REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 118/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja Samira Omerovića iz Rijeke, Vere Bratonje 23, OIB 07738986394, kojeg zastupa punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik u Rijeci, Užarska 28, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja osnovanosti osporavanja tražbine, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2126/2022-2 17. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-506/2020-14 od 14. ožujka 2022., u sjednici održanoj 25. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se revizija tužitelja.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-506/2020-14 od 14. ožujka 2022. utvrđeno je osnovanim osporavanje i nepostojanje tuženikove tražbine, kao tražbine prvog višeg isplatnog reda u iznosu od 64.745,95 kn prema stečajnom dužniku Stečajnoj masi iza Adria Arx d.o.o. u stečaju, u stečajnom postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj St-118/2020 (točka I. izreke), a odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje osnovanim osporavanja i nepostojanja tuženikove tražbine prema stečajnom dužniku Stečajnoj masi iza Adria Arx d.o.o. u stečaju, u stečajnom postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj St- 118/2020 (točka II. izreke) i naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.995,75 kn u roku petnaest dana (točka III. izreke).

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tužitelj zbog pitanja zbog kojeg mu je dopušteno podnijeti reviziju rješenjem Revd 633/2023 od 23. svibnja 2023. koje glasi:

„Je li Republika Hrvatska osobni stečajni vjerovnik prema poslodavcu za tražbinu prvog isplatnog reda koja se odnosi na tražbinu proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima o visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće, sve u svijetlu primjene odredbe čl. 25. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 104/2017)?“.

3. Na reviziju nije odgovoreno.

4. Revizija nije osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje osnovanosti osporavanja tuženikove tražbine u iznosu od 75.993.34 kune, kao tražbine prvog višeg isplatnog reda prema stečajnom dužniku Stečajnoj masi iza Adria Arx d.o.o. u stečaju, u stečajnom postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci poslovni broj St-118/2020. Tuženikova tražbina odnosi se na doprinose koji se obračunavaju na plaće radnika koji su prijavljeni na temelju ID i JOPPD obrazaca. Tu tražbinu je priznao stečajni upravitelj, a osporio tužitelj, pa s obzirom na to da za tražbinu postoji ovršna isprava, tužitelj je upućen na parnicu radi utvrđivanja osnovanosti svog osporavanja.

6. Prema stanju spisa, (provjerom u sustavu e-spis), a sukladno podacima sadržanim u rješenju suda prvog stupnja broj St-118/2020 od 6. ožujka 2020. u stečajnom postupku društva Adria Arx d.o.o. nad stečajnim dužnikom otvoren je i istovremeno zatvoren stečajni postupak rješenjem St-1/2018 od 17. siječnja 2018. te je rješenjem St-118/2020 od 6. ožujka 2020 nastavljen postupak radi naknadne diobe stečajne mase stečajnog dužnika.

7. Prema tome stečajni postupak je započeo danom 17. siječnjem 2018.

8. Prema odredbi čl. 25. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 104/17 - dalje: SZ/17) novelirana je odredba čl. 138. koja glasi:

„(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:

- tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa

- tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće

- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.

(3) Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez.“.

9. Prema odredbi čl. 37. SZ/17 propisano je:

„(1) Postupci u tijeku dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, osim ako je ovim člankom drukčije propisano. (2) Odredbe članaka 13. i 17. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.

(3) Odredbe članka 31. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.“.

10. Dakle, kako je stečaj pokrenut protiv stečajnog dužnika 17. siječnja 2018., a SZ/17 stupio je na snagu u listopadu 2017. to se glede pitanja primjene čl. 138. SZ-a ima primijeniti novelirana odredba tog članka.

11. Prema odredbi čl. 137. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15, 104/17 - dalje: SZ) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu (st. 1.) a oni se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina (st. 2.)

