Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 8. Gž-680/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tihane Marije Miladin, članice vijeća, 1. tužitelja Z. Š. iz T., OIB: … i 2. tužitelja D. Š. iz T., OIB …, obojica zastupani po punomoćniku I. B., odvjetniku iz P., protiv tuženika društvo "Ć.", B., OIB …, zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku iz U., radi zaštite prava, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P- 67/2021-22 od 28. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika društvo "Ć." i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P-67/2021-22 od 28. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika društvo "Ć." i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P-67/2021-22 od 28. listopada 2022. u pobijanom dijelu pod točkom III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženik društvo „Ć.“ povrijedilo članska prava i obveze tužitelja Z. Š. i D. Š., na način što im protivno svome statutu nije omogućio sudjelovanje u lovu i druge lovne aktivnosti na području lovne desetine R. V., pa se tuženiku nalaže da im u roku od 15 dana ta prava uspostavi, izdavanjem lovne dozvole i pozivanjem na sudjelovanje u svim aktivnostima lovačkog društva tuženika.",

dok je rješenjem odlučeno:

"II. Odbacuje se tužba u dijelu koji glasi.

"Utvrđuje se da je tuženik povredom članskih prava tužitelja Z. Š. i D. Š., opisanima u prethodnom stavku ove presude, povrijedio i njihovo pravo osobnosti te im nanio neimovinsku štetu."

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi trošak ovog postupka, u iznosu od 10.571,00 kuna/1.327,23eur[1] u roku od 15 dana. IV. Tuženik se odbija sa svojim zahtjevom za naknadu parničnog troška."

2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja pod točkom II. i III. izreke, tuženik je podnio žalbu zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Prijedlog tuženika je da se pobijana presuda i rješenje ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda i rješenje sadrže jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takve mogu ispitati. Naime, pobijana presuda i rješenje sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude i rješenja nisu u suprotnosti s njihovim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude rješenja.

5. Pri donošenju pobijane presude i rješenja nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, dalje: ZPP), a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 381. ZPP .

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitu njegovih prava zbog povrede članskih prava i obveza tuženika, na način što im je protivno Statutu onemogućio lov i druge lovne aktivnosti na području lovne desetine R. V.

7. Tužitelji zahtjeve temelje na tvrdnjama da je na 25. sjednici Izvršnog odbora tuženika 18. ožujka 2016. donijeta odluka da se tužitelji kao lovci brišu iz lovne desetine R. V. i postaju neraspoređeni članovi društva.

8. Nije prijeporno da su tužitelji članovi tuženika. Također, nije prijeporno da su tužitelji odlukom Izvršnog odbora tuženika, po zahtjevu desetara I. M. od 17. ožujka 2016. brisani iz evidencije i da im je oduzeta suglasnost za njihovo članstvo u lovnoj desetini R. V., da su se usmeno žalili predsjedniku tuženika, ali do zadovoljavajućeg rješenja nije došlo. Neprijeporno je da su tužitelji, po punomoćniku u osobi odvjetnika, 20. ožujka 2020. pisanim putem obaviješteni o odluci Izvršnog odbora tuženika od 17. ožujka 2016. Konačno, neprijeporno je da tuženik nije proveo stegovni postupak protiv tužitelja.

9. Prijeporno je, je li postupanje tuženika osnovano na zakonu i Statutu tuženika.

10. Odredbama Zakona o udrugama ("Narodne novine", broj 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22 - dalje: ZU) propisana su i načela neovisnosti, javnosti i demokratskog ustroja. Člankom 6. ZU propisano je: "Djelovanje udruge temelji se na načelu neovisnosti što znači da udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom." Odredbom čl. 7. ZU propisano je: "Djelovanje udruge temelji se na načelu javnosti. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa Zakonom.", dok je čl. 8. toga Zakona propisano: "Djelovanje udruge temelji se na načelu demokratskog ustroja, što znači da udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova."

10.1. Člankom 13. st. 1. ZU propisano je da Udruga ima statut, dok je stavkom 2. toga članka propisano da je statut temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge, a ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Člankom 16. stavak 1. ZU je propisano da članovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge na način propisan statutom, stavkom 3. toga članka propisano je da je skupština najviše tijelo udruge.

10.2. Konačno, odredbom čl. 42. ZU propisano je: "Članovi udruge nadziru rad udruge. Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone. Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge."

