REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-35/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja P. Š. iz O., OIB:..., kojega zastupa punomoćnik S. N., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Z. Š. i S. N. u O., protiv prvoovršenika Z. d.o.o. O., iz O., OIB: ... kojega zastupa punomoćnica M. K., odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu H. K., M. K., D. A. i T. R. u O., drugoovršenika D. P. iz O., OIB: ..., kojega zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u O. i punomoćnica I. M., odvjetnica u O. i trećeovršenice M. D. P. iz O., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica I. M., odvjetnica u O., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o reviziji drugoovršenika i trećeovršenice protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ovr-500/2020-2 od 5. listopada 2021., kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Osijeku broj Ovr-2095/16-35 od 28. svibnja 2020., u sjednici održanoj 17. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e :

Revizija drugoovršenika D. P. i trećeovršenice M. D. P. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba drugoovršenika D. P. i trećeovršenice M. D. P. kao neosnovana i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je odlučeno:

"I/ Na temelju ovršne temelju presude Općinskog suda u Osijeku, broj P- 1739/2009 od 30. listopada 2013. godine preinačene presudom Županijskog suda u Osijeku br. Gž-57/2014 od 2. srpnja 2015. godine, pravomoćnom i ovršnom, a radi namirenja:

- 40.565,00 kuna sa zateznom kamatom od 22. rujna 2009.

- 50.184,00 kuna sa zateznom kamatom od 30. listopada 2013.

- 322.468,08 kuna sa zateznom kamatom od 10. studenog 2010.

- 2.386,76 kuna na ime troška postupka osiguranja sa zateznom kamatom od 21. veljače 2008. godine

- 91.956,25 kuna na ime troška parničnog postupka sa zateznom kamatom od 30. listopada 2013. godine, a koja kamata teče od 31. srpnja 2015. godine u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem uvećanom za 5% poena, a od 1. kolovoza 2015. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena pa do isplate kao i troškova ovog ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 11.350,00 kuna (na ime sastava prijedloga za ovrhu 6.350,00 kuna, te na ime pristojbe na prijedlog i rješenje o ovrsi 5.000,00 kuna)

o d r e đ u j e  s e  o v r h a

Na nekretnini ... Etaža ..., stan ..., koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, ostave i dnevnog boravka, ukupne površine 35,38 m2, te sporednog dijela koji se sastoji od balkona, površine 5,45 m2, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi i dvorište, sagrađenoj na kčbr. 6959, upisanoj u k.o. O., zk. ul. br. 20201, br. PU-15, vlasništvo ovrošenika D. P. i M. Đ. P., svako u ½ suvlasničkog dijela.

- Zabilježbom ovrhe u predmetni zemljišno-knjižni uložak, utvrđenjem vrijednosti predmetnog suvlasničkog dijela nekretnine, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom i donio je slijedeći:

z a k l j u č a k

I/ Na temelju odredbe čl. 84. st. 1. Ovršnog zakona određuje se zabilježba ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovoga suda broj 33 OVR-2095/16-35 od 28. svibnja 2020. na nekretnini ... Etaža ..., stan ..., koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, ostave i dnevnog boravka, ukupne površine 35,38 m2, te sporednog dijela koji se sastoji od balkona, površine 5,45 m2, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi i dvorište ..., sagrađenoj na kčbr. 6959, upisanoj u k.o. O., zk. ul. br. 20201, br. PU- 15, vlasništvo ovrošenika D. P. i M. D. P., svako u ½ suvlasničkog dijela, uz istovremeno brisanje zabilježbe ovrhe određene temeljem rješenja o ovrsi ovoga suda broj 33 OVR- 2095/16-8 od 4. srpnja 2016. godine.

II/ Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku da postupi po točki I/ ovoga zaključka.".

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd 348/2022-2 od 28. lipnja 2022., drugoovršeniku D. P. i trećeovršenici M. D. P. dopušteno je podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ovr-500/20-2 od 5. listopada 2021., zbog pravnog pitanja:

''Da li zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ima pravni učinak, ako je ukinuta privremena mjera na temelju koje je određena zabilježba u zemljišnoj knjizi, obzirom na primjenu čl. 345. Ovršnog zakona?''.

4. Drugoovršenik i trećeovršenica su protiv rješenja suda drugog stupnja podnijeli reviziju, na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnog pitanja zbog kojeg im je rješenjem ovog suda dopušteno podnošenje revizije. Predložili su Vrhovnom sudu Republike Hrvatske reviziju prihvatiti, preinačiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i obustaviti ovrhu, a ovrhovoditelju naložiti da im naknadi trošak postupka.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je neosnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14., 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje: OZ) u povodu revizije iz čl. 382. ovog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom i to presudom Općinskog suda u Osijeku broj P-1739/2009 od 30. listopada 2013. koja je preinačena presudom Županijskog suda u Osijeku broj Gž- 57/2014 od 2. srpnja 2015.

