresni poremećaj uvažavajući sve kriterije iz važećih klasifikacija psihijatrijskih poremećaja. Dijagnostika provedena tijekom ovog vještačenja je temeljena na anamnestičkim podacima tužiteljice, kliničkoj slici i medicinskoj dokumentaciji, a govori u prilog dijagnozi PTSP-a, odnosno progresiji posttraumatskih psihičkih tegoba s obzirom na protok vremena od traumatskog događaja, posljedičnoj afunkcionalnosti tužiteljice u svim aspektima života, te vodećoj simptomatici, koju bolje opisuje dijagnoza trajnih promjena ličnosti.

Psihijatrijsko liječenje tužiteljice je uključilo psihoterapiju i psihofarmakoterapiju u ambulantnim, bolničkim uvjetima i uvjetima intenzivnog ambulantog liječenja - dnevna bolnica, liječena je prema pravilima struke.

Slijedom svega navedenog, dijagnoza PTSP-a se može uzročno-posljedično povezati sa dijagnozom akutne reakcije na stres, priznatom ozljedom na radu pod evidencijskim brojem ,,OR“ 332 0612197/2020, nastalom 6.12.2019.g. Dijagnoza PTSP-a je direktna posljedica ranije priznate ozljede na radu, odnosno, traumatskog događaja kojem je bila izložena na radnom mjestu. Medicinski kriteriji za priznavanje dijagnoze PTSP-a prema važećoj MKB-10 klasifikaciji su zadovoljeni, u smislu nedvojbenog postojanja traumatskog događaja i simptoma ovog poremećaja koji su prethodno detaljno opisani. Simptomatika PTSP-a je kronificirana i progredirala je u trajne promjene ličnosti nakon PTSP-a, kako je prethodno detaljnije opisano. Iz ostale medicinske dokumentacije vidljivo da niti jedno tjelesno stanje zbog kojeg se tužiteljica liječi ili je u postupku dijagnostike ne može bolje opisati njezine prethodno opisane tegobe“

Sudski vještak iznosi zaključak:

1. Tužiteljica klinički manifestira smetnje koje se dijagnostički mogu označiti kao posttraumatski stresni poremećaj, odnosno kao trajne promjene ličnosti po posttraumatskom stresnom poremećaju. Dijagnoza PTSP-a i trajnih promjena ličnosti je postavljena prema kriterijima iz važećih klasifikacija psihijatrijskih poremećaja, uvažavajući kriterij vremena trajanja psihičkih tegoba koje su se javile nakon izlaganja događaju.

2. Medicinska dokumentacija tužiteljice pokazuje kako prije štetnog događaja tužiteljica nije imala kronificiranih psihičkih tegoba niti dugotrajniih psihijatrijskih liječenja.

3. Dijagnoza PTSP-a, odnosno trajnih promjena ličnosti nakon PTSP-a, se može uzročno-posljedično povezati sa dijagnozom F43.0, priznatom ozljedom na radu nastalom 6.12.2019.g. te je direktna posljedica te priznate ozljede na radu.“

16. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama spora na očitovanje.

Tužiteljica u podnesku od 14. rujna 2023. navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje, jer je isti u skladu s nalogom suda, objektivan i stručan, a istim se potvrđuje da se predmetna dijagnoza može uzročno posljedično povezati sa dijagnozom F43.0 priznatom ozljedom na radu nastalom 06. prosinca 2019., te je direktna posljedica priznate ozljede.

Tuženik se na zaprimljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka očitovao podneskom od 20. rujna 2023. navodeći da je isti utemeljen na medicinskoj dokumentaciji koja nije bila dostavljena tuženiku, pa predlaže da mu se omogući uvid u dokumentaciju koja je dostavljena neposredno sudskom vještaku. U prilogu podneska tuženika dostavljeno je i očitovanje Liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 15. rujna 2023. u kojemu predlaže da mu se omogući izrada novog nalaza i mišljenja nakon što sud obveže tužiteljicu da dostavi dokumentaciju koja je bila predmet vještačenja pred sudskim vještakom, a osobito nalaze i medicinsku dokumentaciju u svezi psihijatrijskog liječenja nakon 20.11.2020. od kada datira zadnji psihijatrijski nalaz koji je bio dostupan Liječničkom povjerenstvu tuženika za potrebe izrade Nalaza, mišljenja i ocjene od 18. lipnja 2021.

