1              Poslovni broj: I Kž-394/2023-4

Poslovni broj: I Kž-394/2023-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog B. B., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, broj Kov-14/2023-7 od 25. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o j e

 

 

Odbija se žalba okrivljenog B. B. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog B. B. za izdvajanjem iz spisa nezakonitih dokaza i to zapisnika o ispitivanju svjedoka D. H., M. Đ., J. L. i I. J..

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni B. B. po braniteljici, odvjetnici M. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu i ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da pobijano rješenje preinači na način da prihvati prijedlog obrane i donese rješenje kojim se nezakoniti dokazi izdvajaju iz spisa.

 

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Okrivljenik u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., navodeći da se pobijano rješenje ne može ispitati jer je izreka rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima navedenim u obrazloženju, odnosno, da nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni da su nejasni i proturječni.

 

5.1. Suprotno tim žalbenim navodima, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nije našao da bi u pobijanom rješenju bila počinjena istaknuta bitna povreda odredaba kaznenog postupka budući da je izreka tog rješenja jasna i razumljiva, a u obrazloženju dani dostatni i jasni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

 

5.2. Okrivljenik također ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08., time da u žalbi ne navodi u čemu konkretno nalazi tu povredu, dok žalitelju valja ukazati da se radi o povredi koja može biti počinjena "pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude ako sud nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Zakona ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu", što ovdje nije slučaj jer je predmet u postupku pred optužnim vijećem.

 

6. Žalitelj ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ponavlja razloge iz zahtjeva za izdvajanje da su svjedoci D. H., M. Đ., J. L. i I. J. ispitani od strane državnog odvjetnika bez prisutnosti obrane, odnosno bez mogućnosti da obrana ispita svjedoke, uslijed čega žalitelj smatra da su time okrivljeniku povrijeđene odredbe iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), i odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka prema Zakonu o kaznenom postupku, dakle, zapravo smatra da se radi o nezakonitim dokazima i bitnoj povredi iz članka 468. stavak 2. ZKP/08.

 

6.1. Međutim, pravilno prvostupanjski sud navodi da su svjedoci ispitani sukladno odredbama članka 283. do 290. ZKP/08., i da nije predviđeno pozivanje okrivljenika i njegovog branitelja na provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka optužbe tijekom tzv. državnoodvjetničke istrage. Tako protivno mišljenju okrivljenika, nije odlučno što zbog navedenog obrana i optužba u tom stadiju postupka nisu imale jednak procesni položaj, odnosno okrivljenik nije imao mogućnost ostvariti svoje pravo na konfrontaciju jer žalitelj ispušta iz vida da se konfrontacijska klauzula promatra kroz cjelokupni kazneni postupak, a ne samo u odnosu na pojedinu dokaznu radnju ispitivanja svjedoka u prethodnom postupku. Naime, kako je to previđeno člankom 38. ZKP/08. provođenje dokaznih radnji te pokretanje i vođenje istrage povjereno je državnom odvjetniku. U tom stadiju, pa sve do optuženja, Zakon o kaznenom postupku ne poznaje tzv. "ravnopravnost oružja" između stranaka jer u stadiju istrage dominira tzv. inkvizitorno načelo, a tek na raspravi tzv. akuzatorno načelo, kada će okrivljenik imati mogućnost ispitati svjedoke optužbe te zahtijevati nazočnost ispitivanju svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Dakle, nejednakost obrane i optužbe u procesnom položaju tijekom istrage će se ispraviti u sljedećem, raspravnom stadiju postupka (ako dođe do potvrđivanja optužnice) koje karakterizira kontradiktornost kada se mora poštivati načelo "ravnopravnosti oružja" između stranaka pa će u tom stadiju okrivljeniku biti na raspolaganju ista sredstava ispitivanja svjedoka koja su na raspolaganju i državnom odvjetniku. Slijedom navedenog, nije povrijeđeno konfrontacijsko pravo obrane zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, niti je došlo do povrede odredaba kaznenog postupka na koju okrivljenik upire u žalbi tako da zapisnici o ispitivanju svjedoka ne predstavljaju nezakonite dokaze u smislu odredaba članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ZKP/08.

 

6.2. Stoga je, prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno odbio kao neosnovan prijedlog okrivljenika za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju svjedoka D. H., M. Đ., J. L. i I. J. i time nije povrijedio kazneni zakon koju žalbenu osnovu žalitelj uvodno ističe, ali kasnije ne konkretizira.

 

6.3. Kako žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ispitivanjem pobijanog rješenja nisu utvrđene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP/08. na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 5. prosinca 2023.