Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj 13 Gž Zk-137/2022-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88a, OIB: 69401829750, kojeg zastupa punomoćnik Frano Gavranić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šeparović, Špehar i Gavranić j.t.d., Zagreb, Šenoina 19/I, protiv protustranke AĐ iz [adresa], radi zabilježbe činjenice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z- 16684/2019 od 5. siječnja 2021., 29. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja Plinacro d.o.o. Zagreb i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z-16684/2019 od 5. siječnja 2021.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Varaždinu - zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-1272/2021 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem usvaja se prigovor protustranke AĐ podnesen protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z- 13157/2019 od 6. studenog 2019. te se navedeno rješenje preinačava i sudi (pravilno bi bilo rješava) na način da se odbija prijedlog predlagatelja da se temeljem Građevne dozvole od 13. ožujka 1989., rješenja (o upotrebi) od 30. srpnja 1990. (Uporabne dozvole) i Geodetskog elaborata za upis prava služnosti za izgradnju magistralnog plinovoda Cerje Tužno-Lepoglava DN 150/50 za k. o. [katastarska općina], izvrši upis zabilježbe postojanja magistralnog plinovoda Varaždin-I-Cerje Tužno DN 150/50, u vlasništvu Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88 A, OIB: 69401829750, na kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 4406 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na vlasnicu AĐ A, [adresa], s pripadajućim pojasom prava služnosti u širini od 10 m odnosno 5 m lijevo i 5 m desno od osi cjevovoda prema kopiji plana s ucrtanom trasom plinovoda – kao neosnovan (st. I. izreke). Nadalje, tim rješenjem nalaže se uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije donošenja rješenja poslovni broj Z-13157/2019 od 6. studenoga 2019. (st. II. izreke) te se ujedno nalaže i upis zabilježbe odbijenog prijedloga za upis zabilježbe stvarne služnosti (st. III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba je neosnovana.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK).

5. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio predmetni prijedlog predlagatelja te je i pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o prigovoru protustranke podnesenom protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z-13157/2019 od 6. studenoga 2019.

6. Kao razloge odbijanja predmetnog prijedloga predlagatelja za zabilježbom činjenice postojanja služnosti radi izgradnje magistralnog plinovoda na nekretnini protustranke prvostupanjski sud u bitnome navodi da navedena zabilježba nije nigdje zakonom propisana tj. niti u Zakonu o zemljišnim knjigama, a niti u Zakonu o energiji (''Narodne novine'', broj 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15), pozivajući se pritom na odredbe čl. 44., čl. 75. st. 1. i 2. ZZK te zaključuje da se temeljem tih zakonskih odredbi ne može ishoditi zabilježba činjenice postojanja plinovoda jer za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke.

7. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda u potpunosti je pravilan.

8. Prema odredbi čl. 75. st. 1. ZZK zabilježbe se mogu odrediti kad je to predviđeno tim Zakonom ili drugim zakonom.

9. Navedeno pravilo primjenjuje se kako na zabilježbe osobnih odnosa, tako i na zabilježbe pravnih činjenica jer osobni odnosi i pravne činjenice koje mogu biti predmetom zabilježbe mogu biti određeni Zakonom o zemljišnim knjigama, ali i drugim zakonima kojima se ujedno uređuju i pretpostavke za provedbu zabilježbe određenog osobnog odnosa ili pravne činjenice, kao i pravni učinci konkretne zabilježbe. Zabilježbe određenih pravnih činjenica mjerodavnih za pravni promet nekretnina uređuje Zakon o zemljišnim knjigama (čl. 77. – 96. ZZK), kao i brojni drugi propisi. No, niti jednim zakonom nije predviđena mogućnost upisa zabilježbe postojanja služnosti plinovoda.

10. Prema odredbi čl. 44. al. 2. ZZK zemljišnoknjižne zabilježbe mogu se učiniti u svrhu da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama toga ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenog reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenog reda, zabilježbe određene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).

11. S obzirom na žalbene navode žalitelja gdje ističe da zakonom nije taksativno predviđeno koje se zabilježbe mogu upisati u zemljišnoj knjizi te da argumentum a contrario, znači da predmet zabilježbe mogu biti i druge okolnosti/činjenice, a ne samo one koje su zakonom navedene, ovdje valja ukazati na slijedeće. U pravu je žalitelj da pravne činjenice koje mogu biti predmet upisa zabilježbom nisu u Zakonu o zemljišnim knjigama taksativno navedene, no, samim time to ne znači da predmet zabilježbe mogu biti i druge činjenice koje nisu zakonom predviđene jer formulacija u zakonskom tekstu "i dr.", suprotno shvaćanju žalitelja, ne znači da bi se zabilježbom mogle upisati i druge činjenice koje nisu zakonom propisane, već se ta formulacija ("i dr.") odnosi na zabilježbe određenih pravnih činjenica koje su predviđene i drugim zakonom, a ne samo Zakonom o zemljišnim knjigama (čl. 44. al. 2. i čl. 75. st. 1. ZZK).

12. Pritom ovdje još valja reći da se sva stvarna prava upisuju u zemljišne knjige uknjižbom i predbilježbom (čl. 34. st. 2. i 3. i čl. 35. st. 1. ZZK).Tek u situaciji kada su služnosti ili stvarni tereti ograničeni rokom ili uvjetom, postoji mogućnost da se pored upisa služnosti ili realnog tereta zabilježbom upisuje uvjet ili rok (čl. 37. st. 4. ZZK). No, činjenica postojanja same služnosti ne može se upisati zabilježbom. Isto tako, kada je stvarna služnost upisana u uložak poslužne nekretnine to se istodobno zabilježuje u posjedovnici povlasne nekretnine (čl. 37. st. 5. ZZK). Dakle, u tim zakonskim odredbama navedena je jedina mogućnost upisa zabilježbi prilikom upisa prava služnosti.

13. Stoga, već iz naprijed navedenih razloga, a neovisno o priloženim ispravama, niti predmetnom prijedlogu, a niti predmetnoj žalbi predlagatelja se nije moglo udovoljiti.

14. Nadalje, nije u pravu žalitelj kada ističe da je nezakonit i neosnovan zaključak suda da je prijedlog predlagatelja za zabilježbu neosnovan jer da zabilježba činjenice prava služnosti nije izričito predviđena Zakonom o zemljišnim knjigama. Ovo stoga jer takav zaključak prvostupanjski sud nije niti izveo, već je riječ o zaključku prvostupanjskog suda da predmetna zabilježba nije nigdje zakonom propisana tj. niti u Zakonu o zemljišnim knjigama, a niti u Zakonu o energiji.

15. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Velikoj Gorici 29. siječnja 2024.

Sudac

Jasminka Pavković