REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1369/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SZ iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara kbr. 282 (OIB: 22694857747), zastupanog po punomoćnici Lidiji Klepo, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice da joj se dopusti revizija protiv odluke o parničnom trošku iz presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-799/2022-2 od 6. listopada 2022., kojom je djelomično potvrđena i u odluci o parničnom trošku preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn-344/2020-29 od 1. travnja 2022., u sjednici održanoj 16. siječnja 2024.,

r i j e š i o j e :

Tužiteljici se dopušta revizija protiv odluke o parničnom trošku iz presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-799/2022-2 od 6. listopada 2022. u odnosu na u njezinom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pitanja:

1. "Da li se u slučaju kada tužitelj u tijeku postupka mijenja visinu tužbenog zahtjeva, čime se mijenja i vrijednost predmeta spora relevantna za obračun parničnih troškova, visina parničnih troškova glede svake parnične radnje obračunava prema vrijednosti predmeta spora u trenutku njezina poduzimanja ili prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu?

2. Predstavlja li smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično povlačenje tužbe iz smisla odredbe čl. 193. ZPP-a, odnosno da li o visini troškova tužitelja nastalih prije smanjenja tužbenog zahtjeva treba odlučiti prema vrijednosti spora u trenutku poduzete radnje ili prema vrijednosti sniženog i time konačno postavljenog tužbenog zahtjeva?"

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom djelomično je odbijena kao neosnovana i u odluci o troškovima postupka prihvaćena žalba tuženika te je prvostupanjska presuda potvrđena u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke (u odluci kojom je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici 7.200,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. listopada 2016. do isplate) te preinačena u odluci o troškovima postupka u dijelu pod točkom III. i IV. izreke tako da je odlučeno "Svaka stranka snosi svoje parnične troškove."

2. Tužiteljica je podnijela prijedlog da joj se protiv te drugostupanjske presude (rješenja o parničnom trošku: prema odredbi čl. 129. st. 5. ZPP-a) dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

"1./ Postupa li drugostupanjski sud suprotno odredbi iz čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada odluku o uspjehu stranaka u parničnom postupku utvrđuje na temelju posljednjeg tužbenog zahtjeva kojem se tuženik nije protivio umjesto na temelju konačno postavljenog tužbenog zahtjeva tužiteljice, kojim se zahtjev usklađuje sa rezultatima provedenih vještačenja?

2./ Je li konačni tužbeni zahtjev iz čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku posljednji tužbeni zahtjev tužitelja ili je to onaj zahtjev kojem se tuženik ne protivi?

3./ Primjenjuje li pogrešno drugostupanjski sud odredbu iz čl. 3. Zakona o parničnom postupku i posljedično time čini povredu odredbi parničnog postupka, ako ne odlučuje o konačnom tužbenom zahtjevu tužitelja već o onom posljednjem kojem se tuženik ne protivi?

4./ Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. Zakona o parničnom postupku, odnosno prekoračuje li tužbeni zahtjev kada odlučuje o tužbenom zahtjevu iz tužbe umjesto o tužbenom zahtjevu uređenim podneskom od dana 12.01.2022.god.?

5./ Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka te primjenjuje li isti pogrešno materijalno pravo kada o zahtjevu za naknadu štete odlučuje prema vrijednosti predmeta spora iz tužbenog zahtjeva uređenog podneskom od dana 12.01.2022.god., a o troškovima parničnog postupka uzimajući u obzir tužbeni zahtjev iz tužbe?

6./ Je li sud postupio suprotno odredbi iz čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku te time počinio (bitnu) povredu odredbi parničnog postupka, kada je odluku o uspjehu tužiteljice donio temeljem tužbenog zahtjeva iz tužbe, a ne prema tužbenom zahtjevu uređenim podneskom od dana 18.06.2021. kojim je zahtjev smanjen, a tuženik se smanjenju nije protivio?

7./ Je li odlukom drugostupanjskog suda o troškovima parničnog postupka došlo do teške povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojeg je tužiteljici povrijeđeno pravo iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i prava iz čl. 6.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?

8./ Je li odlukom drugostupanjskog suda o troškovima parničnog postupka došlo do teške povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojeg je tužiteljici povrijeđeno pravo iz čl. 48. Ustava Republike Hrvatske?"

koja se u svojoj suštini svode na pitanja iz izreke ovoga rješenja.

3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 6. listopada 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, ...".

7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu ("osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužiteljice postavljena pitanja - koja se u svojoj suštini svode na ona iz izreke ovoga rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje se može očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

9. Stoga je pravilno:

9.1. za zaključiti:

- da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja iz izreke ovoga rješenja postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: "osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"),

- da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije.

9.2. odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a).

10. Za pitanja iz prijedloga koja po svome sadržaju i dosegu ne pripadaju onima iz izreke ovoga rješenja uzeti je da je prijedlog u odnosu na njih povučen (prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a).

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća

dr.sc. Jadranko Jug