REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 443/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice ČP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Jelena Košutić, odvjetnica u Sesvetama, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-187/2023-2 od 6. rujna 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-982/2017-25 od 12. prosinca 2022., na sjednici održanoj 6. veljače 2024.,
r i j e š i o j e
Tužitelju se dopušta revizija protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-187/2023-2 od 6. rujna 2023. u odnosu na pitanje:
„U slučaju kada tužitelj kao zajmodavac ne raspolaže izvornikom niti ovjerenom preslikom ugovora o zajmu koji je kao privatna isprava podnesen javnom bilježniku na potvrdu (solemnizaciju), a isti nije stranka u odnosu na javnog bilježnika niti sudionik pravnog posla u smislu odredbe članka 59. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu (nadalje: ZJB), te istome javni bilježnik ne može staviti potvrdu ovršnosti na predmetni ugovor o zajmu temeljem odredbe članka 54. stavka 7. ZJB-a, da li je tužba radi namirenja potraživanja tužitelja prodajom založene stvari, odnosno nekretnine, jedino pravno sredstvo temeljem kojeg je tužitelj u mogućnosti ostvarivati svoja prava iz Ugovora o zajmu sklopljenog u formi javnobilježničkog akta s tuženikom, odnosno da li tužba radi namirenja potraživanja kao takva predstavlja valjani pravni interes za podnošenje tužbe u parničnom postupku?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-187/2023-2 od 6. rujna 2023. kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o odbačaju tužbe.
2. On se u svom prijedlogu za dopuštenje revizije pozvao na povredu prava na pravično suđenje te u odnosu na postavljeno pitanje da je isto važno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom na različitost sudske prakse (primjerice Županijskog suda u Zagrebu Gž-3362/2018 od 16. siječnja 2020., Gž-3448/2018-2 od 16. siječnja 2020).
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, a navedeno u izreci ovog rješenja, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju od kojih zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a glede kojeg postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP za ujednačavanje primjene prava. Tako i ovaj sud u Revd-2219/2020-2 od 25. listopada 2022.
6. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su ispunjene pretpostavke za intervenciju ovog revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno kao u izreci, pri čemu se na temelju te odredbe, za povredu temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije, uzima da je prijedlog u odnosu na nju povučen.
Zagreb, 6. veljače 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
