REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-779/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja I. Š. iz Z., OIB:... i drugotužiteljice D. Š. iz Z., OIB:..., koje zastupa punomoćnik I. Š. , odvjetnik u Odvjetničkom društvu G., G., P. i p. u Z., protiv prvotuženice A. M. M. iz Republike Argentine, P. B. A., A., OIB:..., koju zastupa C. I. M., odvjetnica u Odvjetničkom društvu I. M. i p. u S., i drugotuženika M. L. iz Z., OIB:..., kojega zastupa punomoćnik R. B., odvjetnik u J., radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-301/2021-4 od 24. kolovoza 2022., kojom je djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj P-4505/2015 od 21. siječnja 2021., u sjednici održanoj 24. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tužitelja, ukida presuda Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-301/2021-4 od 24. kolovoza 2022. u dijelu pod točkom a) izreke, kojim je prvostupanjska presuda preinačena u točki II. izreke, pa se u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju sklopljen između I tužene A. M. M. A. državljanke iz Republike Argentine, P. B. A., A., osobna iskaznica Republike Argentine broj ... tj. ..., kao darovateljice i II tuženika M. L. /M. L. iz Z., OIB ... iz Republike Argentine, A., osobna iskaznica Republika Argentina br. ... kao obdarenika, dana 20.03.2009.g., na španjolskom jeziku, pred javnim bilježnikom M. L. B. i C., upisan pod brojem 305 u knjigu XI. Registra, ovjerene žigom komore javnih bilježnika P. B. A., u gradu A., dana 25.03.2009., te apostilom Haške konvencije od 05.10.1961.g. stavljen po komori javnih bilježnika P. B. A., po ovlaštenju Ministarstva vanjskih poslova Republike Argentine, dana 26.03.2009. te da isti ne proizvodi nikakve pravne učinke.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Starom Gradu upis brisanja prava vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ..., na svim nekretninama navedenim u Ugovoru o darovanju sklopljenom između I tužene A. M. M. Argentinske državljanke iz Republike Argentine, P. B. A., A., osobna iskaznica Republike Argentine broj ... tj. ..., kao darovateljice i II tuženika M. L. /M. L. iz Z., OIB ... iz Republike Argentine, A., osobna iskaznica Republike Argentine br. ... kao obdarenika, dana 20.03.2009. na španjolskom jeziku, pred javnim bilježnikom M. L. B. i C., upisan pod brojem 305 u knjigu XI. Registra, ovjerene žigom komore javnih bilježnika P. B. A., u gradu A., dana 25.03.2009., te apostilom Haške konvencije od 05.10.1961.g. stavljene po komori javnih bilježnika P. B. A., po ovlaštenju Ministarstva vanjskih poslova Republike Argentine, dana 26.03.2009., upisanim u z.ul. 65, 78, 84, 120, 211, 214, 226, 291, 292, 294, 319, 326, 335, 377, 336, 382, 391, 667, 655, 692, 695, 830, 841, 931, 977, 1048 K.O. B. te z.ul. 665, 667, 782, 1386, 1415 K.O. H., na kojima je temeljem tog Ugovora o darovanju već upisano pravo vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ..., te se u tom djelu nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Starom Gradu i zabranjuje svaki daljnji upis prava vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ... na svim nekretninama navedenim u tom Ugovoru o darovanju, temeljem tog Ugovora o darovanju.

III. Nalaže se I tuženoj A. M. M. Argentinske državljanke iz Republike Argentine, P. B. A., A., osobna iskaznica Republike Argentine broj ... tj. ..., i II tuženiku M. L. /M. L. iz Z., OIB ... iz Republike Argentine, A., osobna iskaznica Republike Argentine br. ..., solidarno naknaditi tužiteljima I. Š.1 iz Z., OIB ... i D. Š. iz Z., OIB ... trošak parničnog postupka u iznosu od 103.125,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, po stopi iz čl. 29. st 2 ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % (pet postotnih poena), tekućim na iznos parničnog troška od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 8 dana.".