12. Prema odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o doprinosima („Narodne novine“, broj 84/08, 152/08, 94/08, 18/1, 22/12, 144/12, 48/13, 41/14, 115/16 i 106/18) obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću (dakle, u konkretnom slučaju, stečajni dužnik), a prema odredbi čl. 235. tog Zakona postupke utvrđivanja odnosno obračunavanja obveze doprinosa i postupka inspekcijskog nadzora, načina i vremena plaćanja te redoslijeda plaćanja i prijeboja, naplate, obračuna i plaćanja zateznih kamata, povrata više uplaćenih doprinosa i doprinosa plaćenih bez pravne osnove, otpisa nenaplativih doprinosa, prodaje duga, zastare, odgode naplate i jamstva te postupke u vezi s ostalim pitanjima koja nisu uređena tim Zakonom provodi Porezna uprava prema odredbama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22).

13. Prema odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o poreznoj upravi („Narodne novine“, broj 115/16 i 98/19) prema kojem je Porezna uprava samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija, čija je dužnost da prikuplja, evidentira, obrađuje i provjerava podatke bitne za utvrđivanje porezne osnovice i naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, kao i da obavlja poslove naplate i ovrhe poreza, doprinosa i drugih javnih davanja. Ministarstvo financija je tijelo državne uprave po Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20), pa prava i obveze koje Porezna uprava ostvaruje, čini u ime i za račun Republike Hrvatske. Upravo zato je Republika Hrvatska stečajni vjerovnik stečajnog dužnika Adria Arx d.o.o. u stečaju u odnosu na tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima, kako to pravilno ocjenjuju sudovi nižeg stupnja.

14. Stoga nisu niti utemeljene tvrdnje revidenta neosnovane su da se ne radi o imovinskopravnoj tražbini tuženika prema stečajnom dužniku u smislu odredbe čl. 137. SZ-a, nego o tražbini radnika po osnovi bruto plaće. Okolnost da se radi o iznosima koji ulaze u bruto iznos plaće radnika nije pravno relevantna za ocjenu svojstva tuženika kao osobnog vjerovnika stečajnog dužnika u stečajnom postupku. Naime, prema odredbi čl. 2. st. 1. Općeg poreznog zakona javna davanja u smislu tog Zakona su porezi i druga javna davanja, s time da su prema st. 2. istog članka pod porezima smatraju novčana davanja i prihod su proračuna koji se koristi za podmirivanje proračunom utvrđenih javnih izdataka kao i trošarine, dok se pod drugim javnim davanjima prema st. 3. istoga članka smatraju carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela, a prema st. 6. doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava. Nadalje, prema odredbi čl. 138. Općeg poreznog zakona u postupku prisilne naplate (ovrhe) ovrhovoditelj je porezno tijelo koje provodi ovrhu - dakle, nadležna Porezna uprava Ministarstva financija. Prema tome, upravo zbog toga što je Porezna uprava dužna naplaćivati poreze, prireze i druga javna davanja, Republika Hrvatska je stečajni vjerovnik stečajnog dužnika u odnosu na tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima (čl. 138. st. 1. alineja druga SZ-a).

15. Kako se potraživanje tuženika odnosi na doprinose koji se obračunavaju na plaće radnika, a s kojim dijelom plaće radnik ne može slobodno raspolagati jer ti iznosi ulaze u fondove iz kojih se po načelu solidarnosti alimentira mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga davanja iz plaće (bruto plaća), to se takvo potraživanje ima smatrati - tražbinom proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće, sukladno odredbi čl. 138. SZ-a kako to jasno propisuje novelirana odredba čl. 138. st. 1. al. 2. (čl. 25. SZ/17) i Republika Hrvatska je osobni stečajni vjerovnik dužnika sukladno odredbi čl. 137. SZ- a.

16. Time je i odgovoreno na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.

17. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 391. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

Zagreb, 25. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Dražen Jakovina

Broj zapisa: 9-30863-24c3e

Kontrolni broj: 084e8-abfeb-c9fb8

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.