REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gž 3/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zaklada za pravnu kulturu O. I., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici N. J. i K. G., odvjetnici Odvjetničkog društva J. & G. iz Z., protiv tuženika M. B., OIB …, iz Z., kojeg zastupa punomoćnica V. J., odvjetnica u Z., radi zaštite od diskriminacije, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9/2020-26 od 24. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9/2020-2 od 24. veljače 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo utvrđenje da je tuženik uznemiravao odnosno diskriminirao pripadnike katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti objavama na svom Facebook profilu, kako slijedi:

- 11. travnja 2020.: "Ok, zatvorit sve kafiće, jebeš tih par desetaka tisuća konobara. Ok, i sve restorane zatvorit, jebeš kuhare. Ok, i sve ostale biznise zatvorit, marš, koji kurac će nam privatni sektor. Ali ako jednu stvar treba dopustiti, treba dopustiti da par stotina neukih otočana nanaša neki kurac jer vjeruju da je židovski zombi koji je sam svoj otac prije dvije tisuće godina umro i oživio da bi nam oprostio što je žena rebro pojela jabuku. Prioriteti su prioriteti, ne treba se epidemije držat ko pijan plota";

- 14. travnja 2020.: "Ne kužim zašto se toliko ljudi naljutilo što sam napisao da je fikcijski lik Isus bio židovski zombi. Pa to je fakt, to nije uvreda. Prvo je umro, pa je oživio i na kraju došao po vaše mozgove. A da je u priči bio Židov valjda nije sporno. Problem je što ste neuki, pogledajte Walking Dead i pročitajte Bibliju i vidjet ćete da sam u pravu. Peace";

- 14. travnja 2020.: "Dok su u pitanju vaši životi i životi maloumnika koji vas slijede, potpuno se slažem da je irelevantno živite li ili ne. Dapače, društveno je korisno kad Darwin malo pročisti mulj. Problem je u tome što svojim praznovjerjem i idiotizmom ubijate i ljude. Nema neke razlike ubijate li zbog svog primitivizma ljude eksplozivom ili koronom. Izbrisali ste i posljednju razliku između talibana i katolibana";

- 17. travnja 2020.: "I Srbima stigao židovski zombi, pa svima u gubice trpaju istu žlicu. Evo čestitam svima koji s empatijom žale i glupe i praznovjerne - veći ste ljudi od mene. Ja se smijem i zazivam Darwina da dođe po svoje. Naravno, šteta kolateralnih žrtava, jer zbog ovakvih trpe i ljudi";

- 19. travnja 2020. komentirajući članak objavljen na portalu … pod naslovom M. b. P. naredio održavanje misa s vjernicima u svim crkvama" naveo: "Darwine, nikad nisi imao ovakvu priliku";

- 24. travnja 2020.: "Kako god završilo ovo s koronom, ostat će zabilježeno da je hrvatska vlast zabranila svima da rade i obrazuju se, a istovremeno dopustila okupljanje po vjerskim procesijama i crkvama. Hrvatska je objelodanila prioritete:

Praznovjerje i budalaštine ispred obrazovanja i ekonomije. Razlog više zašto propast katolibanistana i uhljebistana nije samo loša vijest";

- 24. travnja 2020.: "Bore li se ovi katolibani protiv korone ili protiv nekatolika? Čekamo inkvizicijski stožer da zabrani pobačaje i naredi grupne molitve. Pa nije ministar vjerske policije otvorio crkve zato da bi vi nedjeljom išli u shopping, prljavi nevjernici, nego da molite Boga protiv korone";

- 25. travnja 2020.: "Ako je itko imao dvojbe čiju agendu zastupa stožer i čime se zapravo bave. Ovo više nema nikakve veze s koronom. Ovo je korištenje epidemije da se od Hrvatske napravi katolifat. A kakvi ljudi koriste tuđu bolest, epidemiju i nesreću da proguraju svoju ideologiju? Samo najgori od najgorih, neljudi, zatucano praznovjerno ekstremističko smeće, katolibani". Nadalje je tuženi zahtjev odbijen i u dijelu kojim je traženo zabraniti tuženiku daljnje izjave i javne objave kojima uznemiruje odnosno diskriminira vjernike katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti, zatim u dijelu kojim je traženo naložiti tuženiku ispričati se pripadnicima katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti zbog citiranih objava, kao i u dijelu kojim je tražena objava presude na internetskom portalu Index.hr i u dnevnim novinama Jutarnji list na trošak tuženika. Odlukom je o parničnom trošku sadržanom u točki II. izreke naloženo tužitelju nadoknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 4.687,50 kuna ( €) .