17. Dana 21. prosinca 2023. zaprimljen je podnesak tuženika KLASA: UP/II-502- 03/21-01/413, URBROJ: 338-01-06-05-23-17 od 18. prosinca 2023. prilogu kojega je novi nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 14. prosinca 2023. donesen nakon dostavljene dodatne medicinske dokumentacije tužiteljice (koja je bila predmet vještačenja sudskog vještaka). U obrazloženju mišljenja Liječničko povjerenstvo navodi da se u svezi psihijatrijskog liječenja tužiteljice u KBC Z. tijekom 2023., stacionarnog bolničkog psihijatrijskog liječenja od 26.08. – 30.09.2022., liječenja kroz dnevnu psihijatrijsku bolnicu od 03.02.do 20.03.2020., također i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju u svezi liječenja tjelesnih bolesti tijekom 2020., 2022. i 2023. može pratiti tijek liječenja posebice po psihijatru, intenzitet, vrstu i dinamiku tegoba tužiteljice, pa se sukladno istoj sada može zaključiti uzročno – posljedična povezanost dijagnoze PTSP-a sa dijagnozom akutne stresne reakcije iz događaja od 06. prosinca 2019. i utvrditi da se radi o direktnoj posljedici priznate ozljede na radu.

Liječničko povjerenstvo iznosu ocjenu prema kojoj se dijagnoza šifre bolesti F 43.1 Posttraumatski stresni poremećaj može uzročno – posljedično povezati s priznatom ozljedom na radu od 06. prosinca 2019. kao posljedica, jer je iz prikazanog dugogodišnjeg tijeka liječenja jasno razvidno da se kod osiguranice radi o iscrpljenju adaptacijskih mehanizama nakon višekratnog doživljavanja životno ugrožavajućih situacija na radnom mjestu koje su rezultirale dekompenzacijom psihičkog stanja u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja.

18. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga. Pozivanje sudskog vještaka radi iznošenja usmenog nalaza i mišljenja na raspravi u ovakvoj situaciji u kojoj stranke ne iznose primjedbe na iznesene zaključke sudskog vještaka, već su s istima suglasne, sud nije cijenio potrebnim niti opravdanim, a također niti ekonomičnim ili u skladu s načelom učinkovitosti upravnog spora iz članka 8. ZUS-a.

19. Postupak utvrđivanja i priznavanja druge / drugih bolesti kao posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti propisan je glavom V. Pravilnika (člancima 53. do 57.).

Prema članku 53. stavku 1. Pravilnika posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti je oštećenje zdravlja izraženo određenom dijagnozom po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti nastalo kao direktna posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti za koju postoji medicinska dokumentacija temeljem koje je vidljiva dinamika bolesti za koju je poznato da je takvo oštećenje moguće ili je ono očekivano i kod pravilno provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije.

Člankom 54. stavkom 1. Pravilnika propisano je da ako izabrani doktor opće/obiteljske medicine ocjeni da se radi o oštećenju zdravlja kao posljedici koja je sa medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana sa već priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću, osigurana osoba ima pravo pokrenuti postupak utvrđivanja i priznavanja takve posljedice.

Prema stavku 2. članka 54. Pravilnika postupak iz stavka 1. ovog članka pokreće se na osnovi zahtjeva osigurane osobe koji se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe, u roku od 8 dana od kada je osigurana osoba primila pisano mišljenje izabranog doktora iz stavka 1. ovog članka.

Člankom 55. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se u postupku iz članka 54. ovog Pravilnika obvezno pribavlja nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Zavoda, sukladno članku 127. stavku 2. Zakona, da li se radi o oštećenju zdravlja označenom određenom dijagnozom/dijagnozama po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti kao posljedici koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezano s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću.