2. Presudom i rješenjem suda drugog stupnja odlučeno je:

"Žalbe se uvažuju te se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, broj P- 4505/2015 od 21. siječnja 2021.:

a) preinačuje u točki II. izreke tako da se odbija tužbeni zahtjev koji glasi:

"II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Starom Gradu upis brisanja prava vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ..., na svim nekretninama navedenim u Ugovoru o darovanju sklopljenom između I tužene A. M. M. Argentinske državljanke iz Republike Argentine, P. B. A., A., osobna iskaznica Republike Argentine broj ... tj. ..., kao darovateljice i II tuženika M. L. /M. L. iz Z., OIB ... iz Republike Argentine, A., osobna iskaznica Republike Argentine br. ... kao obdarenika, dana 20.03.2009. na španjolskom jeziku, pred javnim bilježnikom M. L. B. i C., upisan pod brojem 305 u knjigu XI. Registra, ovjerene žigom komore javnih bilježnika P. B. A., u gradu A., te apostilom Haške konvencije od 05.10.1961.g. stavljene po komori javnih bilježnika P. B. A., po ovlaštenju Ministarstva vanjskih poslova Republike Argentine, dana 26.03.2009., upisanim u z.ul. 65, 78, 84, 120, 211, 214, 226, 291, 292, 294, 319, 326, 335, 377, 336, 382, 391, 667, 655, 692, 695, 830, 841, 931, 977, 1048 K.O. B. te z.ul. 665, 667, 782, 1386, 1415 K.O. H., na kojima je temeljem tog Ugovora o darovanju već upisano pravo vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ..., te se u tom djelu nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Starom Gradu i zabranjuje svaki daljnji upis prava vlasništva II tuženika M. L. iz Z., OIB ... na svim nekretninama navedenim u tom Ugovoru o darovanju, temeljem tog Ugovora o darovanju.

b) ukida u točki I. i III. izreke i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.".

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd 4792/2022-3 od 22. ožujka 2023. tužiteljima je dopušteno podnošenje revizije presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-301/2021-4 od 24. kolovoza 2022. u dijelu pod točkom a) izreke, zbog pravnih pitanja:

"1. Ako sud utvrdi da zainteresirana treća osoba ima pravni interes da se ugovor o darovanju sklopljen između trećih osoba utvrdi ništetnim, ima li ona pravo u istom postupku tražiti od suda da uspostavi zemljišno knjižno stanje koje je postojalo prije upisa izvršenih temeljem tog ništetnog ugovora?

2. Je li tužba radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju sklopljenog između trećih osoba i za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije provedbe te ništetne isprave, brisovna tužba, odnosno je li krug osoba koje su ovlaštene tražiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanje koje je postojalo prije provedbe ništetne isprave ograničen samo na knjižnog prednika?

3. Je li Sud ovlašten odbiti dio tužbenog zahtjeva treće zainteresirane osobe usmjerena ka brisanju upisa u zemljišnim knjigama provedenih temeljem ništetne isprave, prije nego što Sud u toj istoj parnici odluči o tužbenom zahtjevu treće zainteresirane osobe usmjerenom ka utvrđenju te isprave ništetnom?".

4. Tužitelji su protiv drugostupanjske presude podnijeli reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnih pitanja zbog kojih je rješenjem ovog suda dopušteno podnošenje revizije. Predložili su Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti reviziju protiv točke a) pobijane drugostupanjske odluke.

5. U odgovoru na reviziju drugotuženik osporava revizijske navode tužitelja, ne navodeći konkretan prijedlog o sadržaju odluke revizijskog suda.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnim ugovora o darovanju sklopljenog između prvotuženice kao darovateljice i drugotuženika kao obdarenika 20. ožujka 2009., te zahtjev za brisanje uknjižbe prava vlasništva drugotuženika na darovanim nekretninama i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

9. U revizijskom stadiju postupka je sporno, jesu li tužitelji, kao osobe koje imaju pravni interes za utvrđenje da je ugovor o darovanju sklopljen između prvotuženice i drugotuženika i koje zahtijevaju utvrđenje ništetnosti tog ugovora u istom sudskom postupku, aktivno legitimirani zahtijevati i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. U svezi navedenog sporno je i može li sud, prije odluke o ništetnosti ugovora o darovanju, u istom postupku, odbit tužbeni zahtjev za brisanje uknjižbe vlasništva drugotuženika i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

10. Prvostupanjski sud je, na temelju odredbe čl. 482. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05 i 41/08 – dalje: ZOO) u vezi s odredbama čl. 53. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93, 29/94, 162/98 i 75/09 – dalje: ZJB) i čl. 2. ZJB, te čl. 322. st. 1. ZOO, prihvatio tužbeni zahtjev jer je ocijenio da predmetni ugovor o darovanju nema zakonom propisan oblik s obzirom da nije sklopljenu obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Pritom nije bilo sporno da prava predaja predmetnih nekretnina u posjed drugotuženiku, na temelju darovnog ugovora koji su tuženici sklopili 20. ožujka 2009. nije izvršena, te da su tužitelji u posjedu istih od 2001.

