REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-3225/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja I. B. iz P., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica J. G., radi prava na invalidsku mirovinu, 29. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03486839885, URBROJ: 341-99-05/3-22-5156 od 5. listopada 2022.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03486839885, URBROJ: 341-99-05/3- 22-5156 od 5. listopada 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u S., KLASA: UP/I 141-02/22-01/03486839885, URBROJ: 341-15-05/3-22-10352 od 11. srpnja 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za priznanje prava na invalidsku mirovinu.

3. Tužitelj osporava odluku tuženika u bitnome zahtijevajući da se uzme u obzir dokumentacija na koju se poziva, pa i ona iz drugih postupaka vještačenja pred Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojima je utvrđeno oboljenje te radna nesposobnost. Traži da se pred sudom održi ročište, te prije priznavanja prava putem neovisnog sudskog vještaka medicine rada utvrdi trajna radna nesposobnost, pa time i ispunjenje uvjeta za priznavanje prava na invalidsku mirovinu.

Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja iz razloga navedenih u istome. Vezano za nalaze i mišljenja dostavljena uz tužbu, pribavljenima od strane drugih tijela u drugim postupcima prema pravilima i kriterijima važećima u tim postupcima, tuženik navodi da isti nisu od utjecaja pri ocjeni radne sposobnosti u postupku pokrenutom zahtjevom za priznanje prava na invalidsku mirovinu. Nadalje, opisuje postupak medicinskog vještačenja radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja te mjerodavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19. i 94/21., dalje: ZOMO) i Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj: 67/17., 56/18. i 16/22., dalje: Uredba). Ističe da u postupku po zahtjevu tužitelja od 3. svibnja 2022. vještačenje nije provedeno jer nije dostavljena medicinska dokumentacija prema odredbama Uredbe, na što je tužitelj bio upućen zaključcima Područnog ureda u S. od 9. svibnja 2022. i 14. lipnja 2022. u skladu s odredbom članka 6. stavka 2. Uredbe, koje je uredno zaprimio, te je njegov zahtjev odbijen na temelju odredbe članka 47. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP). Tuženik se stoga protivi prijedlogu za provođenjem medicinskog vještačenja putem sudskog vještaka, te saslušanjem ravnateljice Centra za socijalnu skrb i doktora medicine primarne zdravstvene zaštite. U pogledu priloženog Izvješća izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 15. lipnja 2012. zaprimljenim u Zavodu 18. lipnja 2012. tuženik navodi da je u svezi s tim proveden postupak ocjene radne sposobnosti i doneseno pravomoćno rješenje Područne službe u S. od 19. rujna 2012. godine. Tuženik ističe da je tužitelj dostavljao medicinske nalaze u postupcima pokrenutima zahtjevima za utvrđivanje tjelesnog oštećenja, dok u predmetnom postupku po zahtjevu za priznavanje prava na invalidsku mirovinu nije dostavljeno propisano Izvješće izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (obrazac 1-IN) koje je neophodno za provođenje postupka ocjene radne sposobnosti. Cjelokupna medicinska dokumentacija dostavljena u tim postupcima upućena je 14. studenog 2022. Zavodu za vještačenje u povodu novog zahtjeva za utvrđivanje tjelesnog oštećenja.

Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

5. U skladu s člankom 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) strankama je prije donošenja odluke dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, pa je tako odgovor na tužbu tuženika dostavljen tužitelju.

6. Rasprava je održana 19. siječnja 2024. u prisutnosti stranaka, a na istoj stranke u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika.

Raspravnim rješenjem suda izvođenje daljnjeg dokaznog postupka sudsko – medicinskim vještačenjem i saslušanjem liječnice obiteljske medicine, sud je odbio. 8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Iz podataka sudskog spisa proizlazi da je tužitelj 03. svibnja 2022. podnio zahtjev za ostvarivanjem prava na invalidsku mirovinu.