Člankom 56. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se na osnovi provedenog postupka iz članka 54. ovog Pravilnika osiguranoj osobi izdaje se rješenje u upravnom postupku kojim se odlučuje o priznavanju, djelomičnom priznavanju ili nepriznavanju oštećenja zdravlja kao posljedici koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezana s već priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti, a osnovom kojeg joj pripadaju ili ne pripadaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 2. te stavkom 2. i 3. ovog Pravilnika.

Prema stavku 2. članka 56. Pravilnika prava iz stavka 1. ovog članka priznaju se osiguranoj osobi od dana zaprimanja u nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda zahtjeva iz članka 54. stavka 2. i stavka 4. ovog Pravilnika odnosno s danom zaprimanja dokaza odnosno medicinske dokumentacije u nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda kada se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Prema stavku 3. članka 56. rješenje iz stavka 1. ovog članka dostavlja se osiguranoj osobi i njenom poslodavcu, kao i izabranom doktoru opće/obiteljske medicine, nadležnom doktoru specijalisti medicine rada, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i nadležnom tijelu za inspekciju rada.

Člankom 57. Pravilnika propisano je da osigurana osoba za koju nije pokrenut postupak za utvrđivanje i priznavanje posljedica koje su s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezane s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću u roku od 3 godine od proteka roka iz članka 54. stavka 2. ovog Pravilnika, gubi pravo na pokretanje ovog postupka.

20. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika te u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, primjenjujući citirane odredbe, sud cijeni kako je navodima tužbe i tijekom spora, izvedenim dokazima, prvenstveno sudsko medicinskim vještačenjem pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja dovedena u pitanje, a slijedom toga i primjena materijalnog prava.

21. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak nedvojbeno utvrđuje drugačije činjenično stanje u odnosu na ono koje je utvrđeno nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u postupku prvog i drugog stupnja koji je prethodio ovom sporu. U tom smislu ističe se da je tijekom spora nadležno drugostupanjsko tijelo vještačenja – Liječničko povjerenstvo u nalazu, mišljenju i ocjeni od 14. prosinca 2023. dostavljenog sudu nakon analize dodatne, naknadno tijekom spora priložene opsežne medicinske dokumentacije tužiteljice, iznijelo drugačiji zaključak u odnosu na svoj prethodni nalaz (a na kojemu je utemeljeno osporeno rješenje) i potvrdilo, odnosno suglasilo se sa zaključcima sudskog vještaka da između dijagnoze šifre bolesti F43.1 priznavanje koje tužiteljica traži postoji uzročno – posljedična veza s dijagnozom F 43.0 koja je tužiteljici priznata ozljedom na radu zadobivenom dana 06. prosinca 2019. godine, na način da se radi o direktnoj posljedici priznate dijagnoze.

22. Za ovakav zaključak postoji uporište u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice, analiziranoj od strane sudskog vještaka (koji je naknadno tijekom spora prihvatilo i nadležno drugostupanjsko Liječničko povjerenstvo), koji nalaz i mišljenje je sud cijenio pravilnim, potpunim i sukladnim dokumentaciji spisa, sa potpunim i objektivnim opisom utvrđenog činjeničnog stanja i promjena u zdravstvenom stanju tužiteljice koje su utvrđene, a kojima se potvrđuje ranije „suspektna“ dijagnoza šifre bolesti F 43.1, imajući u vidu opisani tijek liječenja koji proizlazi iz dokumentacije spisa. Istim je u cijelosti odgovoreno na zahtjev suda, stoga sud ima osnova na takvom nalazu i mišljenju sudskog vještaka utemeljiti svoju odluku, cijeneći da su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 53. stavka 1. Pravilnika.

Slijedom navedenog, tužiteljici se predmetna dijagnoza F 43.1. u smislu članka 53. stavka 1. Pravilnika priznaje direktnom posljedicom ranije priznate ozljede na radu izražene dijagnozom šifre bolesti prema MKB-10 klasifikaciji F 43.0 zadobivenoj 06. prosinca 2019.

23. Sud nije cijenio osnovanim niti opravdanim prijedlog tuženika u podnesku od 18. prosinca 2023. da sud odbije tužbeni zahtjev, a koji prijedlog obrazlaže navodeći da je predmet spora ocjena zakonitosti pobijanog rješenja, da na temelju medicinske dokumentacije koja je bila dostavljena uz zahtjev predmetna dijagnoza nije mogla biti utvrđena kao posljedica ozljede na radu, pa da su osporena rješenja zakonita, a da tužiteljicu treba uputiti na ponovno pokretanje upravnog spora.