11. Statutom tuženika je u članku 23. propisano da su članovi Društva stegovno odgovorni za povrede članskih dužnosti te su u člancima 24. i 25. navedene lakše i teže povrede članskih dužnosti dok je u članku 26. propisano koje se stegovne mjere mogu izreći za povrede iz članaka 24. i 25. toga Statuta. Člancima 27., 28. i 29. Statuta tuženik detaljno je propisano postupak glede onog tko može pokrenuti stegovni postupak i dvostupanjsko vođenje stegovnog postupka.

12. Prije svega valja istaknuti, da sud sudi na temelju Ustava Republike Hrvatske i zakona Republike Hrvatske.

13. Također, valja imati na umu i pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama broj U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III- 2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda, već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.

14. Iz naprijed navedene odredbe čl. 42. ZU jasno proizlazi da član udruge koji smatra da je protivno statutu udruge isključen iz udruge ima pravo na sudsku zaštitu i to pred nadležnim općinskim sudom. Navedeno shvaćanje zauzeto je i odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Lovrić protiv Hrvatske (presuda od 4. travnja 2017., zahtjev br. 38458/15), kao i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4883/17.

14.1. Kod toga valja naglasiti da se djelovanje udruga temelji na načelu dobrovoljnosti (čl. 2. ZU), što znači da udruga ima ovlast sama odrediti pravila kojima se uređuju pretpostavke za učlanjenje i isključenje iz udruge, kao i zaštita prava koju članovi udruge mogu ostvariti, unutar same udruge, protiv odluka kojima se odlučuje o njihovim pravima. No, sloboda udruživanja nije apsolutna, pa se miješanje države ne može u potpunosti isključiti. Isključenje člana udruge koje bi bilo u suprotnosti sa statutom udruge može predstavljati povredu slobode udruživanja člana udruge, pa tužitelji imaju pravo na sudsku zaštitu u smislu čl. 42. ZU te je shvaćanje ovog suda podudarno shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci poslovni broj Rev 39/2018-2 od 9. veljače 2022.

15. Dakle, tuženik je protivno naprijed navedenim odredbama Statuta iz točke 11. ovog obrazloženja, po zahtjevu desetara lovne desetine R. V., na 25. sjednici Izvršnog odbora održanog 18. ožujka 2016. donio odluka da se tužitelji kao lovci brišu iz lovne desetine R. V. i postaju neraspoređeni članovi društva te im je na taj način onemogućio lov i druge lovne aktivnosti kao članovima lovačkog društva.

15.1. Kako sam tuženik nije postupio po odredbama svoga Statuta, kao temeljnog općeg akta udruge kojeg je donijela skupština tuženika jer nije proveo statutarno predviđeni stegovni postupak protiv tužitelja, već je odluka donesena od strane tijela koje nije ovlašteno donijeti takvu odluku o brisanju iz lovne desetine, time je tužiteljima povrijeđeno pravo na zakonitost postupka, budući nije proveden stegovni postupak propisan statutom tuženika i pravo na demokratski način djelovanja društva te ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda.

16. Cjelokupan sadržaj žalbe tuženika svodi se na osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud analizirao dokaze provedene tijekom postupka i zaključke suda prvog stupnja. Žalbeni prigovori sastoje se ustvari od iznošenja vlastitih zaključaka – suprotno činjeničnim utvrđenjima suda prvog stupnja koji je pravilno zaključio da je tuženik povrijedio članska prava tužitelja, kako je to navedeno u pobijanoj izreci prvostupanjske presude.

17. Zaključno je za istaknuti da su tužitelji u ovom parničnom postupku dokazali svoja članska prava kod tuženika i da se njihovo pravo sastoji od legitimnog očekivanja, koje im se kao članovima, treba omogućiti.

18. Sud prvog stupnja, suprotno navodima žalbe, pravilno je primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP, budući je pri odlučivanju koje će troškove tužiteljima naknaditi jasno razvidno koje radnje je sud prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (čl. 155. st. 1. ZPP), a iz kojeg je razvidno i koliko bodova pripada tužiteljima i za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku iz kojeg razloga je i odluka o trošku u točkama III. i IV. izreke rješenja pravilna.

19. Iz razloga navedenih, a kako je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno primijenio, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP i pobijani dio rješenja primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

U Zagrebu 6. veljače 2024.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač, v.r.