Zahtjev je odbijen na temelju članka 47. stavka 4. ZUP-a uz obrazloženje da je tužitelj Zaključkom od 09. svibnja 2022. i 14. lipnja 2022. pozvan da dostavi 1 IN, 2 IN u dva primjerka, originalnu medicinsku dokumentaciju i kopiju osobne iskaznice te mu je ostavljen rok za dostavu tražene dokumentacije, od čega je tužitelj dostavio samo kopiju osobne iskaznice, pa nije bilo moguće zahtjev uputiti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, radi ocjene radne sposobnosti.

10. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja ocjenjujući da je pobijano rješenje pravilno i utemeljeno na zakonu. Obrazlaže se tijek postupka i pozivanje tužitelja na dostavu tražene dokumentacije, citiraju se odredbe članka 6., 7., 12. i 13. Uredbe, te otklanjaju žalbeni navodi na način da se utvrđuje kako nema povreda članka 21. stavka 8. Uredbe jer se ista odnosi na utvrđivanje težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, dok je predmet ovog postupka ocjena radne sposobnosti. U odnosu na navod tužitelja u žalbi da mu je već ranije utvrđena potpuna nesposobnost za rad, tuženik navodi da se u predmetnom postupku ocjene radne sposobnosti pribavlja nalaz i mišljenje vještaka koji ocjenjuju radnu sposobnost u skladu s odredbom članka 39. ZOMO i prema kriterijima i postupku propisanim člancima 6. do 19. Uredbe, na temelju pregleda osiguranika u prvostupanjskom postupku, odnosno na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije potrebne za ocjenu radne sposobnosti, pa stoga vijeće Zavoda za vještačenje nije prilikom ocjene radne sposobnosti vezano mišljenjem tijela vještačenja koja su donesena u drugim postupcima prema pravilima i kriterijima važećim u tim postupcima.

11. U ovom predmetu nije sporno da je tužitelj podnio zahtjev za ostvarivanjem prava na invalidsku mirovinu, te da nije postupio po zaključcima prvostupanjskog tijela, za koje niti ne tvrdi niti ne dokazuje da ih ne bi primio, na način da bi dostavio svu traženu dokumentaciju. Tužitelj smatra da ima opravdani razlog zašto dokumentaciju nije mogao sam dostaviti, stoga je u podnesku dostavljenom upravnom tijelu obavijestio tijelo da se njegova dokumentacija nalazi kod Centra za socijalnu skrb, koja mu nije dostavljena, stoga smatra da je tijelo trebalo samo zatražiti tu dokumentaciju. Također navodi kako je tražene obrasce 1-IN i 2-IN zatražio od liječnice obiteljske medicine, ali ih nije dobio.

12. Člankom 123. stavkom 1. ZOMO propisano je da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Prema stavku 2. članka 123. ZOMO za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema ovome Zakonu, postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine) ili samog osiguranika, po završetku liječenja, odnosno po završenoj zdravstvenoj rehabilitaciji.

13. Člankom 127. ZOMO propisano je da Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje način i postupak vještačenja u mirovinskom osiguranju prema propisu o jedinstvenom tijelu vještačenja i ovome Zakonu.

14. Člankom 6. stavkom 1. Uredbe propisano je da postupak u svrhu ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema propisima o mirovinskom osiguranju, pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u povodu prijedloga izabranog doktora medicine i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osobe, odnosno osigurane osobe.

15. Člankom 7. Uredbe (1) Kada doktor medicine koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti, profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad na poslovima koje osoba koja se vještači obavlja, odnosno poslovima sukladno zvanju i zanimanju osiguranika, upućuje osiguranika nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojoj dostavlja na utvrđenom obrascu »Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači« (u daljnjem tekstu: Obrazac 1-IN) i »Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (u daljnjem tekstu: Obrazac 2- IN) zajedno s medicinskom i ostalom dokumentacijom, koja se smatra obveznom prema posebnim propisima.

16. Člankom 12. stavkom 1. Uredbe propisano je da nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnim propisima, prikuplja podatke o svojstvu osobe koja se vještači, mirovinskom stažu i druge podatke, provjerava jesu li Obrazac 1-IN i Obrazac 2-IN formalno ispravno popunjeni, tj. je li Obrazac 1-IN ovjeren i potpisan od doktora medicine i stranke, a Obrazac 2-IN od poslodavca, je li naveden naziv zdravstvene ustanove, datum pisanja obrasca i OIB osobe, opći podaci o osiguraniku te je li dostavljena sva navedena medicinska dokumentacija.

