Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    Poslovni broj Kzd-242/2020-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, Odjel za mladež po sucu za mladež Iki Peranović kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Maje Jež, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog KR, zbog kaznenog djela iz članka 179. a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11., 144/12., 56/15, 61/15., 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KMP-DO-629/2019 od 19. veljače 2020. godine., izmijenjene na raspravi dana 24. listopada 2023., nakon nejavne rasprave održane dana 23. siječnja 2024. godine, u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Mirele Bogdanović Nikčević, okrivljenog KR i branitelja okrivljenika, odvjetnika Damira Pokupeca, dana 26. siječnja 2024. godine objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i U, rođene D, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] (stanodavac UR), državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom - 4 razreda, strukovni učitelj cestovnog prometa, zaposlen u srednjoj Tehničkoj školi u Karlovcu, s mjesečnom plaćom od 5.000,00 kuna, vlasnik dvije kuće u [adresa] kod [adresa] i zemljišta i okućnice, vrijednosti oko 50.000 eura, te stana na adresi u [adresa] vrijednosti oko 40.000 eura, neoženjen, otac jednog djeteta u dobi od tri i pol godine, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan

    k r i v  j e

    što je:

    - u razdoblju od neutvrđenoga dana početkom 2019. do kolovoza 2019., na adresi u [adresa], u nakani da ponizi i omalovaži svoju izvanbračnu suprugu DR, te pristajući da ugrozi pravilan psihofizički rast i razvoj djeteta NR, rođene **.**.2017., suprotno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, DR vrijeđao pogrdnim riječima govoreći joj: "ti si glupa, ti si debela krava, izrazito poremećena, treba te zatvoriti u četiri zida i liječiti, svi će potvrditi da si poremećena, cijela tvoja obitelj, nesposobna si za išta, ništa ne možeš bez mene, skoči s mosta i ubij se, najbolje bi bilo da te nema, evo ti telefon zovi policiju, sad ću otići u centar i prijaviti te, uzet ću ti dijete, najbolje bi bilo da izađeš iz kuće i da ja i NR ovdje živimo u miru, nama će biti super!" i u nekoliko navrata fizički nasrtao na nju tako što ju je odgurivao a jednom je tijekom prepirke istu rukama čupao za kosu te ju odgurivao i pljuvao, dok se sve navedeno najčešće događalo u prisutnosti djeteta malodobne NR, te u više navrata držeći dijete NR u ruci govorio: "Mama je luda, sada ćemo pozvati hitnu i otpeljati ju u ludnicu, zatvorit će je u ludnicu ali mi ćemo je posjećivati i nama će biti super", na koji način je ugrozio pravilan psihofizički razvoj djeteta NR, a koje cjelokupno ponašanje je kod oštećenice DR izazvalo osjećaj straha i poniženosti,

    - d a k l e, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost te ju doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te zlostavio dijete,

    - čime je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to, jedno kazneno djelo nasilja u obitelji - opisano i kažnjivo po članku 179. a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11., 144/12., 56/15, 61/15., 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i jedno kazneno djelo povrede djetetovih prava - opisano i kažnjivo po članku 177. stavka 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11

    pa se okrivljenom KR

    na temelju članka 179. a KZ/11 počinjeno na štetu DR

    u t v r đ u j e

    kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci

    na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11 počinjeno na štetu djeteta NR

    u t v r đ u j e

    kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

    Na temelju članka 51. KZ/11 okrivljeni KR se

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

    OD 1 (JEDNE) GODINE

    Na temelju članka 56 KZ/11 prema okrivljenom TR se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    kojom se određuje da se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1(jedne) godine neće izvršiti ako okrivljeni KR u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    Na temelju članka 54. KZ/11, ukoliko uvjetna osuda bude opozvana okrivljenom KR će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme uhićenja i dovođenja u pritvorsku policijsku jedinicu 3. rujna 2019. do 4. rujna 2019..

    Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08, okrivljeni KR je u roku od 15 dana dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 200,00 eura (dvjestoeura), a koji trošak se odnosi na paušalnu svotu.

    Obrazloženje:

    1. Uvodno citiranom optužnicom Općinskog kaznenog odvjetništva u Zagrebu broj KMP-DO-629/2019 od 19. veljače 2020. godine., koja je izmijenjena na raspravi dana 24. listopada 2023., Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, tereti okrivljenog KR, za počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - povredom djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. i 2. KZ/11 te kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

    2. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljeni KR je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužbom stavljaju na teret.

