REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Broj: 33. Pp J-1551/2020-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski Prekršajni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Katici Rakigjija-Basić, uz sudjelovanje zapisničara Domagoja Kalpića, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice I. R., okrivljene po optužnom prijedlogu PU Splitsko-

dalmatinske, I Policijske postaje Split br. 511-12-23-05-5-574-1/2020 od 7. svibnja 2020. zbog prekršaja iz čl.10.toč.3. kažnjivog po čl.22.st.5.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine RH 70/17 i 126/19) nakon provedene glavne i javne rasprave održane i zaključene bez nazočnosti okrivljenice 6. veljače 2024. te presude objavljene istoga dana

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: I. R., rođena:..., OIB:...,

državljanka RH, s prebivalištem u S., B. V...., SSS, kozmetičar

pediker, njegovatelj starijih i nemoćnih, nezaposlena, primatelj socijalne pomoći u iznosu od 800,00 kuna, lošeg imovnog stanja, razvedena, majka jednog djeteta J. ....., prekršajno osuđivana,

k r i v a  j e

I.što je dana 24. travnja 2020. oko 19,20 sati u S., u ulici B. V.

..., u obiteljskom stanu počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu svog malodobnog sina J. R. r....., na način da mu je istrgnula mobitel iz ruke pri

čemu se padom od pod razbio ekran mobitela, te po dolasku policijskih službenika agresivno se ponašala spram oštećenika svog malodobnog sina J.

R. na način da mu je vikala i vrijeđala ga riječima: "vidiš šta si napravia,

lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagat, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš", što je kod oštećenog djeteta prouzročilo uznemirenost,

dakle, što je počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu djeteta, koje je kod žrtve izazvalo uznemirenost,

čime je počinila prekršaj iz čl.10.toč.3. kažnjiv po čl.22.st.5.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa joj se radi toga na temelju cit. propisa, primjenom čl.37.st.2. i 3.toč.1. Prekršajnog zakona (Narodne Novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) dalje PZ

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 700,00 eura (sedamsto).

II.Na temelju čl.40. PZ-a vrijeme koje je okrivljenica bila uhićena u vezi s prekršajem od dana 24. travnja 2020. u 20,25 do 25. travnja 2020. u 08,25 sati uračunava se u izrečenu kaznu u iznosu od 79,64 eura, pa je okrivljenica dužna platiti preostali iznos novčane kazne u iznosu od 620,36 eura.

III.Na temelju čl.33.st.11. PZ-a izrečenu novčanu kaznu u preostalom iznosu okrivljenica je dužna uplatiti u korist Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

IV.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a okrivljenica se upozorava da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).

V.Na temelju čl.139.st.6. PZ-a okrivljenica se u cijelosti oslobađa obveze naknade paušalnih troškova postupka pa ti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljena je I.R. zbog prekršaja opisanog kao u izreci.

2.Pozvana da se izjasni o optužbi i krivnji izjavila je da se ne smatra krivom, sa djetetom J. R. se kritične prigode raspravljala da obzirom na

operirani strabizam ne smije toliko dugo biti na mobitelu te mu je u toj raspravi išla uzeti mobitel iz ruke i pri tome je mobitel pao na pod. Sinu je išla uzeti mobitel iz ruke i mobitel je slučajno pao na pod, nakon čega je sin počeo vikati i skričati, zvao je oca na telefon sa njenog kućnog telefona, a otac je pozvao policiju. Toga dana je doživjela stres, policajci su joj upali u kuću, ispred djeteta su joj stavili lisice i uništili joj vrijeme koje je imala sa djetetom. Prvo je bila skrbnik djeteta, a sada je njegov otac, koji ju degradira već desetak godina. Psihijatrijski se liječi, te svoju medicinsku dokumentaciju je u preslici priložila u spis. Sve se odigralo u dvadeset minuta, mobitelu je ekran razbijen. Njen sin osim što je operirao strabizam ima dijagnozu .... Od unatrag dvije godine živi sa ocem, a kontakte nje sa djetetom je odredio sud. U nazočnosti policijskih službenika nije im izgovarala riječi koje se navode u optužnom prijedlogu te nije vikala i vrijeđala sina riječima: "vidiš šta si napravia, lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagati, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš". Samo je policijskim službenicima htjela pokazati nalaze djeteta, a oni su joj samo stavili lisice na ruke. Doživjela je šok kao i što se dijete šokiralo od policije. U stanu su bili ona i dijete.

3.U dokaznom postupku izveden je dokaz ispitivanjem D. R.,

bivšeg supruga okrivljenice i M. B. policijskog službenika, kao i J. L.

policijske službenice.

4.Svjedok D..R. iskazao je da u kritično vrijeme u travnju 2020.

godine brak sa I. R. je već bio razveden te je skrbništvo bilo

određeno rješenjem od strane Općinskog suda u Splitu, kao i viđanje djeteta sa majkom. Konkretno 24. travnja 2020. oko 18,30 sati svom bivšem puncu A. M. predao je dijete ispred zgrade na adresi O.... tako da djed može predati dijete majci te je djed odveo unuka J. kod njegove majke na adresu u

S., B. V. . . . Međutim, kada je dijete došlo do majke, dijete ga je na telefon zvalo više puta da se majka neprimjereno ponaša, da bi ga zadnji put kada je nazvao obavijestio da mu je majka iz ruke uzela mobitel i bacila ga na pod, uslijed čega se mobitel razbio odnosno razbijen je ekran i više je bio neupotrebljiv. Sutradan je sinu dao novi mobitel. Odmah je pozvao policiju, koja je došla na adresu gdje je bilo dijete, te su zatekli njegovu majku u alkoholiziranom stanju, tada je napala i policajce, te su je zadržali. U to vrijeme majka je imala mogućnost viđanja sa djetetom, međutim nakon toga je slijedilo druženje i nadzor, da bi nakon što je majka teško psihički obolila uslijedila odluka o zabrani viđanja djeteta i zabrani ikakovih kontakata sa djetetom. Ne traži kažnjavanje odnosno što blaže za svoju bivšu suprugu obzirom na njeno psihičko stanje. Alimentaciju plaća 400,00 kuna, a dosuđeno je 1.000,00 kuna. Izveden je dokaz suočenjem okrivljenice i svjedoka, a na okolnosti predmetnog događaja od 24. travnja 2020. te je okrivljenica izjavila da ostaje pri svojoj obrani, istakla je da dijete nije udareno, niti je bilo u životnoj opasnosti. Iskaz njenog bivšeg supruga da je neistinit, da ju je tužio u više postupaka pred prekršajnim sudom i u svih pet prekršajnih postupaka ga je dobila. Njen bivši suprug da je patološki lažov. Svjedok je potom izjavio da u svemu ostaje pri svom iskazu, sve što je kazao je istina, njega je zvalo dijete, on je zvao policiju i sama policija se mogla uvjeriti u sam događaj i ponašanje bivše supruge po dolasku. Okrivljenica je potom izjavila da ustraje u svome iskazu, čovjek da laže, diskreditira ju, dijete ju je zvalo jedan put, ima . . . . i . . . . , mobitel je pao na pod u tijeku rasprave sa djetetom, institucije su rekle da je njen bivši suprug patološki lažov. On da ju hoće uništiti, dovesti na dno. Alimentaciju za dijete plaća svaki mjesec.

