REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1503/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika J. D. iz R., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. Č., odvjetnik u R., protiv tuženika-protutužitelja: 1) R. D. iz R., OIB ... i 2) A. H. iz R., OIB ..., oboje zastupani po punomoćnici I. G., odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. S., D. M., A. M. i I. G. u R., radi predaje u posjed, utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž-518/2021-2 od 25. kolovoza 2021., kojima su potvrđeni presuda u dijelu pod toč. 1., 3. do 6., 9. i 10. izreke i rješenje Općinskog suda u Rijeci broj P-3783/2019-39 od 17. veljače 2021., u sjednici održanoj 31. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž-518/2021-2 od 25. kolovoza 2021., kojima su potvrđeni presuda u dijelu pod toč. 1., 3. do 6., 9. i 10. izreke i rješenje Općinskog suda u Rijeci broj P-3783/2019-39 od 17. veljače 2021.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj-protutuženik je predložio dopustiti reviziju zbog sljedećih pravnih pitanja:

"I. Može li stranka pravodobno izjaviti materijalnopravni prigovor nakon zaključenja prethodnog postupka, ako to čini u očitovanju na navode suprotne strane iznesene u podnesku predanom na pripremnom ročištu, na kojem je zaključen prethodni postupak?

II. Može li se na nekretnini zasnovati pravo zadržanja (retencija), neovisno o svrsi u koju ju vjerovnik posjeduje?

III. Može li vjerovnik temeljem prava zadržanja zadržati stvar koja se ne može izložiti prodaji?

IV. Može li se dio suvlasničkog dijela nepodijeljene i neetažirane nekretnine smatrati stvari koja se može izložiti prodaji?''.

Za prvo pitanje smatra da je važno za razvoj sudske prakse, budući su odredbe koje reguliraju pravodobnost iznošenja činjenica, dokaznih prijedloga i prigovora te osobito okolnosti koje se mogu smatrati opravdanim za probijanje određenih prekluzivnih rokova, relativno kratko u primjeni te je sudska praksa vezana za te odredbe još uvijek u razvojnoj fazi, slijedom čega je upravo u svrhu razvoja sudske prakse potrebno obraditi što veći broj konkretnih situacija u kojima te odredbe dolaze do primjene. Za ostala tri pitanja smatra da su važna za razvoj sudske prakse, budući se odnose na institut koji se u sudskoj praksi primjenjuje na način koji izlazi iz okvira njegove zakonske definicije, kada su u pitanju nekretnine, za što uporište djelomično postoji u izravnoj primjeni načela pravičnosti, no preekstenzivna, odnosno beziznimna primjena tog tipa dovodi do narušavanja tog istog načela, jer nositelju prava retencije faktično daje mogućnost za zloupotrebu prava, slijedom čega aktualnu sudsku praksu treba preispitati.

3. Tuženici-protutužitelji nisu odgovorili na prijedlog.

4. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

6. Naime, prvo pitanje zanemaruje činjenicu da je tužitelj-protutuženik mogao istaknuti procesnopravni prigovor radi prebijanja (u pitanju se pogrešno navodi materijalnopravni prigovor) prije zaključenja prethodnog postupka (a ne tek dva i pol mjeseca nakon zaključenja prethodnog postupka), i to iz razloga jer je tuženik- protutužitelj podnio protutužbu radi utvrđenja prava zadržanja do naknade nužnih i korisnih troškova još u odgovoru na tužbu, dok obrazloženje tog pitanja polazi od pogrešne postavke da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe čl. 299.a ZPP pa da ''je sudska praksa vezana za te odredbe još uvijek u razvojnoj fazi''. Ostala pitanja polaze od pogrešne postavke da se institut prava zadržanja u sudskoj praksi primjenjuje na način koji izlazi iz okvira njegove zakonske definicije, kada su u pitanju nekretnine, pa da bi aktualnu sudsku praksu trebalo preispitati.

7. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredaba čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 31. siječnja 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.