    3. U svojoj obrani, na raspravi 23. siječnja 2024., okrivljenik je naveo da nije istina ono što mu se u činjeničnom opisu optužnice stavlja na teret. Nije istina da bi on pokojnoj supruzi govorio stvari koje mu se stavljaju na teret niti da bi u nekoliko navrata fizički nasrnuo na nju. Također, nije maloljetnoj kćeri NR govorio stvari opisane u optužnici. Smatra da ga je njegova pokojna izvanbračna supruga teretila jer ga je htjela odvojiti od djeteta, a što mu je govorila pred kraj njihove izvanbračne zajednice, a zato što je bila ljubomorna na odnos koji je on imao s djetetom. Nakon inkriminiranog razdoblja, više nije bilo prijava od strane pokojne supruge protiv njega. Naveo je kako je pokojna supruga bila izrazito konfliktna, agresivna i impulzivna. On se sada brine o njihovoj kćeri NR, koja živi s njim od trenutka smrti pokojne supruge, kao i o majci pokojne supruge. Svojoj kćeri inače o njezinoj pokojnoj majci govori sve najbolje. Majka pokojne izvanbračne supruge ne može baš brinuti o NR zbog narušenog zdravstvenog stanja, no njih dvije imaju dobar odnos i povezane su. Kad on radi, kćer ili ide u vrtić ili ju pričuvaju njegovi roditelji ili ponekad majka pokojne izvanbračne supruge. Sada živi u podstanarskom stanu s kćeri koju uzdržava, a oni su jako bliski i povezani te se dobro slažu. Naveo je da nitko od ispitanih svjedoka nije imao neposredni uvid u izvanbračnu zajednicu i odnos njega i pokojne supruge, štoviše pokojna supruga i njezina sestra nisu nikada imale dobar odnos jer su se svađale zbog imovine, a bratić pokojne supruge, ZR, 15 godina sa njom nije imao nikakav odnos, sve do 2018., kada su se vidjeli na pokopu polubrata pokojne supruge, nakon čega su se povremeno viđali. Takve povremene susrete bivša supruga je koristila da bi ZR okrenula protiv njega. U odnosu na svjedokinju ŠR, koja je supruga ZR, naveo je kako je ona sama rekla da suprugu nije poznavala više od pola godine.

    4. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke RR, JR i SR te okrivljenika, zatim je pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu okrivljenog TR od 03. rujna 2019. godine (list 4 do 7 spisa), zapisnik Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava od 27. kolovoza 2019. godine (list 13 do 14 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 24. srpnja 2017. (list 18 do 20 spisa), te dokumentaciju koju je dostavio CZSS Zagreb, Podružnica Dubrava (list 163 do 348 spisa), zatim iskaz svjedoka BR sa zapisnika od 22.11.2021. (list 157/2 do 159 spisa), iskaz svjedoka MR, LR i ZR sa rasprave od 7. ožujka 2023. (list 355 do 359 spisa), zatim je pročitan zapisnik i preslušana snimka o ispitivanju oštećene DR u Županijskom sudu u Zagrebu 10. listopada 2019. godine. (list 55 spisa), a prije ispitivanja okrivljenika pročitan je izvadatak iz kaznene i prekrašjne evidencije za okrivljenika (list 376 do 378 spisa).

    4.1. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08, sud je odbio dokazni prijedlog obrane za pribavljanjem izvješća o policijskog intervenciji od 12. lipnja 2022. o događaju te izvješća o policijskoj intervenciji od 9. studenog 2022., kao nevažan. Naime, sud smatra da činjenice koje bi se utvrđivale izvođenjem ovog dokaza nisu važne za odlučivanje, nisu predmet ovog postupka i potpuno su irelevantne za ono što se okrivljeniku stavlja na teret predmetnom optužnicom, a osim toga ta izvješća se odnose na razdoblje izvan inkriminiranog razdoblja i nisu u nikakvoj povezanosti sa predmetom ovog postupka.

    5. Na temelju provednog dokaznog postupka, analizom i ocijenom svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, sud je našao dokazanim da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

    5.1. Naime u ovom postupku nije bilo sporno da su okrivljeni KR i njegova sada pokojna supruga DR, u inkriminiranom razdoblju bili u izvanbračnoj zajednici, kao niti da imaju zajedničku maloljetnu kćer NR koja je rođena 2017. Također nije bilo sporno niti da su međusobni odnosi okrivljenika i njegove pokojne supruge CR bili ozbiljno narušeni prije, tijekom i nakon inkriminiranog razdoblja.

