REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 275/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. L., OIB ... iz Z., koju zastupa punomoćnica I. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika P. L., OIB ... iz S., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva L. i Č. j.t.d., odvjetnici u S., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-6/2022-2 od 3. listopada 2023., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-398/2015 od 13. svibnja 2022., u sjednici održanoj 25. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-6/2022-2 od 3. listopada 2023., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob- 398/2015 od 13. svibnja 2022.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Treba li sud u pogledu utvrđivanja činjenice postojanja taksativno navedenih i specificiranih pokretnina i činjenice da su iste stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice cijeniti odnosno uzeti kao relevantan iskaz protivne strane(tuženika) kojim isti priznaje kako postojanje predmetnih pokretnina tako i činjenicu da su iste stečene zajednički stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice, a u smislu odredbi članka 221. i 221.a ZPP-a?
2. Može li se uzeti da u smislu stjecanja vlasništva nadogradnjom temeljem odredbe članka 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postoji dogovor odnosno prava namjera stranaka za stjecanje vlasništva nadograđene nekretnine ako je nesporno utvrđeno da su zajednički ishodile građevinsku dozvolu, ishodile suglasnost drugih suvlasnika nekretnine i zajednički ulagale u gradnju nekretnine za vrijeme trajanja braka?
3. Treba li sud radi potrebe utvrđenja relevantnih činjenica u skladu s načelom materijalne istine iskoristiti svoje inkvizitorne ovlasti u okviru onoga što mu Zakon o parničnom postupku omogućava i službenim putem doći do saznanja do kojih stranka koja je predložila utvrđivanje takve činjenice i načina njenog utvrđivanja ne može doći?"
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je u odnosu na postavljena pravna pitanja utvrdio da nisu jasno naznačeni razlozi važnosti u smislu čl. 385. a ZPP-a. Osim toga, prijedlogom za dopuštenje revizije tužiteljica iznosi svoje viđenje načina utvrđivanja činjenica (pitanje pod 1 i 3) te svoje viđenje činjenične i pravne situacije (pitanje pod 2), a postavljena pitanja u svojoj su suštini činjeničnopravne naravi i polaze od drugačijih zaključaka od onih koji proizlaze iz pobijane presude. Stoga takva pitanja nemaju onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda u kojoj bi se povodom dopuštenih pitanja iznjedrilo pravno shvaćanje kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena zakona ili razvilo pravo kroz sudsku praksu i koje bi u budućnosti riješilo svaki takav isti procesnopravni ili materijalnopravni prijepor.
4. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP-a te odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 25. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
