Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 12 Gž-167/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Miri Boban i Gordanu Lolić, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Splitu, protiv 1. tuženika ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima Vani Vrsalović i Katarini Zrilić, odvjetnicama u Splitu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-205/2018-23 od 10. listopada 2023. godine, dana 5. veljače 2024. godine,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-205/2018-23 od 10. listopada 2023. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

»1.Time što su tuženici ad 1/ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2/ ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema saznanju tužiteljice BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana **.**.2018.g. promijenili bravu na ulaznim vratima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 13046 K. O. [katastarska općina], stan na III katu, jugoistok, označen br. 20 (ranije br. 19), površine 42,06 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i lođe, vlasništvo tužiteljice, istu su zasmetali u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine pa su stoga dužni u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljici ključeve predmetnog stana, te joj predati isti u nesmetan posjed slobodan od osoba i njihovih stvari i ubuduće se kloniti ovakvog ili sličnog smetanja posjeda tužiteljice.

II. Dužni su tuženici ad 1/ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2/ ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici cjelokupni parnični trošak uz pripadajuće zakonske zatezne kamate sukladno ZPP-u.«

II Odbija se prijedlog tužiteljice za donošenjem privremene mjere koja glasi: »1. Zabranjuje se tuženicima ad 1/ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2/ ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] raspolaganje i korištenje nekretninom označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 13046 K. O. [katastarska općina], stan na III katu, jugoistok, označen br. 20 (ranije br. 19), površine 42,06 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i lođe, vlasništvo tužiteljice.

2. Naređuje se tuženicima u roku od 8 dana od dana donošenja ovog rješenja predati tužiteljici ključeve nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 13046 K. O. [katastarska općina], stan na III katu, jugoistok, označen br. 20 (ranije br. 19), površine 42,06 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i lođe, rade pohrane istih u sudski polog ili drugo mjesto na sudu, prema odluci suda.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promjene tako da mjera više nije potrebna.

4. Ukoliko tuženici ne postupe sukladno ovom rješenju, izreći će im se novčana kazna sukladno odredbama Ovršnog zakona.

5. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu« III Nalaže se tužiteljici da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 451,26 € / 3.400,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 10. listopada 2023.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv tog rješenja žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 142/22.- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak odnosno preinači prema žalbenim navodima.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite u odnosu na nekretninu (stan u [adresa] na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) označen brojem 20 (ranije broj 19) površine 42,06 m2 te tužiteljica traži utvrđenje da su je 1. tuženik i 2. tuženica smetali u posjedu tog stana na način da su 21. listopada 2018. godine promijenili bravu na ulaznim vratima nekretnine te traži da su isti dužni predati tužiteljici ključeve predmetnog stana te predati joj stan u nesmetan posjed slobodan od osoba i stvari te se u buduće kloniti ovakvog ili sličnog smetanja posjeda.

5. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U odnosu na žalbene navode da je prvostupanjski sud dao pogrešnu uputu o pravnom lijeku, valja reći da isti nisu od utjecaja obzirom je tužiteljica žalbu protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-205/2018-23 od 10. listopada 2023. godine izjavila u zakonskom roku.

7. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke te u potpunosti utvrđeno činjenično stanje.

8. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljica nije posljednji mirni posjednik stana koji je predmet ovog spora (stan na 3 katu označen brojem 20 (ranije broj 19) površine 42,06 m2) te isto tako da 2. tuženica nije izvršila utuženi čin smetanja (nije promijenila bravu na ulaznim vratima te nekretnine).

9. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje da su 1. i 2. tuženici promijenili bravu na ulaznim vratima spornog stana 21. listopada 2018. godine te time zasmetali u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine te da su stoga dužni predati joj ključeve predmetnog stana i isti joj predati u nesmetan posjed slobodan od osoba i stvari i ubuduće se kloniti takvog ili sličnog smetanja posjeda.

10. Na žalbene navode valja odgovoriti da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Kako žaliteljica u žalbi ocjeni suda prvog stupnja suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni prigovori u tom smislu ne mogu se prihvatiti.

11. Prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17.- dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik kojemu je posjed smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1. ZVDSP), a sukladno st. 2. istog članka sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelje posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZVDSP osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari (čl. 12. st. 1. ZVDSP), dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju (st. 2. istog članka).

13. Prema ocijeni suda drugog stupnja prvostupanjski sud pravilno je primijenio naprijed navedene zakonske odredbe kada je donio pobijano prvostupanjsko rješenje jer iz provedenog postupka proizlazi da tužiteljica nije imala faktičnu vlast u pogledu spornog stana u smislu čl. 10. st. 1. ZPP te nije izvršavala nikakvu svoju vlast glede tog stana (čl. 12. st. 1. ZPP) već je tužiteljica izvršavala tuđu faktičnu vlast odnosno faktičnu vlast sada pokojne UV. Na naprijed navedenu ocjenu i utvrđenja prvostupanjskog suda ne utječe to što je temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog između tužiteljice i UV a nakon smrti UV tužiteljica stekla vlasništvo predmetnog stana a to stoga jer je u spornom razdoblju tužiteljica izvršavajući sadržaj predmetnog ugovora o doživotnom uzdržavanju zapravo izvršavala faktičnu vlast sada pokojne UV te nije imala posjed predmetnog stana. Naime, tužiteljica je postupala sukladno uputama UV te brinući se o sada pokojnoj UV (u smislu izvršavanja preuzetih obveza temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog između tužiteljice i UV) nije uspostavila svoju faktičnu vlast u odnosu na predmetni stan.

14. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. pobijanog prvostupanjskog rješenja.

15. Isto tako je valjano postupio prvostupanjski sud kada je odbio prijedlog tužiteljice za donošenjem privremene mjere (točka II. pobijanog prvostupanjskog rješenja) a to stoga jer tužiteljica kao predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Naime odredbom čl. 346. st. 1. Ovršni zakon ("Narodne novine" broj: 112/12, 26/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22.- dalje OZ) propisano je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

16 Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da pretpostavke za određivanje privremene mjere moraju biti ostvarene kumulativno a obzirom u konkretnom slučaju nije ostvarena prva pretpostavka tj. predlagateljica osiguranja (tužiteljica) nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, njezin prijedlog za određivanjem privremene mjere ukazuje se neosnovanim.

17. O trošku postupka odlučeno je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.

18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje (čl. 380. toč. 2. ZPP).

U Zagrebu 5. veljače 2024.

Sutkinja:

Sanja Joka Umićević