    5.2. Sporno je bilo, s obzirom na obranu okrivljenika, je li on u inkriminiranom razdoblju počinio fizičko i psihičko nasilje na štetu pokojne supruge DR na način da ju je vrijeđao pogrdnim riječima, pljuvao, čupao za kosu te je li fizički nasrtao na nju i odgurivao ju, odnosno je li okrivljenik teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time pokojnu suprugu DR doveo u ponižavajući položaj i izazvao strah za njezinu sigurnost. Sporno je bilo i da li je takvom nasilju bila prisutna njihova maloljetna kćer, odnosno je li okrivljenik takvim postupanjem u prisutnosti maloljetne NR istu zlostavljao, odnosno je li ju zlostavljao tako što ju je tresao i govorio protiv njezine majke, pokojne supruge DR.

    5.3. U odnosu na prethodno navedene sporne činjenice sud je utvrdio sljedeće.

    6. Iz iskaza pokojne oštećenice i žrtve DR, koji je dala na dokaznom ročištu 30. rujna 2019., proizlazi kako je s okrivljenikom bila u izvanbračnoj zajednici 3 godine, dok je unazad 2 godine okrivljenik konstantno vrijeđa, maltretira i naziva pogrdnim imenima, što je sada pak na svakodnevnoj bazi. Govori joj da je izrazito glupa, nesposobna i poremećena, debela krava koja jede njegovu hranu i da bi bilo najbolje da je se riješi, kao i da ona potpiše da se odriče djeteta. Navela je kako isti izaziva sukobe pred dvogodišnjim djetetom, pred djetetom govori da će je zatvoriti u ludnicu i da će je odvesti hitna, ali da će je on i dijete posjećivati i da će njima biti super. Govori joj da je ona teško bolestan i poremećen um koji se mora liječiti, a on je s njom samo da joj pomogne, da svi u obitelji i na poslu znaju da je poremećena i retardirana, o čemu će na njegov nagovor, svi posvjedočiti. Također je navela kako joj okrivljenik brani druženja i socijalne kontakte, kad razgovara na telefon uzima joj slušalicu da on prijateljicama objasni da je ona poremećena, baca i trga djetetove igračke, zbog čega dijete viče, uznemireno je i plače, a također joj nasilno oduzima dijete iz ruku. Prijeti da će otići u socijalnu službu i uzeti joj dijete jer je nesposobna i poremećena. Nasilno djetetu skida gumice za kosu jer je on odlučio da dijete to neće nositi. Izrazitih je promjena raspoloženja, ona nikada ne zna što će je dočekati kod kuće, a sve što ona skuha je odvratno. Prema djetetu je grub, tvrdoglav i inatljiv, stisne dijete pa se dijete ne može micati i plače te vrišti. Dok ju je vrijeđao, okrivljenik je često u rukama držao dijete. Bilo je i fizičkog nasilja, pa ju je tako u travnju 2019. u večernjim satima fizički napao te ju je gurnuo, čupao za kosu, pljunuo, vrijeđao i omalovažavao pred djetetom, a i prije toga ju je znao naguravati. Zbog toga osjeća strah za svoj život. Kada bi okrivljenik vikao, dijete bi plakalo i uznemirilo se.

    7. Svjedokinja JR, sestra pokojne oštećenice i žrtve, u svojem iskazu na raspravi 24. listopada 2023., navela je da su u inkriminiranom razdoblju okrivljenik i njezina sestra živjeli zajedno, kao i 2018. Dok su još živjeli zajedno, tijekom 2019., sestra joj se žalila da ju okrivljenik vrijeđa kao ženu i majku, govoreći joj da je „niškorist“, da ništa ne zna raditi, da je debela, nije lijepa, sve pojede i njemu ništa ne ostane, a da oko djeteta ništa ne zna. Na fizičko nasilje joj se nije žalila. Također joj je govorio da će je smjestiti u ludnicu i da joj je tamo mjesto. Ništa od navedenog ona osobno i direktno nije vidjela ili čula. Sestra joj je rekla da se ne osjeća ugodno i da je prestrašena, a ona je i sama osobno (svjedokinja) stekla takav dojam. Sestra joj je rekla da se o svom odnosu s okrivljenikom žalila kolegicama s posla i prijateljicama, a također joj je rekla da je maloljetna kćer bila prisutna kada bi se navedeni događaji s okrivljenikom odvijali. Stoga pretpostavlja da je dijete bilo uplašeno u takvim situacijama. Također, sestra joj je govorila da je okrivljenik djetetu znao reći kako će mamu strpati u ludnicu, a njima će zajedno biti dobro. Inače ona osobno okrivljenika i dijete nije mnogo viđala skupa.