9. Sud prvog stupnja odredio je predloženu ovrhu na nekretninama u vlasništvu ovršenika, na temelju odredbe čl. 41. OZ i zabilježbu ovrhe na temelju čl. 84. OZ, ocijenivši da su ovršenici vlasništvo predmetne nekretnine stekli, od ovrhovoditeljevog dužnika L. d.o.o., u vrijeme kada je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine bila na snazi odnosno kad je ista proizvodila pravne učinke.

9.1. Sud drugog stupnja je žalbu drugoovršenika i trećeovršenice odbio kao neosnovane i potvrdio predmetno rješenje o ovrsi, pozivom na odredbu čl. 345. st. 5. OZ, s obrazloženjem da su učinci zabilježbe iz navedene zakonske odredbe, u konkretnom slučaju ostvareni s obzirom na vrijeme kada su drugoovršenik i trećeovršenica stekli vlasništvo predmetne nekretnine.

10. U reviziji podnesenoj zbog dopuštenog pravnog pitanja, revidenti se pozivaju na odluku Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-19/2000 od 14. veljače 2000. iznoseći razloge za svoje shvaćanje da zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nema pravni učinak ako je ukinuta privremena mjera na temelju koje određena zabilježba u zemljišnoj knjizi. Navode da u trenutku kad su stekli pravo vlasništva na nekretnini na kojoj je određena ovrha, privremena mjera nije postojala jer je rješenjem drugostupanjskog suda ukinuta kao nezakonita, pa se stoga nije mogla ostvarivati svrha zabilježbe iste.

11. Odredbom čl. 345. st. 1. točka 3. OZ propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

11.1. Odredbom čl. 345. st. 5. OZ propisano je da je učinak zabilježbe zabrane iz st. 1. točke 3. ovog članka u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnog prava uknjiženog na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane.

12. Iz spisa proizlazi da je 1. ožujka 2011., na temelju rješenja Općinskog suda u Osijeku broj P-1739/2009 od 25. veljače 2011., u zemljišnim knjigama zabilježena privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja predmetnih nekretnina, (koje su ranije bile u vlasništvu trgovačkog društva L. d.o.o.), koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1163/2011-2 od 19. svibnja 2011. Osim toga, iz spisa proizlazi da su drugoovršenik i trećeovršenica stekli vlasništvo predmetne nekretnine 10. svibnja 2011., uknjižbom prava vlasništva na temelju ugovora o kupoprodaji od 4. ožujka 2011.

13. Budući da trajanje privremene mjere nije vezano uz brisanje iz zemljišne knjige zabilježbe kojom je ista upisana, treba imati u vidu odredbu čl. 351. st. 1. OZ kojom je propisano da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera, odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere. U konkretnom slučaju trajanje privremene mjere određeno je na način da ista ostaje na snazi najduže 15 dana po pravomoćnosti okončanja postupka u parničnom predmetu u kojem je donesena ili do drugačije odluke suda, ukoliko se okolnosti promjene. Privremena mjera kojom je određena zabrana otuđenja ili opterećenja predmetnih nekretnina, ukinuta je 19. svibnja 2011., nakon što su drugoovršenik i trećeovršenica stekli pravo vlasništva istih.

14. Slijedom navedenog, načelni odgovor na postavljeno pravno pitanje jest da zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nema pravni učinak ako je ukinuta privremena mjera na temelju koje je određena zabilježba u zemljišnoj knjizi. Međutim, za razdoblje u kojem je privremena mjera bila na snazi i proizvodila pravne učinke, ovrhovoditelj se može s uspjehom pozivati na učinke zabilježbe iz odredbe čl. 354. st. 5. OZ (tako i ovaj sud u Rev 1378/2017-2 od 24. rujna 2019.).

15. Stoga su, protivno navodima revizije, u ovoj pravnoj stvari, sudovi pravilno primijenili odredbu čl. 345. st. 3. i 5. OZ u vezi s čl. 41. OZ kad su prijedlog za ovrhu ocijenili osnovanim i odredili ovrhu na predmetnoj nekretnini rado namirenja ovrhovoditeljeve tražbine. To stoga jer je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, određena rješenjem Općinskog suda u Osijeku broj P-1739/2009 od 25. veljače 2011. i zabilježena u zemljišnim knjigama 1. ožujka 2011., te ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku br. Gž-1163/2011-2 od 19. svibnja 2011., bila na snazi i proizvodila pravne učinke 10. svibnja 2011. kad su drugoovršenik i trećeovršenica uknjižbom stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine.

16. Slijedom iznesenog, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ reviziju odbio kao neosnovanu i odlučeno je u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić, v.r.