2. Protiv ove presude žalbu podnosi tužitelj pobijajući je u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Tuženik je odgovorio na reviziju tužitelja, ocijenio ju je neutemeljenom te predložio odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba je neosnovana.

6. Bez osnove tužitelj ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP zato što pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojima razlozima, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Navode o ovoj bitnoj povredi žalitelj temelji na tvrdnji o pogrešnom tumačenju odredaba članka 1., 2. i 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (″Narodne novine″ broj 85/08 i 112/12 - dalje: ZSD) koje je dao sud prvog stupnja. Međutim, pitanje je li sud navedene odredbe protumačio pravilno i potpuno ili nepravilno i pogrešno tiče se žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, a ne bitne povrede odredaba parničnog postupka.

7. Žalitelj ne ukazuje na druge bitne povrede, a ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju u granicama ispitivanja iz članka 365. stavka 2. ZPP, žalbeni sud ocjenjuje da u postupku nisu ostvarene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti.

7.1. Slijedom naprijed navedenog, valja zaključiti da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

8. Predmet je postupka zahtjev po udružnoj tužbi za zaštitu od diskriminacije podnesenoj na temelju odredbe članka 24. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj 85/08 i 112/12 - dalje: ZSD), koju podnosi tužitelj kao udruga protiv tuženika kao autora objave izjava na Facebook profilu, koji je zahtjev utemeljen na tvrdnji o postojanju diskriminacije pripadnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti te Židova na temelju njihova etničkog i vjerskog identiteta.

9. Između stranaka nije sporno da je tuženik na svom Facebook profilu objavio naprijed navedene tekstove u vrijeme navedeno u tužbi i tužbenom zahtjevu. Sporno je jesu li se ostvarile pretpostavke za zaštitu od diskriminacije u smislu odredbi ZSD.

10. U postupku provedenom pred sudom prvog stupnja utvrđeno je da su predmetne objave tuženika oglašene na njegovom Facebook profilu u okolnostima pandemije bolesti Covid19 (pandemija koronavirusa) i predstavljaju njegovu reakciju i kritički komentar na Odluku Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, koji je u domaćim okvirima bio zadužen za sprječavanje širenja ove bolesti, a kojom je Odlukom dozvoljeno održavanje procesije na H., iako je u isto vrijeme Stožer svojim odlukama zabranio javna okupljanja. Povod objava su bile i izjave pojedinih predstavnika Katoličke crkve kojima su vjernici pozivani na prisustvovanje misnim slavljima, unatoč zabranama javnih okupljanja zbog pandemije.

11. U predmetno vrijeme početka pandemije, mediji su redovito pružali javnosti informacije o odlukama Stožera i životu ljudi u pandemijskim uvjetima, pa je tako utvrđeno da su na domaćim internetskim portalima, među ostalim, objavljeni članci: 9. travnja 2020. članak pod naslovom "Na H. se večeras održava procesija. Stožer im je dozvolio jer je to "stogodišnja tradicija" s tekstom: "Dogovoreno je da se dopusti održavanje procesije uz određene higijenske uvjete i distanciranje od pet metara..., "To je stogodišnja tradicija koja H. puno znači, a upisao ju je i UNESCO u svoj registar kulturnih dobara", dana 10. travnja 2020. objavljen je članak s naslovom: "Evo novih snimki procesije na Hvaru: gužva, nema razmaka, zajedno hodaju starci i mala djeca", dana 17. travnja 2020. članak pod naslovom: "U Srbiji održana misa, ljudi uzimali hostiju iz iste žlice i brisali se istom krpom", dana 14. travnja 2020.: "Dekan splitskog KBF: Crkva nije Stožer, mise se moraju služiti po cijenu života", dana 19. travnja 2020.: "M. biskup P. naredio održavanje misa s vjernicima u svim crkvama", dana 6. travnja 2020.: "Fanatizam naših svećenika i vjernika ostaje zdravstvena prijetnja cijelom društvu", dana 5. travnja 2020.: "Vjernici se okupili pred crkvom u S., župnik: Ja sam ih pozvao na misu".

12. Sud je prvog stupnja ocijenio da sporne objave vrijeđaju vjerske osjećaje pripadnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti te židovskog naroda jer te kategorije građana tuženik naziva neukima, maloumnima, primitivnima, glupima, zatucanima, praznovjernim ekstremističkim smećem, katolibanima, najgorima od neljudi, smatra da je irelevantno žive li ili ne, da svojim praznovjerjem i idiotizmom ubijaju ljude, da bi bilo društveno korisno da Darwin pročisti mulj. Prema ocjeni prvostupanjskog suda, naprijed citirani navodi predstavljaju uznemiravanje u smislu odredbe članka 3. stavka 1. ZSD, štoviše i govor mržnje prema osobama katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti. Isto tako, i izraz "židovski zombi" je, u skladu s ocjenom suda prvog stupnja, uvredljiv za pripadnike židovskog naroda s obzirom na negativno značenje izraza zombi. Sveukupno gledano, sud prvog stupnja ocjenjuje da su navedene objave ispod svake granice dobrog ukusa i književne kvalitete, usmjerene na vrijeđanje i omalovažavanje pripadnika vjerskih zajednica koje ne sadrže samo kritiku rada Stožera civilne zaštite, već kao takve vrijeđaju vjerske osjećaje pripadnika katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti.

13. Međutim, sama činjenica da se dio pripadnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti, te židovskog naroda mogao osjetiti uvrijeđeno ili poniženo te uznemireno zbog spornih objava tuženika ipak, prema ocjeni prvostupanjskog suda, nije dostatna za ostvarenje diskriminacije jer diskriminacija mora imati i daljnja obilježja, a to je da ima za cilj ili da stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, što u konkretnom slučaju ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ne tvrdi da postoji konkretni oštećenik, niti navodi da bi pripadnici katoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti bili stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, radi čega nema ni osnove za zaključak o stvarnoj povredi dostojanstva osobe. U takvim je okolnostima ocijenjeno da sama činjenica da se dio pripadnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti, te židovskog naroda mogao osjetiti uvrijeđeno ili poniženo te uznemireno povodom spornih izjava, a bez ispunjenja daljnjih pretpostavki predviđenih odredbom članka 3. stavka 1. ZSD, ne predstavlja diskriminaciju u pojavnom obliku uznemiravanja. Stoga je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev.

14. Bez osnove tužitelj osporava pravilnost primjene materijalnog prava kod prihvaćanja tužbenog zahtjeva.

15. Odredbom se članka 1. stavka 2. ZSD diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. navedenoga članka (rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije), kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

16. Prema Obrazloženju Prijedloga ZSD, cilj je zaštite od diskriminacije ne samo njezina zabrana, već osiguravanje zaštite i promicanje jednakosti kao najveće vrijednosti u području ljudskih prava i sloboda te izgradnja pravne arhitekture uz pomoć koje će se pružiti zaštita od diskriminacije i diskriminatora po svim zakonskim osnovama. Diskriminacijom se negira i ukida poštovanje temeljnih prirodnih ljudskih prava i sloboda, poriče se pravo bića na slobodu, jednakost i dostojanstvo.

17. ZSD u odredbi članka 2. stavka 1. ZSD definira pojam izravne diskriminacije kao postupanje uvjetovano nekom od navedenih diskriminacijskih osnova, koje osobu stavlja ili ju je stavilo, ili bi je moglo staviti u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, dok, stavkom 2. istog članka neizravnu diskriminaciju nalazi u okolnostima kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po navedenim diskriminacijskim osnovama, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

18. Navedene odredbe ukazuju da je zajedničko obilježje obaju oblika diskriminacije razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje koje je utemeljeno na jednoj ili više osnova iz stavka 1. članka 1. ZSD kojima se otežava ili negira ravnopravno priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

19. Imajući na umu sadržaj i pravni domašaj navedenih zakonskih odredaba, ovaj sud, postupajući kao drugostupanjski, ocjenjuje pravilnom ocjenu suda prvog stupnja da se u okolnostima konkretnog slučaja ne radi i ne može raditi ni o jednom pojavnom obliku diskriminacije zato što je u njihovoj biti stavljanje ili mogućnost stavljanja u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, a u konkretnom se slučaju ne može zaključiti da su pripadnici katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti, kao ni Židovi na temelju etničkog i vjerskog identiteta stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporednoj situaciji kao ni da je za to postojala mogućnost.

20. Ovakav je zaključak pravilan jer sporne objave tuženika, upravo suprotno, ukazuju na postojanje pozitivne diskriminacije pripadnika spomenutih kategorija koja se ogleda u stavljanju u povoljniji položaj pripadnika spomenutih vjerskih zajednica od cjelokupne ostale populacije u okolnostima borbe protiv širenja bolesti koronavirusa pandemijskih razmjera. Naime, pandemija koronavirusom u vrijeme spornih objava nije bila samo prijeteća, već stvarna opasnost, njezini su se pojavni oblici i posljedice odnosili na sve ljude, sve slojeve i kategorije društva, pandemija je ugrožavala nastavak organiziranog života u cjelokupnoj društvenoj zajednici, mjere ograničavanja i sprječavanja širenja virusa imale su za cilj zaštitu javnog zdravlja svih ljudi u okolnostima izvanredne opasnosti. Spornim objavama tuženik, u bitnom, nastoji ukazati i ukazuje na nepostojanje objektivnog i razumnog opravdanja za izuzimanje konkretnih vjerskih okupljanja iz ostalih ograničenja. Štoviše tu okolnost vidi kao ozbiljnu društvenu devijaciju koja ukazuje da ne postoji razuman odnos proporcionalnosti između mjera koje kritizira, s jedne strane, i temeljnog cilja koji se mjerama ograničavanja u konkretnim izvanrednim okolnostima nastoji postići (zaštita javnog zdravlja), s druge, nalazeći pritom da razlike u tretmanu vjernika nisu opravdane.

21. U takvim okolnostima sporne objave nikako ne predstavljaju diskriminaciju jer nemaju obilježje stavljanja u nepovoljniji položaj vjernika u odnosu na ostalu populaciju, već su usmjerene na potrebu ukidanja nejednakosti stvorenih kritiziranim odlukama. To usprkos tome što pojedini dijelovi spornih objava, posebno oni koji sadrže vulgarnost u odnosu na vjerske simbole, jesu podesni za opravdano vrijeđanje vjerskih osjećaja i, bez sumnje, ne predstavljaju poželjan ni društveno prihvatljiv način ponašanja ni izražavanja. Naime, jezik kojeg koristi tuženik u svom izražavanju u spornim objavama je grub, agresivan, neugodan, oštar, nemilosrdan i kao takav podesan za uznemiravanje. Ali ni takav način izražavanja nema za cilj niti predstavlja stvarnu povredu dostojanstva vjernika u okolnostima konkretnog slučaja, što znači da nema obilježja iz članka 3. stavka 1. ZSD da bi predstavljalo diskriminaciju, kako je to pravilno ocijenio i sud prvog stupnja.

22. Naime, uznemiravanje u smislu odredbe članka 3. ZSD, da bi moglo biti ocijenjeno diskriminacijom, mora biti poduzeto sa svrhom vrijeđanja, ponižavajućeg, neprijateljskog ili prijetećeg odnosa i motivirano zabranjenim osnovama diskriminacije. Navodi oglašeni u spornim objavama tuženika nemaju takvu svrhu jer u naprijed opisanim okolnostima u kojima su dani imaju za cilj ukazati da razlozi zaštite javnog zdravlja u pandemijskim prilikama pretežu pred ostalim legitimnim pravima građana. Stoga je zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva rezultat pravilne primjene materijalnog prava.

23. Kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni oni na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je tužitelja valjalo odbiti i potvrditi pobijanu presudu na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP.

24. Odluka je o parničnom trošku izostala jer tuženik, iako je u odgovoru na žalbu naveo da potražuje "prouzročeni parnični trošak", taj trošak nije popisao na određen način u smislu odredbe članka 164. stavka 2. ZPP jer nije naveo ni za koju radnju ni u kojem iznosu potražuje trošak, a sud, u skladu s odredbom članka 164. stavka 1. ZPP, o naknadi troškova odlučuje samo na određen zahtjev stranke.

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.