    8. Svjedokinja SR, srednjoškolska kolegica i kasnije kolegica s posla pokojne oštećenice i žrtve, u svojem iskazu na raspravi 24. listopada 2023., navela je da su okrivljenik i oštećenica 2015. počeli vezu, a 2017. su dobili zajedničko dijete. Kada se okrivljenik preselio kod oštećene, ista joj se počela žaliti da ju okrivljenik verbalno zlostavlja da je glupa, debela, nesposobna, da nije sposobna odgajati dijete i da će je proglasiti ludom te strpati u ludnicu. Prijetio joj je da će je strpati u ludnicu i oduzeti joj dijete. DR joj je znala govoriti da je njoj okrivljenik govorio da bi ju najviše volio ubiti i da bi bio jedino miran kad bi ona bila dva metra pod zemljom. Također je djetetu govorio da će mamu strpati u ludnicu, a oni će tada živjeti u miru i bit će im lijepo. DR joj je rekla da je dijete bilo s njima kada bi okrivljenik to sve govorio, a znao ju je i naguravati te čupati za kosu i to u situacijama kada bi ona nekad držala dijete. Tijekom prepirki je DR znao iščupati dijete iz ruku i govoriti da je ona luda i nije za dijete. Ne sjeća se da bi joj DR govorila kako bi dijete reagiralo u takvim situacijama, ali dijete je tada bilo malo. DR je zbog svega navedenog bila jako uznemirena i bojala se za sebe i za dijete. Sve navedeno DR joj je ispričala nakon što se ona (svjedokinja) vratila s porodiljnog, dok su zajedno radile. Osobno nije vidjela ništa od navedenog. Točno je da joj je DR, pored navedenog, rekla i da joj je okrivljenik govorio da će je ubiti i otrovati, odnosno da se baci s mosta.

    9. MR, prijateljica pokojne oštećenice i žrtve DR, u svojem iskazu na raspravi 7. ožujka 2023., je navela da u cijelosti ostaje kod svog iskaza od 30. rujna 2019. kada je iskazala da joj se oštećenica žalila da ju okrivljenik vrijeđa i omalovažava, govoreći joj da je glupa, luda i za psihijatriju te da će ju smjestiti u ludnicu, kao i da ju je znao odgurnuti rukama ili joj prepriječiti put kako ne bi mogla negdje otići, sve za vrijeme dok je u rukama držala dijete. Jednom prilikom ju je oštećenica nazvala na mobitel i počela govoriti da se okrivljenik opet dere i galami, a tada joj je savjetovala da pozove policiju, u slučaju galame i fizičkog nasilja. Tom je prilikom i ona razgovarala s okrivljenikom te je pokušala primiriti situaciju. Svakodnevno je komunicirala s oštećenicom te se uvjerila da se ona boji okrivljenika. Oštećenica joj je rekla da su sva nasrtanja od strane okrivljenika uvijek bila pred djetetom. Navela je kako ona osobno nikada nije bila prisutna bilo kakvom događaju između okrivljenika i oštećenice. Dok su okrivljenik i oštećenica živjeli zajedno, oštećenica joj se žalila da se okrivljenik svađa i ima ispade u prisutnosti djeteta, zbog čega je dijete plakalo i vrištalo, a istaknula je kako je dijete plakalo i kad je ona (svjedokinja) s okrivljenikom i oštećenicom razgovarala putem telefona, o kojem događaju je ranije iskazivala.

    10. Svjedok ZR, bratić oštećenice i žrtve DR, na raspravi 16. svibnja 2023. je opisao da su okrivljenik i njegova sestrična bili u braku, a ne zna jesu li živjeli zajedno, a ako jesu, onda su živjeli kod njezine majke. Sestrična mu se znala žaliti da ju okrivljenik maltretira, da je lud i nije normalan te da joj hoće uzeti dijete. Jedan put mu se žalila da ju je odgurnuo. Općenito je govorila i ponavljala da ju okrivljenik maltretira, a zna da se o tome žalila i svojoj prijateljici MR. Jednom prilikom ga je nazvala pokojna oštećenica i žrtva koja je bila uzrujana i prestrašena te mu je govorila da li čuje kako okrivljenik viče, a on je tada doista čuo nekakvu galamu. DR ga je znala tražiti savjete kako da spriječi da okrivljenik odvede dijete za stalno, a u dva navrata zvala ga je i Renatina majka, navodeći da je okrivljenik strašan i slično, moleći ga da pomogne pokojnoj DR. Tom prilikom mu je Renatina Majka rekla da se DR i njoj žalila na okrivljenika.

