Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 17 Gž Zk-96/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja M. M. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. K., odvjetniku u Odvjetničkom društvu M., K. i p. j.t.d., Z., protiv protustranke B. S.. M., Z., OIB: …, radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-13298/2022 od 21. srpnja 2022., dana 18. siječnja 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-13298/2022 od 21. srpnja 2022.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru da na nekretnini kčbr. 1665 P. od 676 m[2] , upisanoj u zk. ul. br. 1178 k.o. P. provede brisanje :
1. zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja M. M. radi zabilježbe spora, upisane pod brojem Z-33335/2023 s prvenstvenim redom upisa Z-3701/2022,
2. zabilježbe odbijenog prigovora na rješenje posl. broj Z-3701/2022 od 16. ožujka 2022, upisane pod brojem Z-33335/2023 s prvenstvenim redom upisa Z-13298/2022,
3. zabilježbe žalbe M. M. izjavljene na rješenje posl. broj Z-13298/2022 na čest 1665 upisane pod brojem Z-33335/2023 s prvenstvenim redom upisa Z-23040/2022.
III. Provedba se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor predlagatelja, te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-3701/2022 od 16. ožujka 2022. (točka I. izreke). Također, određeno je da će se odbijeni prigovor zabilježiti u zk. ul. br. 1178 k.o. P. (točka II. izreke).
2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj, kako iz sadržaja žalbe proizlazi, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijano rješenje preinačiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da je predlagatelj podnio prijedlog radi zabilježbe spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod posl. brojem P-222/2022. Također, utvrdio je da navedeni postupak predlagatelj kao tužitelj nije pokrenuo radi utvrđenja prava vlasništva, već utvrđenja postojanja pravnog posla. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da pokrenuti parnični postupak ne predstavlja postupak čiji ishod može utjecati na prava upisanih u zemljišnoj knjizi i da nisu ispunjene pretpostavke za zabilježbu spora iz čl. 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19 – dalje: ZZK), te je odbio prigovor predlagatelja i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.
5. Predlagatelj osporava pobijano rješenje smatrajući da parnični postupak koji je pokrenuo predstavlja postupak koji može utjecati na upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi jer bi eventualnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva predlagatelj kao tužitelj stekao pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva. Međutim, takvi žalbeni navodi predlagatelja nisu osnovani.
6. Odredbom čl. 86. st. 1. ZZK propisano je da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.
Stavkom 2. istog članka propisano je da zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo.
7. Dakle, sukladno čl. 86. st. 1. ZZK, pretpostavke za određivanje zabilježbe spora su 1. mora se raditi o sporu glede knjižnog prava 2.. mora se raditi o sporu čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.
8. U konkretnom slučaju, predlagatelj kao tužitelj je podnio tužbu kojom zahtjeva utvrđenje postojanja kupoprodajnog ugovora kojim je kupio nekretninu kčbr. 1665 P. od 676 m[2] , upisanoj u zk. ul. br. 1178 k.o. P.. Radi se dakle o obveznopravnom sporu kojim predlagatelj deklaratornim tužbenim zahtjevom zahtijeva utvrđenje postojanja pravnog odnosa u smislu odredbe 187. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP), a ne o sporu glede prava vlasništva ili nekog drugog knjižnog prava o kojem govori odredba čl. 86. st. 1. ZZK. U navedenom sporu tužitelj ne zahtijeva niti utvrđenje prava vlasništva, niti utvrđenje da predmetni ugovor predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, niti izdavanje tabularne isprave, niti određivanje ili brisanje bilo kakvog upisa, pa stoga i prema ocijeni ovog suda isti ne predstavlja spor koji se vodi glede knjižnog prava.
9. U tom smislu potrebno je i navesti da ako se radi o stjecanju prava vlasništva temeljem pravnog posla, sukladno odredbi čl. 59. st. 1. toč. b) ZZK isprava na temelju koje se dopušta uknjižba mora sadržavati tzv. tabularnu izjavu tj. izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu. Predlagatelj međutim, tužbenim zahtjevom ne traži niti utvrđenje da sklopljeni kupoprodajni ugovor predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanja prava vlasništva niti da se protustranci naloži izdavanje tabularne isprave, već samo traži utvrđenje postojanja kupoprodajnog ugovora. Međutim, utvrđenje postojanja kupoprodajnog ugovora ne znači da je sklopljeni kupoprodajni ugovor predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanja prava vlasništva. Stoga čak i da predlagatelj u cijelosti uspije u postupku kojim zahtijeva utvrđenje postojanja kupoprodajnog ugovora eventualno donijeta pravomoćna presuda neće na bilo koji način utjecati na postojanje predlagateljevog eventualnog prava vlasništva jer će predlagatelj morati pokretati novi postupak kojim će zahtijevati utvrđenje da predmetni ugovor predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i izdavanje tabularne izjave iz čl. 59. st. 1. toč. b) ZZK.
10. Dakle, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, prihvaćanjem predlagateljevog tužbenog zahtjeva kako je isti za sada postavljen, ne samo da se ne bi ostvarile sve potrebne pretpostavke za promjenu postojećeg vlasničkopravnog stanja kako to predlagatelj navodi u žalbi, već se donošenjem presude ne bi ostvarila niti jedna od potrebnih pretpostavki da predlagatelj stekne pravo vlasništva temeljem pravnog posla. To iz razloga što eventualno tako donijetom presudom niti bi bilo utvrđeno da sklopljeni ugovor predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na osnovi pravnog posla, niti bi protustranci bilo naloženo izdavanje tabularne izjave, što su pretpostavke da se presudom kao zemljišnoknjižnom ispravom uknjiži pravo vlasništva za koje stjecatelj u parničnom postupku tvrdi da je stekao temeljem pravnog posla. Pritom je potrebno i napomenuti da, a kako je ranije i navedeno, da utvrđenje postojanja ugovora, samo za sebe, ne znači i da takav ugovor čije je postojanje presudom u parničnom postupku i utvrđeno, predstavlja istodobno i valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva jer ugovor može postojati i biti sklopljen, ali da usprkos toga ne predstavlja pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (primjerice u slučaju njegove ništetnosti i sl.).
11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 149. st. 3. ZZK žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu, potvrditi rješenje suda prvog stupnja, naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, zabilježbe odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe, te odlučiti kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 18. siječnja 2024.
Sudac:
Robert Jambor, v.r.
