REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1356/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Š.-i. d.o.o. iz Z., (OIB: ...), protiv 1. ovršenika Z. H. iz Z., (OIB: ...), 2. ovršenice V. H. iz Z., (OIB: ...), zastupane po punomoćniku M. P., odvjetniku iz Z. i 3. ovršenika R. H. iz Z., (OIB: ...), radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o prijedlogu 2. ovršenice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli - Pola posl. br. Gž Ovr-478/2022-2 od 4. siječnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Ovr- 708/2021-73 od 11. studenoga 2022., u sjednici održanoj 23. siječnja 2024.,

r i j e š i o j e :

Prijedlog 2. ovršenice za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem odbijena je žalba 2. ovršenice kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je u ovoj ovršnoj stvari (u točki I. izreke) utvrđen prekid postupka i ujedno (u točki II. izreke) odlučeno da se postupak nastavlja sa ovrhovoditeljem Š.-i. d.o.o. iz Z.

2. Ovršenica V. H. je predložila da joj se dopusti revizija u odnosu na to drugostupanjsko rješenje zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu:

“Je li moguća promjena ovrhovoditelja tijekom ovršnog postupka bez suglasnosti ovršenika, a koji se provodi primjenom Ovršnog zakona koji je bio na snazi 2004. godine („Narodne novine“ br. 173/2003)?“.

3. Ovrhovoditelj je odgovorio na prijedlog 2. ovršenice i predložio da se ovaj odbaci podredno odbije.

4. Prijedlog nije dopušten.

5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 4. siječnja 2023., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na ovaj ovršni predmet glede dopuštenosti podnesenog prijedloga (prema njegovom sadržaju) primjenjuju novelirane odredbe čl. 400. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a) u svezi sa odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), prema kojima: (stavak 1.) „Stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.“, (stavak 2.) „U postupku u povodu prijedloga za dopuštenje revizije i revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude.“

6. Obzirom da je ovdje predmetom pobijanja rješenje kojim postupak pravomoćno ne završava (i time rješenje koje ne pripada jednome od onih obuhvaćenih Katalogom rješenja iz Ovršnog zakona donesenog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-4/18-19, održanoj 17. prosinca 2018., a prema kojima je po prihvaćenoj, ustaljenoj i dosljednoj sudskoj praksi jedino dopuštena revizija), konkretno - rješenje kojim je odbijena žalba 2. ovršenice kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je u ovoj ovršnoj stvari utvrđen prekid postupka i ujedno odlučeno da se postupak nastavlja sa ovrhovoditeljem Š.-i. d.o.o. iz Z., protiv tog rješenja (u smislu odredbe čl. 400. st. 1. ZPP-a) nije dopuštena revizija - čime podneseni prijedlog da se ona ipak dopusti ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

7. Stoga, dakle:

- neovisno što se i inače osporeno rješenje u svojoj suštini temelji na shvaćanju za koje se ne može očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa te što pitanje postavljeno u prijedlogu ionako nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, pogotovo što prijedlog ne sadrži (potrebno za bar njegovu dopuštenost) niti jasno naznačene razloge (iz smisla čl. 385.a st. 1. ili 2. ZPP-a) zbog kojih predlagateljica smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju, uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka, što sve već i samo po sebi prijedlog čini nedopuštenim (uvažavajući da je već i odredbom čl. 29. st. 1. Ovršnog zakona /“Narodne novine“, br. 57/96./, važećom i u vrijeme pokretanja ovoga postupka, pod poglavljem „Prijenos tražbine ili obveze“, bilo propisano: „(1) Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.“: čime već i sama ta odredba daje jasan /i to potvrdan, pozitivan/ odgovor na u prijedlogu postavljeno pitanje, onako kako je ono formulirano - a formulacijom kojeg je ovaj sud vezan u odlučivanju),

prijedlog 2. ovršenice za dopuštenje revizije valjalo je, već i zbog razloga prethodno navedenog pod točkom 6., odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 389.a st. 1. i 3. ZPP-a, sve u svezi sa odredbom st. 4. istoga članka, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje sud će određeno navesti razlog odbacivanja.).

Zagreb, 23. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr.  sc.  Jadranko  Jug, v.r.