Naime, točan je navod tuženika da je predmet spora ocjena zakonitosti pojedinačne odluke u smislu članka 3. stavka 1. alineja 1. ZUS-a, međutim, u konkretnom predmetu u kojemu je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka potvrđena dijagnoza šifre bolesti prema MKB-10 F43.1 koju tužiteljica traži priznavanjem posljedice ozljede na radu, a koju su nadležna tijela vještačenja u upravnom postupku ocijenila „suspektnom“, naknadno tijekom spora dostavljena dokumentacija

– potvrđuje dijagnozu iz ranijeg razdoblja. Navedeno je vidljivo iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji ističe da je tužiteljica na pregledima (28.09.2020. te psihologijskom testiranju 26.10.2020. iznosila simptome iz sve tri kategorije PTSP-a, kao i tijekom psihijatrijskog liječenja, na ambulantnim pregledima kao i na bolničkom liječenju, a da su psihijatri koji liječe tužiteljicu bili mišljenja da njezine psihičke tegobe iz kruga PTSP-a nisu reducirane nego su kronificiranog tijeka (nalaz i mišljenje, stranica 53. i 54. spisa).

Imajući u vidu odredbe članka 58. stavka 1. ZUS-a prema kojima sud ima ovlaštenje meritorno riješiti predmetnu upravnu stvar, uvažavajući načelo ekonomičnosti spora, sud nije prihvatio izneseni prijedlog tuženika. Naime, u ovakvoj situaciji sud ne nalazi opravdanim upućivati tužiteljicu na podnošenje novog zahtjeva u predmetnoj upravnoj stvari, a naročito imajući u vidu da je odredbama Pravilnika (čl. 54. stavak 2. u vezi sa člankom 57.) propisani rok za podnošenje zahtjeva, protekao. Tužiteljica je zahtjev podnijela 10. prosinca 2020. na temelju Izvješća izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite S. P. Đ. od 05. prosinca 2020., dakle, u roku iz članka 54. stavka 2. Pravilnika i unutar roka od 3 godine iz članka 57. Pravilnika. Taj rok od 3 godine proteka je 10. prosinca 2023., pa i iz tog razloga nije opravdano upućivati tužiteljicu na podnošenje novog zahtjeva.

24. Također, sud nije cijenio opravdanim tužiteljici predmetno pravo priznati s danom kada je drugostupanjskom Liječničkom povjerenstvu dostavljena dokumentacija koja je bila predmet vještačenja pred sudskim vještakom. Ovo zato, jer za navedeno nema uporišta u odredbama Pravilnika na koje se poziva tuženik. U konkretnom slučaju radi se o postupku pokrenutom zahtjevom stranke, pa u skladu s odredbom članka 56. stavka 2. Pravilnika tužiteljici pravo pripada s danom zaprimanja zahtjeva (10. prosinca 2020.), kako je i odlučeno u izreci presude.

25. Slijedom navedenog, sud je prihvatio osnovanima navode tužbe. Osporenim i prvostupanjskim rješenjem, uz obrazloženje koje je dano, povrijeđen je zakon na štetu tužiteljice, pa se ta rješenja ne mogu ocijeniti zakonitima.

Stoga je, na temelju odredbe članka 58. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci, pod točkama I. - IV.

26. O zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora sud je odlučio primjenom odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

Sud je cijenio opravdanim i osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadom troškova spora, za radnje poduzete po opunomoćeniku odvjetniku i to za: sastav tužbe, sastav podneska (očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka) te zastupanja na dva ročišta 02.09.2022. i 02.02.2024.) u visini od 500 bodova za svaku radnju, jer je isti sukladan odredbama Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23., dalje: Tarifa), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife), daje iznos od ukupno 5.000,00 eura.

Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci, pod točkom V.

U Zagrebu 9. veljače 2024.

Sutkinja

Mirjana Harapin, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. ZUS-a).