    11. Svjedok RR, šogor oštećenice i žrtve DR, u svojem iskazu na raspravi 23. listopada 2023., iskazao je kako je okrivljenik negdje 2016. došao živjeti kod pokojne oštećenice. U početku je bilo sve u redu, a oštećenica mu se žalila na okrivljenika tek nakon što su se razišli, negdje 2019. Rekla mu je da se okrivljenik derao na nju, vrijeđao ju da ne zna s djetetom, da je glupa i debela krava, da ima veze u socijalnoj i da će ju smjestiti u ludnicu. Nije se žalila na fizičke napade okrivljenika. Također mu je rekla da je dijete bilo prisutno tim događajima. On nikada osobno nije bio prisutan tim događajima. Koliko je on vidio, odnos okrivljenika i djeteta je bio dobar i korektan. Naveo je kako mu se oštećenica žalila da će ju okrivljenik ubiti i uzeti joj dijete, a kada mu je sud predočio njegov iskaz od 23. prosinca 2019. kada je iskazao da mu se oštećenica žalila da ju je okrivljenik znao gurnuti, naveo je da se toga sada stvarno ne sjeća.

    12. Svjedokinja LR, majka pokojne oštećenice i žrtve, na raspravi 7. ožujka 2023., je iskazala da je svoj iskaz pred policijskim istražiteljem dala pod pritiskom i ucjenama svoje kćerke. Naime, navela je da dok su okrivljenik i njezina kćer živjeli zajedno, oko jednom mjesečno im je odlazila u posjetu, a nikada nije bila prisutna bilo kakvom nasilju okrivljenika prema njezinoj kćerki. Njezina kćer joj se nikada nije žalila da bi ju okrivljenik udarao, vrijeđao ili joj bilo što govorio, ali je znala čuti da se kćer na telefon žali svojim prijateljicama. Maloljetna NR voli svog oca, kao i on nju.

    13. Sud nije posebno reproducirao niti ocjenjivao iskaz svjedoka ČR jer isti nije iskazivao niti ima bilo kakvih saznanja o spornim činjenicama u ovom kaznenom postupku. Iz istoga razloga sud nije posebno cijenio pročitanu materijalnu dokumentaciju prilikom utvrđivanja spornih činjenica.

    14. Sud je prihvatio iskaz oštećene DR kao istinit i vjerodostojan jer je u bitnome u suglasnosti s ostalim provedenim dokazima, odnosno iskazima ispitanih svjedoka. Naime, ona je iskazivala konzistentno, uvjerljivo i određeno, detaljno obrazlažući psihičko maltretiranje i fizičko nasilje okrivljenika prema njoj. Pri tome, oštećenica sama naglašava da se u dominantnoj mjeri radilo o psihičkom nasilju, a samo ponekad ju je okrivljenik znao odgurivati, dok ju je jednom prilikom u travnju 2019. u večernjim satima fizički napao, odnosno gurnuo, čupao za kosu, pljunuo, vrijeđao i omalovažavao. Svo navedeno nasilje, oštećenica je navela da je okrivljenik činio u prisutnosti njihovog djeteta kćerke NR, rođene 2017., koja je živjela zajedno s njima, a tako je ispričala i svjedocima kojima se žalila na okrivljenika, svojoj prijateljici SR, prijateljici MR, zatim svojoj sestri JR te svojem bratiću ZR kao i svojem šogoru RR.