17. Člankom 17. stavkom 1. Uredbe propisao je da nalaz i mišljenje o činjenici postoji li smanjenje radne sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« koji je sastavni dio ove Uredbe.

18. Člankom 47. stavkom 1. ZUP-a propisano je da službena osoba utvrđuje sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari.

Prema stavku 2. članka 47. ZUP-a službena osoba pribavit će po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. Prema stavku 3. članka 47. ZUP-a stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, službena osoba zaključkom će je pozvati da to učini u primjerenom roku.

Prema stavku 4. članka 47. ZUP-a kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjev stranke, službena osoba ocijenit će od kakve je to važnosti za rješavanje upravne stvari. Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti. Prema stavku 5. članka 47. ZUP-a kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev protivne stranke, službena osoba nastavit će postupak te riješiti upravnu stvar.

19. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje, niti su utvrđene povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.

20. Naime, iz obrazloženja osporenog rješenja razvidno je da je tuženik naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, pri čemu se valjano očitovao na odlučne žalbene prigovore tužitelja, pa je u cijelosti postupio sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZUP kojom je propisano što sve obrazloženje rješenja mora sadržavati.

21. Stajalište tuženika izneseno u obrazloženju osporenog rješenja u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

22. Primjenjujući citirane odredbe na konkretno u postupku utvrđeno činjenično stanje, a iz kojeg nedvojbeno proizlazi da tužitelj nije postupio po zaključcima prvostupanjskog tijela za dostavom u prvom redu medicinske dokumentacije koja je nužna za ocjenu zdravstvenog stanja tužitelja u smislu postojanja gubitka ili smanjenja potpunog ili djelomičnog radne sposobnosti, sud cijeni da je upravno tijelo imalo osnova pozivom na odredbe članka 47. stavka 4. ZUP-a zahtjev odbiti iz razloga navedenih u obrazloženju prvostupanjskog rješenja.

23. Navode tužbe stoga sud nije prihvatio osnovanima.

Naime, prvenstveno se ističe da se u konkretnom slučaju radi o postupku koji je pokrenut zahtjevom stranke, pa je u smislu članka 47. stavka 3. ZUP-a upravo stranka ta koja je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Medicinska dokumentacija uvjet je za provođenje postupka vještačenja u smislu citiranih odredaba Uredbe, koju je bio dužan dostaviti tužitelj.

24. Prema ocjeni suda nema osnova u citiranim odredbama članka 47. ZUP-a da bi tijelo kod kojega se pokreće postupak tražilo od drugog tijela medicinsku dokumentaciju tužitelja koja je priložena nekom drugom zahtjevu kod nekog drugog javnopravnog tijela.

S tim u vezi napominje se da je člankom 84. stavkom 1. ZUP-a propisano da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

Dakle, tužitelj je imao mogućnost pred Centrom za socijalnu skrb izvršiti uvid u dokumentaciju svog/ih spisa, te o svom trošku umnožiti dokumentaciju, pa i onu medicinsku te istu dostaviti prvostupanjskom tijelu Zavoda za mirovinsko osiguranju, na način kako je to zatraženo prethodno navedenim zaključcima, a što nije učinio. 25. Pozivanje tužitelja na odluke i nalaze i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u drugim upravnim postupcima, na primjer u postupku utvrđivanja postotka oštećenja organizma – funkcionalnih sposobnosti ili tjelesnog oštećenja nije opravdano iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Radi se o navodima koje je tužitelj isticao i u žalbi, na koja se na sudu prihvatljiv način očitovao tuženik i koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud u cijelosti.

