Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1578/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Ankice Matić, kao predsjednice vijeća, Dragice Samardžić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, OIB: ..., Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (OIB: ....), koje zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima, Vinkovci, protiv tuženika M. G., iz O., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik B. K., odvjetnik u V., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima broj Pn-69/21-13 od 19. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 8. veljače 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se, kao neosnovana, žalba tuženika, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima broj Pn-69/21-13 od 19. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od od 12.726,67 kuna / 1.689,12 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. veljače 2021. do isplate kao i da mu naknadi parnične troškove u iznosu od 4.500,00 kuna / 597,25 eura.
2. Protiv citirane presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlažući da se pobijana presuda preinači.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, sukladno odredbi članka 365. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., , 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud prilikom donošenja prvostupanjske presude, kao ni u postupku koji je prethodio njenom donošenju, nije počinio ni jednu od bitnih povreda parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev za naknadom štete isplatom iznosa od 12.726,67 kuna / 1.689,12 eura na ime nepripadno isplaćenog iznosa zajamčene minimalne naknade.
7. Nakon valjano provedenog prvostupanjskog postupka utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:
- u tuženiku rješenjem CZSS, V., Klasa: UP/I-551-06/15-29/726, Ur. broj: 2196-128-02-15-16-5 od 17. veljače 2016. priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 115% osnovice (800,00 kuna), što iznosi 920,00 kuna mjesečno počevši od 26. studenog 2015.,
- da je nakon terenske provjere od Ministarstva unutarnjih poslova PU vukovarsko-srijemske, PP Otok, utvrđeno da na adresi tuženika, u zajedničkom kućanstvu s njim od 5. rujna 2017. živi i D. B.,
- da je navedena naknada tuženiku ukinuta s danom 5. rujna 2017., rješenjem istog tijela od 16. studenog 2018. jer više ne ispunjava uvjete za nju,
- da je u razdoblju od rujna 2017. do listopada 2018. tuženiku isplaćeno ukupno 12.726,67 kuna nepripadne novčane pomoći,
- da spisu predmeta pri CZSS, V. ne prileži zapisnik iz kojeg bi se utvrdilo da je tuženik osobno pristupio i dao izjavu da živi u kućanstvu zajedno s D. B. kojemu je skrbnik.,
- da tuženik nije odmah, a najkasnije u roku od osam dana prijavio CZSS, V. nastanak promjene koja utječe na daljnje korištenje ili opseg prava već je to utvrđeno tek terenskom provjerom.
8. Nadalje, prvostupanjski sud odbio je prijedlog za saslušanjem tuženika na okolnost osobnog pristupanja u CZSS, V. glede potpisivanja izjave o promjenama u njegovom kućanstvu i obustave daljnje isplate predmetne naknade, smatrajući da je činjenično stanje dostatno raspravljeno i utvrđeno pa stoga da isto ne bi bilo svrsishodno niti ekonomično.
9. Tuženik u žalbi ističe da mu je zbog odbijanja prijedloga radi njegovog saslušanja onemogućen pristup sudu, a ključna okolnost (da je do izjavu da mu se više ne isplaćuje naknada) da nije utvrđena. To što Centar za socijalnu skrb, nije napravio uredovnu bilješku da se ne može stavljati njemu na teret tuženiku jer je to od utjecaja i na tijek kamata. Također da je osporio i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno, iznose primitka iz kartice tužitelja. Stoga da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
10. Žalbeni navodi tuženika zapravo su činjenični prigovori koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, a suprotnih pravilnim činjeničnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda te nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke pa se radi daljnjeg nepotrebnog ponavljanja upućuje na obrazloženje pobijane odluke kojom je taj sud dao jasne i razumljive razloge. Naime, žalitelj u bitnom iznosi svoju ocjenu rezultata provedenoga dokaznog postupka, ali gubi pritom iz vida kako je prvostupanjski sud odluku donio upravo sukladno članku 8. ZPP-a, savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te temeljem cjelokupnog dokaznog postupka. Sud prvog stupnja odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica u smislu odredbe članka 220. stavak 2. ZPP-a, te ujedno u smislu odredbe članka 304. ZPP-a, zaključuje da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka.
11. Prema mišljenju ovog žalbenog suda, prvostupanjski je sud utvrdio sve potrebne činjenice, raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore pa na osnovi tako utvrđenog činjeničnog stanja te slobodnom i pravilnom ocjenom (članak 8. ZPP-a) izvedenih dokaza pravilno je primijenio materijalno pravo kada je obvezao tuženika na isplatu.
12. Konkretno, valjano se prvostupanjski sud pozvao na odredbu čl. 251. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, 133/20, 138/20, dalje u tekstu: ZSS) kojom je propisano da je korisnik, koji je ostvario pravo u sustavu socijalne skrbi, dužan je nadoknaditi štetu koja je nastala time što je pravo iz sustava socijalne skrbi ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu. Također i na odredbu čl. 253. stavkom 1. i 2. ZSS kojom je određeno da, kada utvrdi da je nastala šteta iz članka 251. ovoga Zakona, Centar za socijalnu skrb poziva korisnika da u određenom roku nadoknadi nastalu štetu. Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnijeti tužbu radi naknade štete putem nadležnog državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb.
13. Pravilna je i odluka o troškovima postupka jer je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 2. i čl. 155. ZPP-a.
14. Zbog navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a, odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Splitu 8. veljače 2024.
Predsjednica vijeća:
Ankica Matić, v. r.