5.Svjedok M. B., policijski službenik, iskazao je da je vezano za konkretnu intervenciju sačinio službenu zabilješku u čijim navodima ustraje. Naime, zajedno sa kolegicom J. L. je upućen na adresu B. V. . . . zbog psihičkog

nasilja spram djeteta. Dolaskom na adresu zatečena je I. R. i njen sin te su zatekli i mobitel kojem je bio razbijen ekran, kojeg je prema izjavi djeteta razbila njegova majka koja da mu ga je istrgla iz ruke i bacila na pod. Prilikom obavljanja razgovora I. R. je vrijeđala dijete riječima: vidiš šta si napravia, lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagat, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš" ne dozvoljavajući djetetu da se izjasni. Obzirom da je bila agresivna vikala i galamila i odbila s njima ići u policijsku postaju i oglušila se na naredbu, nad njom su upotrijebljena sredstva prisile te je privedena u službene prostorije policije. Liječničku pomoć uvijek ponude, a na upit suda izjavio je da se ne sjeća da bi tražila liječničku pomoć. Okrivljenica koja je slušala iskaz policijskog službenika je izjavila da su joj stavili lisice te je doživjela šok i ona i dijete otkada ide u psihijatra. Sin ju od tada ne želi kontaktirati, a njegov otac je rekao da će joj se osvetiti. Njen sin ne smije biti na mobitelu, on ima . . . , operirao je . . . , a konstantno je na mobitelu. Svjedok je potom izjavio da je dijete doživjelo šok od načina razgovora i izgovorenih riječi majke spram njega, što je neprimjereno i nedopustivo da se roditelj služi takovim rječnikom. Okrivljenica je nadalje izjavila da ima primjedbi na iskaz svjedoka utoliko što je doživjela šok od posljedica događaja i postupanja policije spram nje te je izveden dokaz suočenjem pa je svjedok izjavio da je sudu iskazao istinu i zatečeno stanje, postupanje i neposredna utvrđenja koja je iznio pred sudom i napisao u službenoj zabilješci te sve ono što je naveo da je izgovoreno djetetu na licu mjesta je točno kao i opis cijelog događaja. Okrivljenica je potom izjavila da ustraje u svojoj obrani jer da se ove prigode nije neprimjereno ponašala spram djeteta, pa niti u nazočnosti policijskih službenika.

6.Svjedokinja L. iskazivala je da se događaja djelomično sjeća obzirom na protek vremena, ali svakako sjeća se da je bila dojava oca djeteta da ga je nazvao sin jer da mu je majka razbila mobitel. Stoga su intervenirali na adresi stanovanja te su se po dolasku uvjerili da je mobitel razbijen, probali su pričati sa sinom, međutim I. R. je bila neprimjerenog ponašanja spram sina na način da mu nije dopuštala razgovarati s njima te mu se obraćala neprimjerenim riječima da je emotivno nezreo, te u smislu "vidiš što mi radiš, zašto mi to radiš, lažeš". Više se ne može sjetiti riječi obzirom da je bilo dosta davno. Okrivljenica je potom izjavila da ima primjedbi na iskaz svjedokinje jer je te prigode od cijelog događaja doživjela šok, da je sin od tada ne želi vidjeti, a njegov otac uništiti, te je dodala da se događaj odvio u svega deset minuta, ona i sin su se nešto raspravljali, djetetu je slučajno pao mobitel, dijete ne smije biti na mobitelu, operirao je strabizam i dijete je sa . . . . Izvoden je dokaz suočenjem svjedokinje i okrivljenice te je svjedokinja izjavila da ustraje u rečenome, I. R. je verbalno napadala sina u njihovoj nazočnosti kako je izjavila, a samu činjenicu razbijanja mobitela nije vidjela jer tada nije bila na licu mjesta. Okrivljenica je potom izjavila da ostaje pri svojoj obrani, dijete je išao po psiholozima, psihijatrima, defektolozima, prošla je s njime kalvarije i mali se bio popravio, ali njegov otac ju je želi uništiti.

7.U daljnjem dokaznom postupku je pregledana i materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenice, izvješće o uhićenju te socijalna anamneza Centra za socijalnu skrb Split.

