REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3438/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MEINE d.o.o. Split, Manđerova 16, OIB 17681829695, kojeg zastupa punomoćnik Maroje Matana i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Matana & partneri u Zagrebu, protiv prvotuženika ISTO d.d. u stečaju, Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, OIB 88502209643, drugotuženika ISTO Grupa d.d., Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, OIB 78858201330, kojeg zastupa punomoćnica Maja Wosner, odvjetnica u Zagrebu i trećetuženika INDUSTROGRADNJA d.d. u stečaju, OIB 03714155365, Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-970/2023-2 od 7. ožujka 2023., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2161/20 od 1. prosinca 2022., u sjednici održanoj 7. veljače 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-970/2023-2 od 7. ožujka 2023., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2161/20 od 1. prosinca 2022. kojim je odbačena tužba u odnosu na prvotuženika.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio iz razloga određenih čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 2. ZPP, u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, navodeći da ga podnosi zbog pravnih pitanja koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te iz razloga što smatra da mu je osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka te pogrešnom primjenom materijalnog prava učinjenima u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Odredbom čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora, između ostaloga, sadržavati i jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ili 2. toga Zakona, uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.
5. U odnosu na postavljena pitanja, tužitelj je u prijedlogu propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj (tužitelj) smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
6. Budući da tužitelj u prijedlogu nije naznačio razloge važnosti postavljenih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu odbaciti.
7. U odnosu na u prijedlogu istaknutu povredu prava na pravično suđenje, zajamčenog odredbama čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku povrijeđena navedena temeljna ljudska prava.
8. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti i u dijelu u kojem je podnesen na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, te odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 7. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić