Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 51 Gž Ovr-1908/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republike Hrvatske, ministarstvo, uprava, ured R., OIB: …, protiv ovršenika J. M. iz Z., OIB: …, zastupanog po opunomoćeniku M. M., odvjetniku u OD M. i p. u Z., odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr- 1459/2023-2 od 21. rujna 2023., dana 5. veljače 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1459/2023-2 od 21. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbacuje se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe podnesen 2. svibnja 2023.
2. Protiv pobijanog rješenja ovršenik je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, dalje: ZPP) koji se primjenjuje na odgovarajući način sukladno čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, dalje: Ovršni zakon). Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se odgodi ovrha do donošenja pravomoćne odluke u upravnoj stvari, a podredno, ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda na koje ovaj sud, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, sud prvog stupnja točno je i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik 2. svibnja 2023. podnio Općinskom građanskom sudu prijedlog za odgodu ovrhe na stalnom novčanom primanju ovršenika, i to ovrhe određene rješenjem o ovrsi ministarstva uprava, ured R. od 21. travnja 2023., Klasa: …, Urbroj: …, kojim je naloženo poslodavcu ovršenika da po primitku rješenja o ovrsi provede ovrhu pljenidbom plaće ovršenika.
7. Protiv predmetnog rješenja ministarstva, ovršenik je drugostupanjskom upravnom tijelu 24. ožujka 2023. podnio žalbu i prijedlog za odgodu izvršenja rješenja, a o kojem, prema priloženom u ovom sudskom spisu, još nije odlučeno.
8. Rješenje o ovrsi ministarstva, odgodu kojeg predlaže ovršenik, doneseno je u upravnom postupku primjenom članka 12. st. 1. t. 10. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine" br. 68/13, 98/19, dalje: Zakon o carinskoj službi) te članaka 140. st. 2. i 141. st. 1. Općeg poreznog zakona. ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, dalje: Opći porezni zakon), a istim se nalaže poslodavcu ovršenika da provede ovrhu pljenidbom plaće i to radi naplate trošarinskog duga.
9. Prema čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o carinskoj službi, ovrha je postupak prisilne naplate carinskog, trošarinskog i poreznog duga te drugih javnih davanja koji se provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave sukladno odredbama Općeg poreznog zakona, a prema članku 136. Općeg poreznog zakona ovršni je postupak, u smislu tog zakona, dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Nadalje, čl. 4. Općeg poreznog zakona predviđa primjenu Zakona o općem upravnom postupku na postupanje poreznih tijela, ako nije uređeno drugačije.
10. Iz prethodno citiranih odredbi je razvidno kako se u predmetnom postupku radi o odluci poreznog tijela koja je donesena sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Zakona o općeg upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09, 110/21, dalje: ZUP).
11. Odredbom čl. 1. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da je predmet tog zakona postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Dakle, citirana odredba predviđa postupanje suda u postupcima ovrhe koje sud provodi, a što u ovom predmetu nije slučaj. Kako je prethodno izloženo, u predmetnom postupku se ne radi o rješenju o ovrsi donesenog sukladno odredaba Ovršnog zakona, već o rješenju donesenom primjenom odredaba Općeg poreznog zakona i Zakona o općem upravnom postupku pa stoga i predmetni postupak ovrhe ne provodi sud, već upravno tijelo, odnosno porezno tijelo.
12. Člankom 284. st. 2. Ovršnog zakona propisano je da se na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena, a čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona propisano je da tijekom takve izvansudske ovrhe ovršenik može zatražiti od nadležnog suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe. Kako je prethodno izloženo, s obzirom na to da se ne radi o ovrsi koja se provodi na temelju Ovršnog zakona, navedene odredbe u konkretnom slučaju nisu primjenjive.
13. Dakle, osnovan je zaključak suda prvog stupnja da je za pitanje odgode ovrhe nadležno upravno tijelo, primjenom odredbe čl. 140. st. 1. ZUP-a, a ne prvostupanjski sud koji provodi ovrhu na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava pa se stoga sud prvog stupnja pravilno oglasio nenadležnim, sukladno odredbi čl. 16. st. 2. ZPP-a.
14. Slijedom navedenog, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 5. veljače 2024.
Sudac:
Jasenka Grgić, v.r.