REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3665/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u ostavinskom postupku iza pokojne C. V., s posljednim prebivalištem u J., odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije nasljednika S. V., J., kojega zastupa punomoćnica S. P., odvjetnica u O., protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-282/2023-2 od 8. svibnja 2023. kojim je potvrđeno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku poslovni broj O-1533/2022-5 od 10. listopada 2022., u sjednici održanoj 17. siječnja 2024.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Nasljednik S. V. podnio je prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja naznačivši u njemu dva pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju st. 2. toga članka zato što mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Nitko od ostalih sudionika u postupku nije odgovorio na taj prijedlog.
3. Pitanja koja je nasljednik u prijedlogu naznačio, koja glase: „Može li drugostupanjski sud nadomjestiti propust prvostupanjskoga suda u nedostatnom obrazloženju, konstatirajući u obrazloženju svoje odluke nedostajući dio obrazloženja prvostupanjske odluke, umjesto da uslijed žalbom ukazanog nedostatka uvaži žalbu i ukine ili preinači prvostupanjsku odluku?“ i „Ako je drugostupanjski sud, umjesto uvažavanja žalbenog razloga nasljednika temeljem kojega bi zatim ukinuo ili preinačio prvostupanjsku odluku, odbio žalbu nasljednika, a u obrazloženju samostalno nadomjestio nedostatke prvostupanjske odluke, je li na taj način onemogućio nasljedniku pravo na pošteni pristup sudu?“ nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, ona se ne odnose ni na jedno pitanje koje su nižestupanjski sudovi u ovome postupku razmatrali. Radi se, u formi upitne rečenice, tek o postupovnopravnim prigovorima drugostupanjskom rješenju, pri čemu oba pitanja sadrže neosnovanu tvrdnju da je drugostupanjski sud nadomještao nedostajući dio prvostupanjskoga rješenja, jer je u obrazloženju drugostupanjskog rješenja izričito navedeno - ocijenjeno da prvostupanjsko rješenje sadrži „jasne i neproturječne razloge“ te je od toga drugostupanjski sud pošao razmatrajući nasljednikovu žalbu. Zato se neosnovano podnositelj prijedloga izlažući razlog važnosti postavljenih pitanja poziva na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Cvetković protiv Hrvatske od 22. svibnja 2022.
4. Zato je na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u t. I. izreke.
5. Pozivanje na povredu prava na pravično suđenje tek je paušalna tvrdnja podnositelja prijedloga obrazložena istim razlogom kojim se opravdava važnost postavljenih pitanja. Tako podnositelj prijedloga nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa je na temelju čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP odlučeno kao u t. II. izreke.
Zagreb, 17. siječnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
