REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 161/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Nova hrvatska banka d.d. Zagreb (ranije Sberbank d.d. - u sanaciji, Zagreb), Varšavska 9, OIB 78427478595, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Božić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gugić, Kovačić & Krivić, Zagreb, protiv tuženika META SOLUTION d.o.o., Zagreb, Ulica Franje Milićevića 45, OIB 83151931623, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kaleb, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ećimović & Kaleb, Zagreb, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3308/2022-2 od 16. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1913/2021 od 11. ožujka 2022. na sjednici održanoj 25. siječnja 2024.

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3308/2022-2 od 16. svibnja 2023. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu odluku drugostupanjskog suda koji se odnosi na ocjenu provedenih dokaza na kojima se temelji odluka.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3308/2022-2 od 16. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1913/2021 od 11. ožujka 2022., postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Je li tužitelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje kada postoji proturječnost između drugostupanjske presude i sadržaja isprava koji su priložene kao dokaz u postupku, a o kojima je drugostupanjski sud donio zaključak suprotan nespornom utvrđenju parničnih stranaka o tako utvrđenim činjenicama, odnosno kad je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354., st. 2., t. 11. ZPP-a?

2. Je li postupak izravne naplate iz čl. 209. Ovršnog zakona izvansudska ovrha i je li tijekom izvansudske ovrhe dopušteno izjaviti građanskopravni prijeboj?

3. Je li nakon podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu, kada je Financijska agencija zaplijenila novčana sredstva, dok taj zaplijenjeni novčani iznos sukladno odredbi čl. 209. Ovršnog zakona drži 60 dana dopušteno izjaviti građanskopravni prijeboj?“ navodeći da su mu pobijanom odlukom povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). U odnosu na razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP poziva se na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske "Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i to pravo na pravično suđenje), te na povredu prava na pošteno suđenje uključujući načelo pravne sigurnosti i pravo na djelotvoran pravni lijek zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čl. 6. ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija)

2. Odgovorom na prijedlog tuženik osporava navode iz prijedloga i predlaže da se isti odbaci, podredno odbije uz naknadu troškova povodom odgovora na prijedlog.

3. Postupajući u skladu s čl. 385.a st. 2. ZPP revizijski je sud dopustio reviziju s obzirom da je tužitelj učinio vjerojatnim da je u drugostupanjskom postupku zbogosobito teške povrede odredbe parničnog postupka, povrijeđeno temeljno pravo na pravično (pošteno) suđenje, zajamčeno Ustavom i Konvencijom, a koje obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku.

3.1. Sud prvog stupnja zbog drugačijeg pravnog shvaćanja (da građanskopravni prigovor prijeboja nije dopušten nakon pokretanja ovršnog postupka) prilikom donošenja odluke nije cijenio dokaz – izvod iz poslovnih knjiga tužitelja koji je priložen uz tužbu a u kojem je navedeno da tuženik tužitelju na dan 17. veljače 2021. duguje („ukupan dospjeli dug“) 14.334.200,72 kn.

3.2. Sud drugog stupnja potvrđujući prvostupanjsku presudu primjenom čl. 368. st. 2. ZPP navodi da tužitelj nije dokazao da prema tuženiku ima dospjelu tražbinu niti kada je ta tražbina dospjela.

4. Stoga je, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen.

Zagreb, 25. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa