Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž 937/2019-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja G. I. iz R., OIB:…., zastupan po R. R., odvjetniku iz K. protiv tuženika: 1- K. D. iz R., OIB:…., 2- K. B. iz R., OIB: ….i 3- D. M. iz N., OIB:…., svi osobno i kao nasljednici iza pok. G. I., svi zastupani po N. S., odvjetniku iz R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P-690/2019 od 19. ožujka 2019. na sjednici vijeća održanoj 17. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P-690/2019 od 19. ožujka 2019. u točkama 2. i 3. izreke u cijelosti.

II. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P-690/2019 od 19. ožujka 2019.g. u točci 4.II., 4.III., 4.IV. i 4.V. izreke u cijelosti i u dijelu točke 4.I koja se odnosi na utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela izdvojenog dijela z.č. …u dijelu g.t. .. zk.ul. …k.o. D. koji čini

- cijeli crveni trokut u površini od 3 m2 prikazan na skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S. koji je sastavni dio ove presude i određen točkama "C-D-E-C" u naravi dvorišni prostor,

- 1/2 dijela zelenog kvadrata koji cijeli ima površinu od 7 m2 prikazan na skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S. koji je sastavni dio ove presude i određen točkama "H-J-K20-K23-U3- U4-U5-H" u naravi terasa (kat) iznad kupaone stana u prizemlju.

III. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja i preinačava se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P-690/2019 od 19. ožujka 2019. u dijelu točke 4.I. izreke koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela izdvojenog dijela z.č. …u dijelu g.t. .. zk.ul. …k.o. D. koji čini - cijeli smeđi pravokutnik u površini 29 m2 prikazan na skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S. koji je sastavni dio ove presude i određen točkama "Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2-Z u naravi cisterna

i sudi:

„Utvrđuje se da je tužitelj G. I. iz R., OIB - ….stekao pravo vlasništva točno određenog realnog izdvojenog dijela z.č. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. ….k.o. D. koji čini

- cijeli smeđi pravokutnik u površini 29 m2 prikazan na skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S. koji je sastavni dio ove presude i određen točkama "Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2-Z u naravi cisterna.“

IV. Prihvaćaju se žalbe stranaka i preinačava se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P-690/2019 od 19. ožujka 2019. u točci 5. izreke i sudi:

„Svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.“

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod posl. br. P- 690/19 od 19.03.2019. djelomično je u točci 1. izreke prihvaćen drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj G. I. stekao pravo vlasništva točno određenog realnog izdvojenog dijela kč. br. …u dijelu g.t. ... z.k.ul. …k.o. D. koji čini cijeli žuti pravokutnik u površini 545 m2 određen točkama "A-B-C-E- Z-S2-S1-K5-K6-K7-U4-U3-K23-K20-J-L-K19-M-N-O-P-R-A" u naravi južni dio kuće br. 11, izgrađeno zemljište, pom. objekat i dvorište, prema Skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjene 2. veljače 2018. Nalaza i mišljenja sudskog vještaka R. S. kao sastavnom dijelu presude.

2. U točci 4. izreke presude tužitelj je odbijen sa preostalim dijelom drugog eventualno kumuliranog zahtjeva usmjerenog na utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog izdvojenog dijela kč.br. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. ….k.o. D. koji čini cijeli smeđi pravokutnik u površini 29 m2 označen točkama "Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2-Z u naravi cisterna, potom cijeli crveni trokut u površini od 3 m2 određen točkama "C- D-E-C" u naravi dvorišni prostor i 1/2 dijela zelenog kvadrata u površini od 7 m2 određen točkama "H-J-K20-K23-U3-U4-U5-H" u naravi terasa (kat) iznad kupaone stana u prizemlju, sve prema Skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S., kao i sa zahtjevom usmjerenim na utvrđenje da točno određeni realni izdvojeni dio predstavlja 6966/7152 dijela cijele z.č. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. …k.o. D., te sa zahtjevom usmjerenim na utvrđenje prava provođenje cijepanja cijele z.č. …u k.o. D. i to na način da se suvlasnički dio nekretnine tužitelja koji čini cijeli žuti pravokutnik u površini 545 m2 određen točkama "A-B-C-E-Z-S2-S1-K5-K6-K7-U4-U3-K23-K20-J-L- K19-M-N-O-P-R-A", u naravi južni dio kuće br. 11, izgrađeno zemljište, pom. objekat i dvorište, cijeli smeđi pravokutnik u površini 29 m2 određen točkama "Z-K8-K7-K6-K5- S1-S2-Z u naravi cisterna i cijeli crveni trokut u površini od 3 m2 određen točkama "C-D-E-C" u naravi dvorišni prostor, sve prema Skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S., izdvoji pod novim brojem uz ovlaštenje tužitelja da izvrši upis prava vlasništva na svoje ime kao samovlasnik na novoformiranom z.k. broju u cijelosti, uz utvrđenje da označeni realni dio predstavlja građevinsku česticu.

3. Također je pobijanom prvostupanjskom presudom u točci 2. izreke tužitelj odbijen u cijelosti sa glavnim tužbenim zahtjevom usmjerenim na utvrđenje prava vlasništva 6966/7152 dijela cijele z.č. ….u dijelu g.t. ... z.k.ul. ….k.o. D. uz ovlaštenje da po pravomoćnosti presude zatraži upis prijenosa prava vlasništva sa imena tuženih na 857/7152 dijela cijele z.č. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. ….k.o. D. razmjerno umanjujući suvlasnički do tuženih.

4. Isto tako je pobijanom prvostupanjskom presudom u točci 3. izreke tužitelj odbijen sa prvim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom usmjerenim na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva 6966/7152 dijela cijele z.č. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. ….k.o. D. koji se suvlasnički dio nalazi na točno određenom realnom izdvojenom dijelu z.č. ….u k.o. D. a predstavlja cijeli žuti pravokutnik u površini 545 m2 određen točkama "A-B-C-E-Z-S2-S1-K5-K6-K7-U4-U3-K23-K20-J-L-K19-M-N-O- P-R-A" u naravi južni dio kuće br. 11, izgrađeno zemljište, pom. objekat i dvorište, cijeli smeđi pravokutnik u površini 29 m2 određen točkama "Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2-Z u naravi cisterna, cijeli crveni trokut u površini od 3 m2 određen točkama "C-D-E-C" u naravi dvorišni prostor i 1/2 dijela zelenog kvadrata koji cijeli ima površinu od 7 m2 određen točkama "H-J-K20-K23-U3-U4-U5-H" u naravi terasa (kat) iznad kupaone stana u prizemlju, sve prema Skici lica mjesta i mjerenja od 28. rujna 2012. dopunjeno 2. veljače 2018. nalaza sudskog vještaka R. S. kao sastavnom dijelu presude, kao i sa zahtjevom usmjerenim na ovlaštenje da zatraži upis prava vlasništva sa imena tuženih na svoje ime 857/7152 dijela cijele z.č. ….u dijelu g.t. …z.k.ul. .,…k.o. D. razmjerno umanjujući suvlasnički dio tuženih, te usmjerenim na utvrđenje prava na provođenje cijepanja cijele z.č…. u k.o. S. i to na način da se suvlasnički dio nekretnine tužitelja izdvoji pod novim brojem.

5. Konačno su pobijanom prvostupanjskom presudom u točci 5. izreke tuženi obvezani da nadoknade tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 6.493,30 kn, dok je tužitelj odbijen sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška.

6. Protiv točke. 2. 3., 4. i odbijajućeg dijela toč. 5. izreke predmetne prvostupanjske odluke žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), navodeći u bitnom da je u konkretnom slučaju promjena uredujućeg suca koji nije bio na licu mjesta i koji nije neposredno saslušavao stranke dovela do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno utvrđenja da dioba utužene nekretnine postoji samo u odnosu na nesporne dijelove, dok je u pogledu spornih stvari tužbeni zahtjev odbijen po teretu dokaza. Navodi da se na iskazu tuženih koji su zainteresirana strana ne može temeljiti presuda, a za što da sud nije iznio razumno obrazloženje. Navodi da je samostalni posjednik predmeta spora, da je taj status stekao nasljeđivanjem od pok. oca i diobom, odnos isplatom u smislu čl. 13. i 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV-a ), pa da je u smislu čl. 18., 159. i 160. ZV-a, u svezi s čl. 114. ZV-a stekao pravo vlasništva dosjelošću, odnosno da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Također navodi da je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer da je presuda u odbijajućem dijelu nerazumljiva i nema uporišta u dokazima, te utvrđenim činjenicama i javnim i privatnim ispravama koje prileže spisu. Predlaže preinačenje pobijane presude na način da se prihvati preostali dio drugog eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, odnosno ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

7. Protiv dijela toč. 5. koja se odnosi na dosuđeni trošak postupka žalbu su podnijeli tuženi zbog bitne povrede odredba postupka jer da troškovi postupka od podnošenja tužbe do 04.02.2019. nisu nastali povodom tužbenog zahtjeva kojeg je sud pobijanom presudom prihvatio obzirom da je po tom tužbenom zahtjevu sud dopustio preinaku tek 04.02.2019. a oni da su učinili nespornim da predmetni dio nekretnine - cijeli žuti pravokutnik pripada tužitelju. Stoga da su nejasni razlozi na koji način je sud utvrdio uspjeh tužitelja u sporu u omjeru od 30%. Predlažu preinaku na način da se obveže tužitelja da nadoknadi tuženima trošak parničnog postupka.

8. Odgovori na žalbe nisu podnijeti.

9. Žalbe stranaka su djelomično osnovane.

10. Predmetnim glavnim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva utvrđenje prava suvlasništva na 6966/7152 dijela kč.br….., zk.ul. ….k.o. D. uz uknjižbu tog prava u zemljišne knjige. Iz činjeničnih navoda tužbe i navoda iznijetih tijekom postupka proizlazi da tužitelj svoje pravo suvlasništva temelji na nasljeđivanju, dosjelosti, darovanju i kupoprodaji.

11. Nadalje tužitelj prvim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom zahtjeva utvrđenje prava suvlasništva na 6966/7152 dijela predmetne nekretnine, a koji suvlasnički dio da se nalazi na točno određenim dijelovima ( žuti pravokutnik, smeđi pravokutnik, crveni trokut, 1/2 dijela zelenog kvadrata prema Skici sudskog vještaka ) uz uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, dok drugim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na navedenim točno određenim realno izdvojenim dijelovima predmetne nekretnine ( prema Skici sudskog vještaka ) uz uknjižbu u zemljišnim knjigama i pravo na provođenje cijepanja, te utvrđenja građevne čestice cijepanog dijela predmetne nekretnine.

12. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka tj. iskaza stranaka, iskaza svjedoka, provedenog očevida i vještačenje po vještaku geodetske struke R. S., te isprava priloženih spisu utvrđuje da tužitelju nesporno pripada dio kč. br. …, upisan u zk.ul. …k.o. D. obojen žutom bojom u površini od 545 m2, a tuženima obojan plavom i modrom bojom u površini od ukupno 12 m2, dok da su među strankama sporni dijelovi kč.br. ….obojeni crvenom bojom od 3 m2, smeđom bojom od 29 m2 i zelenom bojom od 7 m2, sve prema sačinjenoj Skici sudskog vještaka R. S.. Nadalje sud utvrđuje da je prednik stranaka S. G. preminuo 1995.g., da su stranke utuženu kč.br. ….kao dio ostavinske imovine naslijedile u 1/4 dijela, te da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da bi stekao vlasništvo i na spornim utuženim dijelovima te nekretnine označenim crvenom, smeđom i zelenom bojom prema sačinjenoj Skici sudskog vještaka R. S.. Utvrđuje da su stranke nakon smrti prednika pok. S. G. sastavile ispravu naziva "kuća i okućnica", ali u toj ispravi da nije naveden dio koji na Skici predstavlja crveni trokut, niti cisternu, pa u tom dijelu prihvaćajući kao vjerodostojne iskaze tuženika B. K. i D. K., utvrđuje da su predmetnom izjavom-sporazumom stranke postigle dogovor da se linija međe na zapadu proteže pravcem C-E obzirom da se tu nalazi septička jama ( označeno crvenom bojom ). Također utvrđuje da u predmetnoj ispravi nema dogovora o cisterni ( označeno smeđom bojom ), a da je životno i logično da ista ne može biti vlasništvo samo tužitelja jer istu koriste obje kuće koje koriste stranke, dok da se dio isprave koji se odnosi na dogradnju sanitarnog čvora ( označeno zelenom bojom ) odnosi na tužene, odnosno na njihovo pravo da na katu kuće naprave kupaonu i stepenište do iste.

13. Stoga prvostupanjski sud prihvaća djelomično osnovanim drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na stjecanje prava vlasništva realnog dijela k.č. ….koji predstavlja žuti pravokutnik u površini 545 m2 utvrđujući da je tužitelj vlasništvo tog dijela stekao nasljeđivanjem iza pok. oca temeljem čl. 128. ZV-a, dok u preostalom dijelu taj zahtjev odbija. Također odbija i glavni tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužitelj istim zahtjeva utvrđenje prava suvlasništva, iako tvrdi da je vlasnik realno određenih dijelova, kao i prvi eventualno kumuliran tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužitelj ne može biti istovremeno i suvlasnik cijele nekretnine i samovlasnik određenih realnih dijelova iste te nekretnine, kao i da nije u nadležnosti suda da utvrđuje pravo na provođenje cijepanja parcele k.č. ….na način da se izdvoji iz iste dio tužiteljeve nekretnine.

14. Konačno sud pobijanom odlukom dosuđuje tužitelju naknadu parničnog troška prema uspjehu u sporu u omjeru od 30% cijeneći sve okolnosti slučaja kao i površinu sporne nekretnine u odnosu na koju je tužitelj uspio u sporu, kao i da nije uspio sa zahtjevima za uknjižbom prava vlasništva, za provođenjem cijepanja parcele, te za utvrđenjem suvlasništva.

15. Iz stanja spisa nesporno proizlazi:

- da su stranke Rješenjem o nasljeđivanju pod posl. br. O-54/95 od 17.06.1997. proglašene nasljednicima iza pok. S. G., umrlog 15. 02.1995. ( list 5-6 spisa )

- da su stranke citiranim Rješenjem o nasljeđivanju naslijedile, između ostalog, i utuženu kč.br. ….u 1/4 dijela svaki

- da su stranke nakon smrti prednika pok. S. G. ( kako to proizlazi iz njihovih suglasnih iskaza ) dogovorile podjelu utužene kč.br. …kako je to navedeno u ispravi pod nazivom „kuća i okućnica“ ( list 41 spisa )

- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja južni dio kuće kbr. 11 u R. ( sjeverni dio kuće proteže se na kč.br. …k.o. D.), te pomoćni objekt i dvorište kako je to utvrđeno provedenim očevidom i geodestkim vještačenjem,

- da tužitelj posjeduje i koristi dio predmetne kuće i dvorište koje se proteže u cijelosti na utuženoj kč.br…., dok tuženi posjeduju i koriste sjeverni dio kuće na kč.br. ….i dio na kč.br. ….koji u naravi predstavlja kuhinju, hodnik i kupaonu ( na Skici lica mjesta na listu 277 spisa označeno plavom, modro plavom i zelenom bojom )

- da linija razgraničenja prema pokazivanju stranaka između dvorišta i dijela predmetne kuće u posjedu i korištenju stranaka predstavlja betonski zid koji ide smjerom zapad- istok uz sjeverni rub cisterne označen točkama Z-K8-K7-U4 prikazan na Skici lica mjesta na listu 167 i 277 spisa

- da se cisterna ( označena smeđom bojom na Skici lica mjesta na listu 277 spisa ) nalazi unutar ograđenog dvorišta tužitelja

- da se iznad kupaone tuženika ( označeno zelenom bojom ) sa stražnje ( istočne ) strane nalaze izgrađene stepenice kojima je omogućen pristup katu dijela kuće u posjedu tužitelja

- da tužitelj koristi i dio dvorišta koje se nalazi sjeverozapadno od cisterne sa desne strane ogradnog zida koji dijeli posjed stranaka, gledajući iz smjera ceste, a koji je na Skici lica mjesta na listu 277 spisa označen točkama C-D-E

- da je tužitelj otkupio 1/4 dijela predmetne kuće od 3-tužene M. D., ali je ista i nadalje upisana u zemljišnu knjigu kao suvlasnica prijepora

- da tuženima pripada pravo vlasništva utužene nekretnine na dijelovima koji su u Skici lica mjesta na listu 277 spisa obojani plavom, modro plavom i zelenom bojom

- da tužitelju pripada pravo vlasništvo na dijelu koji je obojen žutom bojom

- da je među strankama sporno kome pripadaju dijelovi utužene kč.br. ….koji su na Skici lica mjesta na listu 277 spisa obojani crvenom bojom od 3 m2, u naravi dio dvorišta ( točke C-D-E-C ), potom cisterna obojana smeđom bojom od 29 m2 ( točke Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2 ) i dio iznad kupaone tuženih obojan zelenom bojom od 7 m2, u naravi stepenice kojima je omogućen pristup katu dijela kuće u posjedu tužitelja ( točke H-J-K20-K23-U3-U4-U5-H )

- da su stranke u zemljišnoj knjizi upisane kao idealni suvlasnici predmetne kč.br. …i to svaki u 1/48 dijela ( list 268 spisa).

16. Dakle iz stanja spisa proizlazi da je među strankama sporno:

- kojoj su od stranka prema diobi utužene nekretnine sukladno ispravi pod nazivom „kuća i okućnica“ ( list 41 spisa ) pripali naprijed navedeni sporni dijelovi obojani crvenom ( dio dvorišta ), smeđom ( cistrena ) i zelenom ( stepenice ) bojom.

17. U odnosu na glavni i prvi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev valja istaknuti slijedeće.

18. Glavnim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini od 6966/7152 dijelova. Također prvim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva od 6966/7152 dijela predmetne nekretnine, a koji suvlasnički dio da se nalazi na točno određenim dijelovima ( žuti pravokutnik, smeđi pravokutnik, crveni trokut, 1/2 dijela zelenog kvadrata ) prema Skici sudskog vještaka. Dakle, navedenim zahtjevima tužitelj zahtjeva utvrđenje prava suvlasništva u većem omjeru od onog na kojem je upisan u zemljišnu knjigu. Također tužitelj tvrdi da je taj utuženi dio stekao nasljeđivanjem, dosjelošću, darovanjem i kupoprodajom.

19. Vlasništvo je definirano kao stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (čl. 30. ZV-a).

20. Suvlasništvo je s druge strane definirano kao vlasništvo više osoba na nekoj stvari tako da svakoj osobi pripada dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari (čl. 36. st. 1. ZV-a ).

21. Kako tužitelj u konkretnom slučaju činjenično tvrdi da je stekao pravo vlasništva točno određenog i fizički omeđenog dijela sporne nekretnine, a ne pravo suvlasništva u odnosu na cijelu nekretninu ( koje pravo suvlasništva ima prema stanju u zemljišnim knjigama u drugačijem omjeru i zajedno sa tuženima ), to isti ne može zahtijevati utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenoj površini zemljišta koji se nalazi u njegovom posjedu u odnosu na cijelu nekretninu, posebno stoga što suvlasništvo u omjeru navedenom u tužbenom zahtjevu nikada nije egzistiralo.

22. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odbio glavni i prvi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, s time da pri tom u tom dijelu nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer odluka ne trpi od takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Također nije utvrđeno niti postojanje ostalih bitnih povredi iz čl. 354. st. 2. na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.

23. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točci I. izreke ove presude.

24. Pri tom valja istaknuti da je tužitelj nesporno idealni suvlasnički dio od 1/4 dijela stekao nasljeđivanjem ( zajedno sa tuženima ) iza pok. ostavitelja S. G. koji je umro 1995. Također je nesporno tužitelj 1/4 dijela predmetne kuće otkupio od sunasljednice M. D.. Međutim iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da bi tužitelj temeljem tih osnova ( nasljeđivanje i kupoprodaja ) stekao pravo suvlasništva upravo na utuženom dijelu, niti je to tužitelj dokazao kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

25. Nadalje tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je upravo utuženi dio stekao i darovanjem od pok. oca, međutim niti tu činjenicu nije na vjerodostojan način dokazao. Štoviše navedeno je u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima jer je nedvojbeno utvrđeno da je predmetna nekretnina bila predmetom ostavine iza pok. S. G. i da su istu naslijedili i tužitelj i tuženi u jednakim suvlasničkim udjelima.

26. Tvrdnja tužitelja da je utuženi dio stekao dosjedanjem, a na što se poziva i u žalbi je po stavu ovog suda posve promašena. Naime, dosjelost je originarna osnova za stjecanje prava vlasništva na tuđoj stvari njezinim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, ako je posjed bio određene kvalitete. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću su sposobnost stvari, odnosno da se radi o stvari u prometu, potom posjed određene kvalitete, odnosno za redovnu dosjelosti isti mora biti zakonit, istinit i pošten, dok se za izvanrednu dosjelost traži barem pošten posjed, te rok dosjedanja koji je određen zakonom. Ratio pravnog instituta dosjelosti je da se jedno faktično stanje uskladi sa pravnim stanjem.

27. U konkretnom slučaju tužitelj je suvlasništvo prijepora stekao nasljeđivanjem zajedno sa tuženima što znači da je imao saznanja o ostalim suvlasnicima, kao i da isti polažu vlasnička prava nad prijeporom, pa se nikako ne može smatrati poštenim posjednikom u smislu naprijed navedene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Naime, posjed je pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok posjednik koji je kroz vrijeme potrebno za dosjelost znao da objekt posjeda nije njegov, odnosno da netko drugi polaže vlasnička prava nad istim ( u konkretnom slučaju tuženi kao suvlasnici), ne može steći vlasništvo dosjelošću. Pored toga tužitelju bi rok za dosijedanje započeo teći tek smrću prednika tj. 1995., a od tada do utuženja ( 2003. ) nije protekao zakonski rok za dosjedanje od 20 godina u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a.

28. U odnosu na drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev valja istaknuti slijedeće.

29. Drugim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom tužitelj je zahtijevao utvrđenje prava vlasništva na točno određenom realnom dijelu utužene nekretnine prema sačinjenoj Skici vještaka geodetske struke, te je u tom dijelu tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen samo u odnosu na označeni žuti dio u površini od 545 m2, dok je u preostalom dijelu odbijen ( crveni, smeđi i zeleni dio ).

30. Pravilno je po stavu ovog suda prvostupanjski sud odbio taj tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na sporni crveni i zeleni dio, prihvaćajući kao vjerodostojne iskaze tuženika B. K. i D. K. da su postignutom diobom stranke postigle dogovor da crveni dio njima pripadne ( koji dogovor su propustili pismeno utanačiti predmetnom ispravom naziva "kuća i okućnica" na listu 41 spisa), kao i da se dio isprave koji se odnosi na dogradnju sanitarnog čvora ( označeno zelenom bojom ) odnosi na tužene, odnosno na njihovo pravo da na katu kuće naprave kupaonu i stepenište do iste.

31. Iskazi tuženika u navedenom dijelu nisu u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima kako to tužitelj u žalbi ističe jer je 1-tužena na očevidu održanom 28.09.2012. ( list 146 spisa ) osporila da bi tužitelju dogovorom pripao prijeporni označeni crveni i zeleni dio, a što je i označeno u Skici sačinjenoj po vještaku S.. Također u diobenom sporazumu stranaka ( list 41 spisa ) pod nazivom "kuća i okućnica" navedeno je da se „neće osporavati pravo dogradnje sanitarnog čvora i stepeništa s istočne strane kuće prema vrtu“. U ispravi nije navedeno na koju od stranaka se to pravo odnosi, međutim obzirom da je tuženima nesporno pripala kupaona ( označena zelenom bojom ) sa istočne strane kuće, da su stranke diobom logično i životno htjele odvojiti međusobno posjede, to je logično i životno za zaključiti da se citirani dio odnosi na tužene, a ne na tužitelja koji je iznad kupaone tuženih sagradio stepenice kao pristup katu svoje kuće i na taj način ponovno u tom dijelu uspostavio suvlasništvo, a kako to iz njegova tužbenog zahtjeva proizlazi ( zahtjeva 1/2 dijela zelenog kvadrata). Upravo navedeno predstavljalo bi „logički konflikt“, a koji termin upotrebljava sam tužitelj u žalbi u svrhu osnovanosti svojih žalbenih navoda.

32. Na drugačiji zaključak ne upućuju niti iskazi saslušanih svjedoka ( list 57-58 spisa ) jer su svjedoci iskazivali uglavnom o radovima koji su na prijeporu izvedeni za vrijeme života prednika stranaka pok. S. G., pa ovaj sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da analiza iskaza saslušanih svjedoka upućuje da isti nemaju konkretnih spoznaja koje su relevantne za donošenje odluke u ovom predmetu.

33. Međutim pogrešno je po stavu ovog suda prvostupanjski sud ocijenio iskaze tuženika B. K. i D. K. u pogledu cisterne obojane smeđom bojom i označenom točkama Z-K8-K7-K6-K5-S1-S2 prema Skici lica mjesta vještaka S.. Naime, na očevidu održanom 28.09.2012. ( list 146 spisa ) tuženi nisu osporili da je prema diobi taj dio pripao tužitelju, a čemu u prilog ukazuje i činjenica da je vještak u prvotno sačinjenoj Skici lica mjesta ( list 167 spisa ) taj dio kao nesporni obuhvatio žutom bojom i označio kao posjed tužitelja. Također u stranačkom iskazu 1-tuženik K. D. na ročištu održanom 04.02.2019. izjavio je ( list 296 spisa ) da su se dogovorili oko korištenja vode, a da je cisterna inače vlasništvo tužitelja.

34. Cijeneći navedeno, kao i činjenicu da se predmetna cisterna proteže neposredno ispred ulaza u prizemni dio tužiteljeve kuće, jedino se logično može zaključiti da je predmetna cisterna diobom pripala tužitelju, a kako to i proizlazi iz jasnog iskaza samog 1-tuženika kojeg je prvostupanjski sud zanemario prilikom donošenja odluke. Pri tom pitanje korištenja vode iz cisterne nije relevantno za odlučenje o pravu vlasništva, već za eventulano pravo služnost na tom dijelu nekretnine.

35. Stoga je u tom dijelu pobijana odluka dijelom potvrđena i dijelom preinačena temeljem odredbe čl. 373.a. ZPP-a, kako je odlučeno u točkama II i III izreke ove presude.