    14.1. Iako ispitani svjedoci u ovom kaznenom postupku nemaju neposrednih saznanja o predmetu inkriminacije, što je i logično te životno razumljivo jer je riječ o nasilju u obitelji koje se po svojoj prirodi u pravilu odvija u obiteljskom domu i bez prisutnosti svjedoka, iskazima svjedoka VR, MR, JR, ZR i RR, potvrđen je iskaz oštećene DR. Naime, svi navedeni svjedoci su svi suglasno iskazivali da je okrivljenik bio verbalno nasilan prema pokojnoj oštećenici i da je tome bila prisutna i njihovo dijete kćer NR. Imenovani svjedoci suglasno navode kako im se oštećenica osobno žalila na takvo ponašanje okrivljenika, pri čemu svi u bitnome navode da je okrivljenik oštećenu verbalno zlostavljao da je glupa, debela, nesposobna i da je treba strpati u ludnicu. Nadalje, svjedoci SR, MR i ZR suglasno su iskazivali o tome da je okrivljenik ponekad i fizički napadao pokojnu oštećenicu, na način da bi ju odgurivao ili joj prepriječio put. Iskazi navedenih svjedoka potvrđuju da se nasilje odvijalo pred djetetom NR, s obzirom na to da svjedoci suglasno navode da su okrivljenik, oštećenica i kćer živjeli zajedno, pa je stoga životno i logično, imajući u vidu kontinuitet i intenzitet nasilja, da je dijete NR bila prisutna dok je okrivljenik vršio nasilje nad pokojnom oštećenicom. Štoviše, svjedokinja JR potvrdila je da bi dijete bilo uplašeno u takvim situacijama, a ista je kao i svjedoci MR te RR naveli kako im se pokojna oštećenica žalila da je kćer NR bila prisutna tim događajima. Svjedokinja MR navela je da je dijete uslijed takvog ponašanja okrivljenika plakalo i vrištalo, što je ona i osobno čula kad je s pokojnom oštećenicom i okrivljenikom razgovarala preko telefona.

    14.2. Cijeneći ga suprotnim do sada utvrđenim činjenicama, sud nije prihvatio kao istinit iskaz svjedokinje LR, majke pokojne žrtve, jer je ista tijekom postupka mijenjala svoj iskaz u bitnim okolnostima, a očito je imala narušene međuljudske odnose s pokojnom oštećenicom pa je stoga imala razloga biti pristrana. Stoga je sud iskaz svjedokinje LR ocijenio subjektivnim, neistinitim i proturječnim svim drugim izvedenim dokazima, osim obrani okrivljenika, koju sud također nije prihvatio.

    14.3. Naime, iskaz okrivljenika KR u odnosu na sporne činjenice, sud nije prihvatio iz razloga što isti smatra neistinitim i iskonstruiranim s ciljem da od sebe otkloni kaznenopravnu odgovornost. Naime, iskaz okrivljenika je u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima, konkretno s iskazima svjedoka, osim LR koji iskaz je sud otklonio kao nevjerodostojan, i to vezano uz odnos okrivljenika i oštećenice, odnosno u pogledu postojanja fizičkog i psihičkog nasilja okrivljenika prema oštećenoj, sve u prisutnosti njihove zajedničke kćeri NR. Okrivljenik ničim ne potkrjepljuje svoje tvrdnje da on ništa od onoga što mu se stavlja na teret nije govorio pokojnoj oštećenici, odnosno da nije u nekoliko navrata fizički nasrnuo na nju. Dapače, sve što mu se stavlja na teret nastoji prikazati kao konstrukciju oštećenice, no ni to ničim ne dokazuje, ne daje nikakvo logično i prihvatljivo obrazloženje zašto bi ona sve to tako detaljno iskonstruirala i izmislila. Okrivljenik je nastojao osporiti vjerodostojnost iskaza svjedoka ZR i AR, no kao što je ranije navedeno, ti su iskazi u suglasnosti s iskazima pokojne oštećenice i drugih svjedoka koje je sud ocijenio kao istinite i vjerodostojne, pa okrivljenik nije uspio pred sudom osporiti vjerodostojnost iskaza ovih svjedoka.

    15. Slijedom svega naprijed navedenog, a cijeneći obranu okrivljenika kojom poriče počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret i dovodeći takvu obranu u korelaciju sa svim provedenim dokazima te cijeneći svaki dokaz pojedinačno tako i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju, suprotno propisima o zaštiti od nasilja u obitelji, počinio fizičko i psihičko nasilje na štetu pokojne izvanbračne partnerice s kojom je imao kćer NR rođenu 2017., na način da ju je vrijeđao pogrdnim riječima, pljuvao, čupao za kosu, kao i da je fizički nasrtao na nju i odgurivao je. Takvom nasilnom ponašanju bila je prisutna i dijete kćer NR, koju je također tresao, čupao iz majčinih ruku i govorio joj protiv pokojne žrtve.

    16. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08., sud je odbio dokazni prijedlog obrane za pribavljanjem izvješća o policijskoj intervenciji od 12. lipnja 2022. o događaju te izvješća o policijskoj intervenciji od 9. studenog 2022. kao nevažan. Naime, činjenice koje bi se utvrđivale izvođenjem predmetnog dokaza, nisu važne za odlučivanje, niti su predmetom ovog kaznenog postupka te su potpuno nevažne u odnosu na inkriminaciju koja se okrivljeniku stavlja na teret. Osim toga, izvješća se odnose na razdoblje nakon inkriminiranog razdoblja te ni na koji način nisu povezana s predmetom postupka.