11. Sud drugog stupnja je ukinuo prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je odlučeno o ništetnosti ugovora o darovanju zbog bitne povrede odredaba parnično postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, jer je ocijenio da sud prvog stupnja nije naveo razloge o odlučnim činjenicama odnosno o razlozima ništetnosti predmetnog ugovora i u tom dijelu je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Istovremeno je drugostupanjski sud, na temelju čl. 373. st. 3. ZPP, preinačio prvostupanjsku presudu, u dijelu pod točkom a) izreke, kojom je naložen upis brisanja prava vlasništva drugotuženika na predmetnoj nekretnini i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, te je u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev polazeći od stava da je predmet ovog spora brisovna tužba. Prema ocjeni drugostupanjskog suda, tužitelji čije pravo suvlasništva nije bilo upisano u zemljišnim knjigama, na onom suvlasničkom dijelu koji je uknjižen na ime drugotuženika, nisu aktivno legitimirani tužbom zahtijevati uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

12. Revidenti se u reviziji pozivaju na različitu praksu viših sudova, primjerice odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-2004/2018 od 11. prosinca 2019. i Županijskog suda u Splitu broj Gž-10/2018 od 12. prosinca 2019., navodeći da je postupanje drugostupanjskog suda arbitrarno, te da je pobijanom odlukom povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje: Ustav).

13. Iz spisa proizlazi da su tužitelji 2001. sklopili kupoprodajni ugovor s izvanknjižnim vlasnicama (rođakinjama prvotuženice) predmet kojeg su čest. zem. 114/6 , kuća 37 m2, gustirna 10 m2, dvor 500 m2 i šuma 900 m2, zk.ul. 1048 K.O. B., u naravi kuća sa okućnicom u U. L., te su na temelju tog ugovora stupili u posjed kupljenih nekretnina. Pred prvostupanjskim sudom se vodi više postupaka (pod brojem P- 150/11 (P-2614/17), brojem P-4512/16 i broj P-184/08 (P-549/16) radi vlasništva i posjeda čest. zem. 114/6 k.o. B. Ista nekretnina je predmet ugovora o darovanju od 20. ožujka 2009. koji je prvotuženica kao darovateljica sklopila s drugotuženikom kao obdarenikom, u svezi kojeg je drugotuženik podnio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva pod brojem Z-641/09. U vrijeme dok o navedenom prijedlogu za uknjižbu još nije bilo odlučeno, drugotuženik je podnio tužbu protiv prvotuženice radi izdavanja tabularne isprave za istu nekretninu u predmetu broj P-5/2011, koji je okončan donošenjem presude na temelju priznanja 21. ožujka 2011. na temelju koje je drugotuženik upisao svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige, da bi nakon svega tuženici, za iste nekretnine, sklopili i ugovor o darovanju 18. svibnja 2015. u formi javnobilježničkog akta. Nadalje, drugotuženik je tijekom postupka dostavio ispravu – izjavu prvotuženice od 27. veljače 2009. iz koje proizlazi da su nekretnine koje su bile predmetom ugovora o darovanju od 20. ožujka 2009., otuđene drugotuženiku za određenu naknadu, što ukazuje na mogućnost otuđenja naplatnim pravnim poslom odnosno o mogućem višestrukom otuđenju istih nekretnina.

14. Tužitelji tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti i brisanje upisa drugotuženikovog vlasništva, temelje među ostalim na tvrdnji da su ugovorom o prodaji 28. lipnja 2001., sklopljenim s izvanknjižnim vlasnicama kao prodavateljicama, kupili dio nekretnina na koje se odnosi ugovor o darovanju od 20. ožujka 2009. i stupili u samostalan posjed istih, pa da stoga do predaje u neposredan posjed drugotuženiku kao obdareniku po ugovoru o darovanju od 20. ožujka 2009., nikada nije došlo. Osim toga, tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da se je drugotuženik, svjestan ništetnosti predmetnog ugovora o darovanju, kao vlasnik nekretnina upisao, zloupotrebljavajući prava i ovlasti koje je imao kao punomoćnik prvotuženice u predmetima koji se vode radi vlasništva predmetnih nekretnina, kao i u postupku koji je pred sudom prvog stupnja okončan donošenjem presude na temelju priznanja broj P-5/2011 od 21. ožujka 2011. na temelju koje je upisao svoje vlasništvo u zemljišne knjige.

