REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-2856/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja D. B. OIB: … i K. B. OIB: …, oboje iz Z., koje zastupa opunomoćenik K. P., odvjetnik u L. & P. d.o.o. odvjetničkom društvu u Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica I. C., radi obnove postupka, 29. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 140-03/22-01/03353231507, URBROJ: 341-99-05/3- 22-2383 od 26. kolovoza 2022. i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 140-03/22-01/03353231507, URBROJ: 341-25-05/3-22-21506 od 15. ožujka 2022. i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dostave pravomoćne presude nadoknadi tužiteljima troškove spora u ukupnom iznosu od 2.500,00 eura (dvijetisućepetstoeura), dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troškova odbija.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 140-03/22-01/03353231507, URBROJ: 341-99-05/3- 22-2383 od 26. kolovoza 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 140-03/22-01/03353231507, URBROJ: 341-25-05/3-22-21506 od 15. ožujka 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja da im se obiteljska mirovina odredi kao osnovna mirovina.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelji osporavaju odluku tuženika u bitnome navodeći da su u konkretnom predmetu podnijeli prijedlog za obnovu spora, a upravno je tijelo o istome odlučilo na način da je obilo zahtjev da im se obiteljska mirovina odredi kao osnovna mirovina. Ističu da su na navedeno ukazivali u žalbi, međutim, tuženik je propustio iznijeti jasne i valjane razloge za odluku, odnosno iznijeti obrazloženje žalbenih navoda, pa rješenje nije moguće valjano ispitati. Tužbom zahtijevaju da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom postupku i u skladu sa svim važećim zakonskim propisima, a da navodi izneseni u tužbi, nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja.

Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

5. U skladu s člankom 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje u tekstu: ZUS) sud je 19. siječnja 2024. proveo usmenu i javnu raspravu na koju je pozvao stranke spora, te je time strankama dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima upravnog spora.

Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu. U odnosu na navode tužitelja o podnesenom prijedlogu za obnovu spora tuženik obrazlaže da je pred upravnim tijelom zaključeno da stranke zahtijevaju priznanje prava na osnovnu obiteljsku mirovinu, te je stoga riješeno na način da je odbijen zahtjev, a da je izreka rješenja pravilna. Poziva se na pravomoćno rješenje o priznatom pravu na obiteljsku mirovinu od 7. prosinca 2021. u kojemu je naznačeno da je mirovina određena iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, pa se ne radi o novoj činjenici u smislu odredaba Zakona o općem upravnom postupku, kojima je propisana obnova postupka.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika, te je uzeo u obzir dokaze izvedene i činjenice utvrđene u upravnom postupku.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Uvidom u dokumentaciju dostavljenog spisa tuženika utvrđeno je nedvojbeno da su tužitelji 31. siječnja 2022. podnijeli prijedlog za obnovu postupka dovršenog rešenjem Područne službe u Z., KLASA: 140-03/21-01/03353231507, URBROJ: 341- 25-05/3-21-138311 od 7. prosinca 2021., a kojim je tužiteljima priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza umrle A. B.. Prijedlog temelje na odredbama članka 123. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21 dalje: ZUP) navodeći da saznanje za osiguranje pok. A. B. u drugom mirovinskom stupu predstavlja novu činjenicu koja može dovesti do drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari, kako u smislu navedenog članka tako i u skladu s odredbom članka 139. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., dalje: ZOMO).

9. Iz sadržaja izreke prvostupanjskog rješenja, a niti iz obrazloženja ne proizlazi da je o prijedlogu tužitelja za obnovom sporu odlučeno u skladu s odredbama ZUP-a kojima je propisana obnova postupka (čl. 123. do -127.) ili odredbama članka 139. ZOMO, kojima je također propisana obnova postupka u predmetima iz mirovinskog osiguranja.

10. Tuženik je u obrazloženju iznio razloge zbog kojih smatra da je pobijano prvostupanjsko rješenje kojim je odlučeno o zahtjevu pravilno i zakonito, bez očitovanja o žalbenim navodima o povredama odredaba ZUP-a, iako u obrazloženju konstatira da su stranke podnijele prijedlog za obnovu postupka.

11. Člankom 123. stavkom 1. ZUP-a propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci iz razloga navedenim pod točkama 1. do 7. toga stavka, dok su stavkom 2. istog članka propisani razlozi za obnovu bez vremenskog ograničenja.

Pokretanje obnove postupka propisano je člankom 126. ZUP-a. Kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem (stavak 1.). Ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem (stavak 2.). Ako nadležno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po službenoj dužnosti utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka, donijet će rješenje kojim će dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem će se opsegu postupak obnoviti. Rješenje kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena (stavak 3.). Kad je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta (stavak 4.).

Odluke koje se u postupku po prijedlogu za obnovu postupka mogu donijeti propisane su člankom127. ZUP-a. Nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti (stavak 1.). Protiv rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku može se izjaviti žalba samo kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Kad je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo, protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor (stavak 2.).