    17. S obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je okrivljenik inkriminiranim radnjama ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. na štetu pokojne izvanbračne supruge DR jer je teško prekršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time je kod nje izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj. Vrijeđajući oštećenicu pogrdnim riječima da je glupa, debela krava, izrazito poremećena, da ju treba zatvoriti u četiri zida i liječiti, da će svi potvrditi da je poremećena, cijela njezina obitelj, da je nesposobna za išta i da ništa ne može bez njega, da skoči s mosta i ubije se, da bi najbolje bilo da je nema, da će joj uzeti dijete i da bi najbolje bilo da izađe iz kuće da on i kćer NR žive u miru i da bi njima bilo super, kao i nasrtanjem te odgurivanjem, pljuvanjem i čupanjem za kosu, okrivljenik je postupao suprotno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.), čime je povrijedio blanketnu odredbu kao element bića kaznenog djela nasilja u obitelji. Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da nasilje u obitelji predstavlja, između ostalog, tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a sud je utvrdio da je okrivljenik svojim ponašanjem ispunio obilježja opisanih modaliteta nasilja na štetu žrtve.

    17.1. Nadalje, sukladno članku 23. KZ/11., okrivljenik je kriv za kazneno djelo nasilja u obitelji koje mu se stavlja na teret jer je u vrijeme počinjenja bio ubrojiv, postupao je s izravnom namjerom, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. Tijekom postupka ubrojivost okrivljenika nije dovedena u pitanja, kao niti svijest o protupravnosti koja proizlazi iz svih utvrđenih činjenica, kao i iz obrane okrivljenika, koji je svjestan da je ono što mu se stavlja na teret zabranjeno. U postupku nije utvrđeno niti postojanje nekog od ispričavajućih razloga. U konačnici, sud je utvrdio da je kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, okrivljenik počinio s oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera jer je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje. Kao što je ranije detaljno obrazloženo, okrivljeni KR postupao je s namjerom da ponizi i omalovaži svoju izvanbračnu suprugu, potpuno svjestan da se u njegovom nasilnom postupanju ostvaruju obilježja kaznenog djela te je htio počinjenje upravo terećenog kaznenog djela, s obzirom da je kroz dulje vrijeme i intenzivno bio nasilan prema svojoj izbanbračnoj supruzi.

    18. Nadalje, imajući u vidu sve utvrđene činjenice, sud je utvrdio da je okrivljenik KR u inkriminiranim radnjama ostvario i sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11. i to na način da je zlostavio svoje dijete NR te tako pristao ugroziti njezin psihofizički rast i razvoj.

    19. Naime, zlostavljanje predstavlja izazivanje ne samo fizičke, nego i psihičke boli i neugode jačeg intenziteta bez nanošenja tjelesnih ozljeda, a što je u konkretnom slučaju okrivljenik nedvojbeno izazvao kod djeteta NR, svojim agresivnim i nasilničkim ponašanjem na štetu pokojne izvanbračne supruge DR. Naime, nasilje okrivljenika prema oštećenici trajalo je oko 7 mjeseci, kontinuirano se manifestiralo kako u različitim oblicima psihičkog nasilja, tako i u fizičkom obliku, sve u prisutnosti djeteta NR. Okrivljenik je ponajprije kao otac, a potom i kao odrasla te zrela osoba bio svjestan da takvim ponašanjem prema svojoj izvanbračnoj supruzi, ujedno i majci oštećenog djeteta NR, te tako negativno utječe na njezin psihofizički razvoj pa je pristao na to. U odnosu na kazneno djelo povrede djetetovih prava, sud je također utvrdio da su ostvareni svi sastojci krivnje iz članka 23. KZ/11. Ubrojivost okrivljenika niti njegova svijest o protupravnosti također nisu dovedeni u pitanje, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. S obzirom na to da je utvrđeno da je okrivljenik nasilničko ponašanje prema izvanbračnoj supruzi ispoljavao pred svojim djetetom, sud je utvrdio da je on mogao biti svjestan da time zlostavlja svoje dijete pa je na to pristao, nastavivši se kontinuirano nasilno ponašati prema pokojnoj izvanbračnoj supruzi, unatoč tome što je dijete NR plakala i vrištala uslijed takvog njegovog ponašanja.

    20. Slijedom svega navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni KR ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. te kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., za koja ga je proglasio krivim.

