REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 185/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. V., iz S., OIB ..., zastupanog po punomoćniku O. S., odvjetniku u S., protiv tuženika K. d.o.o., iz S., OIB ..., zastupanog po punomoćniku D. V., odvjetniku u S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1052/2022-3 od 7. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-316/2018 od 13. lipnja 2022., u sjednici održanoj 23. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1052/2022-3 od 7. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv- 316/2018 od 13. lipnja 2022., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Pada li na teret tužitelja ili na teret tuženika dokazivanje o tome je li tužitelj izvršavao usluge za koje traži plaćanje u parničnom postupku?,
2. Za valjanost prigovora neispunjenja obveze u dvostranoobveznim ugovorima iz članka 358. Zakona o obveznima odnosima, je li potrebno i da je postojao poziv na ispunjenje obveze i činjenica da je ugovor raskinut ili je dovoljno samo to da tužitelj nije izvršio usluge za koje traži plaćanje?,
3. Može li drugostupanjski sud zasnovati odluku na odlučnim činjenicama po kojima postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava?,
4. Primjenjuje li se na tražbine koje proizlazi iz ugovora o pružanju pravne pomoći (ne kod ugovora o zastupanjima već o pravnoj pomoći izvan usluga zastupanja i to uslugom pravne pomoći po paušalnog nagradi iz Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika) između odvjetnika i trgovačkog društva opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima ili trogodišnji zastarni rok iz članka 228. Zakona o obveznim odnosima?.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima uslijed osobito teških povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje te jednakost pred zakonom.
1.2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije nije jasno naznačio razloge važnosti predmetnih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
2.2. Tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima uslijed osobite teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje te jednakost pred zakonom.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbama čl. 389.a st. 1., 2., 3. i 4. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 23. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