12. Prema članku 139. ZOMO pravomoćno rješenje o pravu na mirovinsko osiguranje ili iz mirovinskog osiguranja može se izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon, uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili opći akt Zavoda na štetu osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine (stavak 1.). Novo rješenje donijet će se i kada se saznaju nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika, osigurane osobe, odnosno korisnika mirovine koje su nastale nakon donošenja pravomoćnog rješenja ili u slučaju kada je upravni sud zauzeo za stranke povoljnije pravno stajalište (stavak 2.). Prava utvrđena novim rješenjem donesenim prema stavcima 1. i 2. ovoga članka pripadaju od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, odnosno od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine (stavak 3.).

13. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, utvrđeno je da su u postupku koji je prethodio ovom sporu povrijeđena pravila postupka zbog kojih se osporeno rješenje ne može ocijeniti zakonitim.

14. Budući da nedvojbeno iz podataka spisa proizlazi da su stranke podnijele prijedlog za obnovu spora, dakle, izvanredni pravni lijek kojim pokušavaju ishoditi drugačije rješenje o priznatom pravu na obiteljsku mirovinu, upravna tijela nisu imala osnova o navedenom prijedlogu rješavati kao da se radi o zahtjevu tužitelja za ostvarivanjem prava na osnovnu mirovinu. Ovo zato, jer su drugačija pravila postupanja upravnih tijela po podnesenom zahtjevu, odnosno pri odlučivanju o izvanrednom pravnom lijeku, kao i odluke koje se o istima donose, a sve imajući u vidu da je upravno tijelo, imalo mogućnost u slučaju eventualnih nejasnoća o podnesku tužitelja, iako je jasno na istome naznačeno da se radi o prijedlogu za obnovu postupka, čak štoviše iz odredaba ZUP-a i ZOMO na koje se stranke u tom podnesku pozivanju nema osnova za zaključak da bi se radilo o zahtjevu, a ne o prijedlogu za obnovu postupka dovršenog pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela, zatražiti od stranaka očitovanje o tome da li žele izmijeniti svoj prijedlog na način da se o istome odlučuje kao o zahtjevu, u skladu s odredbama članka 73. stavka 1. u vezi sa člankom 45. stavka 1. ZUP-a.

Naime, člankom 73. ZUP-a propisano je kako postupa javnopravno tijelo u slučaju podneska s podneskom s nedostacima, dok je člankom 45. stavkom 1. ZUP- a propisano da do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju.

15. Kako navedene nepravilnosti u postupku, unatoč jasno izraženim navodima u žalbi tužitelja i upućivanja na sadržaj podnesenog prijedloga, osporenim rješenjem nije otklonio tuženik, to su povrijeđene i odredbe članka 98. stavka 5. ZUP-a koje se odnose na sadržaj obrazloženja i očitovanja o istaknutim žalbenim navodima. Naime, tim je člankom propisano da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

16. Slijedom navedenog sud je prihvatio osnovanima navode tužbe kojima se osporeno i prvostupanjsko rješenje pobijaju zbog povreda odredaba postupka.

17. Zbog načina kako je riješena ova upravna stvar, ostali navodi tužbe posebno se ne obrazlažu.

18. U skladu s člankom 58. stavkom 1. ZUS-a sud je poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak prvostupanjskom javnopravnom tijelu koje je u skladu s odredbom članka 125. ZUP-a nadležno za rješavanje o prijedlogu za obnovu postupka.

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci, pod točkom I.

20. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

Stoga, kako je poništeno osporeno rješenje tuženik je dužan nadoknaditi tužiteljima opravdane troškove u smislu članka 79. stavka 1. ZUS-a.

Sud je prihvatio osnovanim i opravdanim zahtjev tužitelja za naknadom troškova za radnje poduzete po opunomoćeniku odvjetniku i to za sastav tužbe i zastupanje na raspravi u visini od po 500 bodova (Tbr. 27. točka 1., alineja druga i točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23., dalje: Tarifa), za svaku od navedenih radnji (2X), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.Tarife) i uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife) daje iznos od 2.500,00 eura.

Sud nije prihvatio opravdanim zahtjev tužitelja za naknadu troškova podneska dostavljenog sudu 16. siječnja 2024. koji predstavlja očitovanje na odgovor na tužbu tuženika, jer se u istome ne iznose nova činjenična i pravna obrazloženja već ponavljaju navodi tužbe sadržaj koje je tužiteljima priznat. Pored navedenog, taj je podnesak dostavljen nakon što su tužitelji zaprimili poziv na ročište na kojemu su imali mogućnost očitovati se na zaprimljeni odgovor na tužbu tuženika, a trošak zastupanja na ročištu po odvjetniku tužiteljima je priznat kao opravdani izdatak. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 29. siječnja 2024.

Sutkinja

Mirjana Harapin, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude u dijelu pod točkom I. žalba nije dopuštena (čl. 66.a ZUS- a).

Protiv presude u dijelu pod točkom II. izreke može se izjaviti žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave presude.