26. Imajući u vidu podatke konkretnog spisa u kojemu je tužitelj sam pokrenuo postupak podnošenjem zahtjeva bez medicinske dokumentacije, a istu nije niti naknadno tijekom postupka na zahtjev tijela dostavio, sud nije cijenio osnovanim i opravdanim zahtjev tužitelja za provođenjem daljnjeg dokaznog postupka provođenjem sudsko medicinskog vještačenja, na okolnost postojanja potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, jer nema dokumentacije o zdravstvenom stanju tužitelja o bolestima, načinu liječenja i drugo, a iz koje bi se moglo utvrditi vještačenjem da li su kod tužitelja promjene u zdravstvenom stanju takve da uvjetuju gubitak radne sposobnosti, u smislu članka 39. ZOMO.

Pri tom se ističe da je upravo navedeno, skladu s odredbama članka 56. stavka 1. ZOMO jedna od pretpostavki (a iste moraju biti kumulativno ispunjene) ostvarenju prava na invalidsku mirovinu budući da je navedeno člankom propisano kako to pravo ima osiguranik iz članka 9., članka 10. i članaka 12. do 18. ovoga Zakona na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 11. ovoga Zakona na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, dok su iznimke od ovog članka propisane stavkom 2. istog članka.

27. Niti izvođenje dokaza saslušanjem liječnice obiteljske medicine u pogledu izdavanja 1-IN obrasca (»Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači«) sud nije cijenio opravdanim. Ovo zato, jer navedeni obrazac koji, u smislu članka 7. stavka 2. Uredbe sadrži: osobne podatke osiguranika s adresom prebivališta i boravišta te po mogućnosti druge kontakt podatke (telefon, e-mail), anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja te prognozi, uz priloženu odgovarajuću obveznu medicinsku dokumentaciju, nije dostatan za ocjenu zdravstvenog stanja tužitelja u smislu članka 39. ZOMO, niti bi mogao biti predmet vještačenja bez medicinske dokumentacije.

28. Sud smatra potrebnim napomenuti da se u konkretnom slučaju ne može smatrati da zaključci prvostupanjskog upravnog tijela kojim je pozvan tužitelj dostaviti traženu dokumentaciju nisu nejasni, a da je tužitelj bio upozoren na pravne posljedice ne postupanja po zaključku.

29. Tužitelj je stranka upravnog postupka, na čiji zahtjev je pokrenut upravni postupak (čl. 4. ZUP-a), koji je radi ostvarenja svrhe postupka i realizacije načela utvrđivanja materijalne istine (čl. 8. ZUP-a) dužan iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev, te za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti (čl. 47. st. 3. ZUP-a).

Pri tom se napominje da je prema podacima eSpisa tužitelj pred ovim sudom protiv istog tuženika pokrenuo i vodi 45 upravnih sporova (samo u razdoblju od 2020. do 2023.) nakon provedenih upravnih postupaka radi ostvarivanja prava iz sustava mirovinskog osiguranja, te je upoznat s pravilima upravnog postupka i potrebom provođenja vještačenja radi ostvarenja prava iz sustava mirovinskog osiguranja, stoga je, ne postupanjem po zaključcima upravnog tijela svjesno pristao na pravne posljedice, na koje je upozoren. Tužitelj se u upravnom sporu sam zastupa, jer je opunomoćeniku odvjetniku imenovanom rješenjem Sisačko-moslavačke županije, Upravnog odjela za poslove skupštine, pravne i opće poslove, Odsjeka za opću upravu, KLASA: UP/I-701-01/22-02/156, URBROJ: 2176-10-22-5 od 7. prosinca 2022. (točke I. do III. izreke) punomoć otkazao o čemu je obavijestio sudu podneskom od 11. prosinca 2023., a na raspravi se izjasnio da je opunomoćenika osobno obavijestio prije ročišta, što tužitelj redovito nakon odobravanja besplatne pravne pomoći čini.

30. Podnesak tužitelja od 23. siječnja 2024. sud nije uzeo u razmatranje, jer je dostavljen sudu nakon zaključenja rasprave.

31. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim.

32. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke, na koje sud sukladno odredbi članka 31. stavka 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni.

33. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 29. siječnja 2024.

Sutkinja

Mirjana Harapin, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje presude (članak 66. ZUS-a).