8.Pregledom socijalne anamneze od 15. listopada 2021. razvidno je da je okrivljenica razvedena, da su se supružnici razišli kad je dječak imao cca . . . godina, a brak je formalno razveden .... Uvidom u dokumentaciju dostupnu Centru i prethodne bilješke evidentirano je da je njeno ponašanje niz godina neprimjereno, agresivno. Nadalje se navodi da dijete stanuje s ocem, a majci je određena privremena mjera Općinskog suda u kojoj stoji da se osobni odnosi s majkom odvijaju dva puta tjedno u trajanju od dva sata uz prisustvo treće osobe koju je imenovao Centar za socijalnu skrb. Voditelj mjere navodi da je okrivljenica nesuradna, ne uvažava savjete i ne ponaša se adekvatno na susretima sa djetetom, koji je zbog usporenog razvoja govora i hiperaktivnosti u tretmanu l., d. i p., kod kojeg su prema nalazu

p. od .... godine prisutni emocionalni indikatori koji ukazuju na impulzivnost i nižu toleranciju na frustraciju, indicirano je postojanje emocionalnih poteškoća.

9.Na okolnost utvrđivanja ubrojivosti okrivljenice je li okrivljenica psihički bolesna osoba i ta bolest u vrijeme izvršenja djela utjecala na mogućnost shvaćanja i vladanja svojom voljom i na koji način, u vrijeme učina prekršaja, odnosno je li eventualna bolest okrivljenice utjecala na njezinu ubrojivost tempore criminis, određeno je psihijatrijsko vještačenje po dr.med. N. S., koji je obavio ekspertizu i dostavio sudu mišljenje u kojem je naveo da se kod okrivljenice uočavaju elementi dijagnostičke kategorije graničnog poremećaja ličnosti te se kod iste može postaviti također i dijagnoza depresivnog poremećaja. Da je u trenutku počinjenja djela bila smanjeno ubrojiva u manjem stupnju te da sa stručno medicinsko-psihijatrijskog gledišta treba biti u psihijatrijskom tretmanu i dalje.

10.Na kraju dokaznog postupka pregledana je prekršajna evidencija za okrivljenicu te je utvrđeno da je do sada prekršajno osuđivana za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira, dakle, prekršaje sa elementima nasilja i to:

- Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp-3225/2022 pravomoćnom 21. svibnja 2022. zbog prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i

- Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp-4006/2022 pravomoćnom 10. ožujka 2023. zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

11.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenice i ocjenjujući sve dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te uspoređujući obranu sa ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud smatra dokazanim da se u ponašanju okrivljenice stječu sva, kako objektivna, tako i subjektivna obilježja prekršaja koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

12.U obrani je okrivljenica priznala da se sa oštećenikom, svojim djetetom J. R., raspravljala pri čemu mu je išla uzeti mobitel iz ruke, koji

je stoga pao na pod te se razbio ekran, a porekla je da bi oštećeniku u nazočnosti policijskih službenika izgovarala riječi: "vidiš šta si napravia, lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagat, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš".

13.Svjedok policijski službenik svjedočio je precizno u pogledu dinamike predmetnog događaja od trenutka intervencije na adresi u S., ulica B.

V. . . . i u njegovom iskazu u neizdvojenom dijelu nije bilo kontradiktornosti i nelogičnosti, svjedočio je na temelju neposrednog zapažanja o odlučnim činjenicama te je potvrdio da je vidio da je na mobitelu razbijen ekran, čuo je iz neposrednog zapažanja da je okrivljenica vrijeđala oštećenika riječima: "vidiš šta si napravia, lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagat, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš", da je bila agresivna i galamila je. Navedeno je potvrdio i prilikom suočenja sa okrivljenicom. Da su se dolaskom na mjesto događaja uvjerili da je mobitel razbijen, potvrdila je i svjedokinja policijska službenica J. L., kao i da je okrivljenica bila neprimjerenog ponašanja spram sina, obraćala mu se neprimjerenim riječima u smislu da je emotivno nezreo, "vidiš što mi radiš, zašto mi to radiš, lažeš", pri čemu je ustrajala i prilikom suočenja.