    21. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, u skladu s člankom 47. KZ/11., polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela oštećena, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema oštećenicama i trudu da naknadi štetu.

    21.1. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. te kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., sud je otegotnim cijenio dulje razdoblje od gotovo 8 mjeseci u kojem je okrivljenik nasilno postupao na štetu pokojne oštećenice, a time i dulje razdoblje u kojem je zlostavljao svoje dijete. Otegotnim mu je cijenjeno i to što kaznena djela za koja je utvrđeno da ih je počinio, pripisuje ljubomori pokojne izvanbračne supruge i njezinim lažnim konstrukcijama, čime na određeni način pokazuje daljnju bezobzirnost prema oštećenoj i žrtvi. S druge strane, sud je olakotnim cijenio kaznenu neosuđivanost i prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, kao i protek vremena od počinjenja kaznenog djela od gotovo punih 5 godina. Nadalje je olakotnom cijenjena činjenica da je okrivljeni KR sada samohrani otac koji brine o svojoj kćeri, da je u dobrim odnosima s kćerkom koju voli, kao i ona njega. Iako je svojim ponašanjem počinio kazneno djelo upravo na štetu vlastite kćeri, sud je ocijenio da je okrivljeni KR sada brižan, marljiv i obziran otac koji uzdržava svoju kćer, s kojom je jako blizak i povezan, a zajedno žive u podstanarskom stanu. Olakotnim mu je sud cijenio i da brine o majci pokojne izvanbračne supruge koja je narušenog zdravstvenog stanja.

    21.2. Slijedom navedenog, na temelju utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, sud je okrivljenom KR za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11., počinjeno na štetu pokojne izvanbračne supruge DR, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci, a za kazneno djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., počinjeno na štetu maloljetne kćeri NR, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 6 mjeseci. Nakon tako utvrđenih pojedinačnih kazni, a na temelju članka 51. stavka 1. KZ/11., odnosno ocjene počiniteljeve ličnosti i kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, koje okolnosti se ogledaju u tome da je okrivljenik počinio dva kaznena djela iz iste glave KZ/11. – protiv braka, obitelji i djece – te da je sada ipak odgovoran samohrani otac koji brine o maloljetnoj kćeri, sud je okrivljenika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine. Pritom, sud smatra da izrečenu kaznu zatvora nije nužno izvršiti te je, na temelju članka 56. KZ/11., okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu i odredio da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja od 3 godine ne počini novo kazneno djelo. Naime, sud je utvrdio da okrivljenik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer, kao što je već navedeno, ranije nije dolazio u sukob sa zakonom, već je kazneno neosuđivan i prekršajno nekažnjavan. Nadalje, nakon počinjenja ovdje utvrđenih kaznenih djela nije bilo daljnjih neprihvatljivih ponašanja okrivljenika na štetu sada pokojne DR niti na štetu djeteta NR. Upravo suprotno, okrivljenik s kćeri ima korektan odnos roditelja i djeteta, prema kćeri je brižan, o pokojnoj majci joj govori sve najbolje te imaju blizak odnos.

    21.3. S obzirom na sve navedeno, sud je stava da će se i uvjetnom osudom s rokom provjeravanja od tri godine izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecat će se na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, a ujedno će se omogućiti okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.

    22. S obzirom na to da je okrivljeni KR bio lišen slobode 3. i 4. rujna 2019., na temelju članka 54. KZ/11. odlučeno je da će, u slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljeniku u izrečenu kaznu zatvora biti uračunato vrijeme uhićenja 3. i 4. rujna 2019.

    23. Naposljetku, a imajući u vidu da je donesena nepravomoćna presuda kojom se okrivljeni KR proglašava krivim, sud je, na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08., odlučio obvezati okrivljenika da naknadi trošak kaznenog postupka u paušalnoj svoti od 200,00 eura, pri čemu se sud ponajprije vodio okolnošću da se ne radi o složenom kaznenom postupku te da u istom nije proveden veliki broj radnji, ali je ipak trajao nešto dulje vrijeme. Sud smatra da je okrivljenik takvog imovnog stanja da je u mogućnosti podmiriti navedeni trošak kaznenog postupka bez da u pitanje dovede svoju egzistenciju i egzistenciju maloljetne kćeri.

    U Zagrebu, 26. siječnja 2024. godine

    Sudac za mladež:

    Ika Peranović

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u pisanom obliku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DNA:

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu KMP-DO-629/19

    2. okrivljeni KR

    3. branitelj okrivljenika, odvjetnik Damir Pokupec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.