36. Nadalje pravilno je prvostupanjski sud odbio prvi i drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u pogledu zahtjeva za parcelacijom i utvrđenja da prijepor u situaciji kada tužitelj traži utvrđenje utuženom dijelu čini građevnu česticu. Naime, u

prava vlasništva na točno određenom dijelu neke nekretnine, ne postoji zapreka da se utvrdi da je isti vlasnik točno određenog dijela, ali se u toj situaciji ne može na temelju takve presude izvršiti upis u zemljišnu knjigu, već je potrebno izvršiti parcelaciju u posebnom upravnom postupku ( pred nadležnim Uredom za katastar), ako je to moguće, te se nakon formiranja samostalne čestice koja odgovora realnom dijelu nekretnine na kojoj je utvrđeno vlasništvo, upisati u zemljišnu knjigu. Slijedom navedenog, a kako u konkretnom slučaju utuženi realni dijelovi kč.br. ….ne postoje kao zasebna čestica u zemljišnom operatu u smislu odredbe čl. 5. st. 1. ZV-a, to će tužitelj upis prava vlasništva na tim realno označenim dijelovima nekretnine moći ishoditi tek nakon provedene parcelacije kojom će označeni dio biti formiran kao zasebna čestica, time da će mu pravomoćna presuda biti temelj za eventualnu buduću parcelaciju, a zajedno sa geodetskim elaboratom parcelacije i titulus za upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici u zemljišnim knjigama. Stoga u odnosu na žalbene navode tužitelja valja istaknuti da provedeno geodetsko vještačenje u ovom postupku ne predstavlja po svom sadržaju geodetski elaborat parcelacije, pa ne može niti predstavljati osnovu za parcelaciju.

37. Suprotno žalbenim navodima tužitelja okolnost što je pobijanu presudu donijela raspravna sutkinja koja nije bila neposredno prisutna na održanom očevidu ( zbog izmjene suca ) nije po stavu ovog suda utjecala na zakonitost predmetne odluke u smislu odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a jer je sud odlučne činjenice utvrdio cijeneći sve dokaze zajedno, tj. na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a ne samo na temelju održanog očevida.

38. Po stavu ovog suda pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo u svezi odluke o trošku.

39. Naime uzimajući u obzir da su obje stranke djelomično uspjele u sporu, da trošak nije moguće cijeniti samo kvantitativno, već i kvalitativno, da zahtjev tužitelja nije bio nerazuman, da je sudska praksa izmijenjena u svezi postavljanja tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva na realnim dijelovima nekretnine, da su opravdani troškovi postupka nastali u odnosu na utužene sporne dijelove nekretnine ( označene crvenom, smeđom i zelenom bojom ), da je tužitelj uspio djelomično dokazati osnovanost svog zahtjeva kojeg su tuženi osporili u cijelosti, a zbog čega su nedvojbeno nastali opravdani troškovi, dok su i tuženi također uspjeli djelomično sa istaknutim prigovorima u odnosu na koje su isto tako nastali opravdani troškovi, da su obje stranke bile zastupane po odvjetnicima, te konačno uzimajući u obzir razmjernost u smislu ograničenja ili miješanja u prava stranaka zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ocjena je ovog suda da su stranke uspjele u približno jednakom dijelu. Stoga je primjenom odredbe čl. 373.a. u svezi s čl. 154. st. 4. i čl. 155. ZPP-a odluka o trošku preinačena kako je odlučeno u točci IV izreke ove presude.

40. Pri tom po stavu ovog suda nije od utjecaja činjenica da je tužitelj drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev postavio tek podneskom od 17.09.2018. jer se isti sadržajno u bitnom ne razlikuje od prvog eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva ( koji je djelomično također bio podoban za prihvaćanje), pa bi odluka o trošku temeljena isključivo na toj činjenici predstavljala nerazmjerno ograničenje.

41. Budući da su tuženi u žalbenom postupku uspjeli s razmjerno neznatnim dijelom, to im nije priznat žalbeni trošak, primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 166. ZPP-a.

42. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u točci 1. izreke.

U Rijeci, 17. siječnja 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec, v.r.