14.Stoga sud temelji odluku dijelom na obrani okrivljenice koja je priznala da je u raspravi išla oteti mobitel iz ruke oštećenika pri čemu se razbio ekran mobitela, te iskazima svjedoka policijskih službenika, u dijelu u kojem se svjedok M. B. ne poziva na službenu zabilješku i iskazu svjedokinje J. L., u čije iskaze nije imao razloga posumnjati, jer je njihovo svjedočenje uvjerljivo i izrazito upečatljivo u opisu događaja, kao što je sud s pažnjom ocijenio i nalaz i mišljenje vještaka, prihvatio ga je objektivnim i vjerodostojnim, datim po pravilima struke.

15.Upućene riječi djetetu "vidiš šta si napravia, lažeš, ti si emotivno nezreo, ti si zaostao u razvoju, nemoj lagat, šta mi radiš ovo, vidiš do čega me dovodiš", realno predstavlja grubo uznemiravanje, što objektivno izaziva uznemirujuće osjećaje.

16.Ikakovog opravdanja za nasilje nema, izloženost tjelesnom, verbalnom odnosno emocionalnom nasilju izaziva snažnu emocionalnu bol i mentalnu brigu, uz tjelesnu bol, kako kod odraslih osoba, tako i osobito kod djece, a ovdje valja imati na umu da u predmetnim okolnostima i svakom nezdravom ozračju djeca izrazito pate i dolazi do psiholoških poteškoća, koje su kod oštećenika-djeteta prema stanju spisa prisutne, a J. je r...

17.Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja cijeneći slobodno izvedene dokaze, sukladno čl.88.st.2.PZ-a sud je slobodno cijenio postojanje svih relevantnih činjenica te je označio ponašanje okrivljenika kao prekršaj iz čl.10.toč.3. kažnjiv po čl.22.st.5.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući je prekršaj počinjen na štetu djeteta.

18.Kako je odredbom čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti, to je nedvojbeno da je okrivljenica počinila djelo prekršaja iz predmetnog članka, sankcionirano kaznenom odredbom kao u izreci.

19.Za ovaj prekršaj zapriječena je novčana kazna u iznosu od najmanje 12.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

20.Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne imale su se na umu sve relevantne okolnosti predviđene čl.36.st.2. PZ-a, pa mu je razmatrajući težinu djela i stupanj krivnje okrivljenika sud izrekao novčanu kaznu kao u izreci imajući na umu kao olakotnu okolnost što je u treunutku počinjenja prekršaja okrivljenica bila smanjeno ubrojiva u manjem stupnju, a od otegotnih okolnosti dosadašnju prekršajnu osuđivanost za prekršaje sa elementima nasilja, pa sud smatra da će se u konkretnom slučaju svrha prekršajnog kažnjavanja, specijalna i generalna prevencija postići novčanom kaznom u izrečenom iznosu.

21.U izreci je upozoren temeljem čl.183.st.2. PZ-a za slučaj plaćanja preostalog iznosa novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne.

22.Kako je okrivljenica tijekom ovog postupka uhićena uz izvješće o uhićenju to joj se zadržavanje uračunava u novčanu kaznu u iznosu od 79,64 eura novčane kazne.

23.Sud je okrivljenicu oslobodio plaćanja troškova postupka jer je nezaposlena i primatelj socijalne pomoći te bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje odnosno uzdržavanje osobe koju je po Zakonu dužna uzdržavati.

24.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 6. veljače 2024.

Zapisničar

Sutkinja

Domagoj Kalpić, v.r.

Katica Rakigjija-Basić, v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Prekršajnog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.

Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi

odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom iznosu u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine

RH 18/13).

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik: Domagoj Kalpić