15. Prva dva pravna pitanja za koja je dopušteno podnošenje reviziji, koja se odnose na aktivnu legitimaciju i zahtjev za uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, koje je postojao prije upisa izvršenih na temelju ništetnog ugovora, treba razmotriti u smislu odredbe čl. 327. st. 1. ZOO kojom je propisano da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, te čl. 323. st. 1. ZOO kojim je određeno da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se (čl. 328. ZOO).

16. Osim toga, u konkretnom slučaju treba imati u vidu i odredbu čl. 122. st. 2. ZVDSP kojom je propisano da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. Nepostojanje dobre vjere ima za posljedicu da upis vlasništva kojeg je takva osoba ishodila, nema pravni učinak prema vlasniku otuđenih nekretnina koji je ovlašten zahtijevati uspostavu ranijeg zemljišno-knjižnog stanja.

16.1. Bitno je navesti, da osim nositelja knjižnog prava kojem je pravo povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, brisanje upisa odnosno uspostavu prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja, može zahtijevati i osoba koja nije nositelj knjižnog prava. Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 125. st. 2. ZVDSP kojom je, u slučaju višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine, ugovornoj strani iz jednog od ugovora o otuđenju nekretnine kojoj je nekretnina predana u samostalan posjed, dano pravo zahtijevati brisanje upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja, prema stjecatelju iz drugog ugovora koji je ishodio upis vlasništva nekretnine na svoje ime, ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri.

17. Iz navedenog proizlazi da je drugostupanjski sud polazeći od pogrešnog pravnog shvaćanja da se u ovom slučaju radi o brisovnoj tužbi iz čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 91/96, 137/99, 114/01, 100/04 i 107/07 - dalje: ZZK), koja je vezana uz rok, pogrešno zaključio da je tužbeni zahtjev za upis brisanja prava vlasništva drugotuženika neosnovan jer tužitelji, nisu bili uknjiženi kao vlasnici dijela na kojem je svoje vlasništvo upisao drugotuženik i što im zbog toga knjižna prava nisu mogla biti povrijeđena. Osim toga, treba navesti da tužitelji brisanje prava vlasništva drugotuženika u ovoj parnici zahtijevaju i kao otklanjanje posljedica ništetnosti ugovora o darovanju smislu odredbe čl. 323. st. 1. ZOO, a pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se (čl. 328. ZOO).

18. Stoga zainteresirana treća osoba, koja ima pravni interes da se ugovor o darovanju sklopljen između drugih osoba utvrdi ništetnim, ima pravo u istom postupku, u kojem zahtjeva utvrđenje ništetnosti ugovora, tražiti od suda i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije upisa izvršenih na temelju tog ništetnog ugovora. To stoga jer se u tom slučaju radi otklanjanju posljedica ništetnosti ugovora u smislu 323. st. 1. ZOO, pa krug osoba koje su ovlaštene tražiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije provedbe ništetnog ugovora, nije ograničen samo na knjižnog prednika jer nije riječ o brisovnoj tužbi u smislu čl. 129. ZZK. Navedeno je ujedno odgovor na prvo i drugo pravno pitanje u odnosu na koje je dopušteno podnošenje revizije.

19. Navedena odredba čl. 125. st. 2. ZPP, može se na odgovarajući način primijeniti u ovoj pravnoj stvari, međutim odlučna je činjenica, je li drugotuženik ishodio uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, postupajući u dobroj vjeri. Drugostupanjski sud se zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o toj odlučnoj činjenici nije izjasnio, pa se drugostupanjska presuda ne može ispitati.

20. Stoga je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuta odluka suda drugog stupnja i predmet je vraćen na ponovno suđenje.

21. U odnosu na treće postavljeno pravno pitanje za koje je dopušteno podnošenje revizije, protivno zaključku koji obrazloženjem postavljenog pitanja sugeriraju revidenti, nije moguće zauzeti pravno shvaćanje da ni u kojem slučaju nije moguće odlučivati na način da sud odbije tužbeni zahtjev treće osobe za brisanje upisa provedenog u zemljišnim knjigama na temelju ništetnog ugovora, u situaciji kad je istovremeno ukinuta odluka o zahtjevu za utvrđenje ništetnosti ugovora na temelju kojeg je upis proveden. Naime, postupovna pravila o načinu odlučivanja žalbenog suda omogućavaju donošenje i drugačije drugostupanjske odluke, a ne isključivo odluke kojom bi se uvijek i na isti način (jednoznačno) odlučilo o oba navedena zahtjeva.

22. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu za upis brisanja prava vlasništva drugotuženika dajući jasne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama.

23. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 24. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić, v.r.