REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj:K-157/17-123

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, u vijeću sastavljenom od mr. sc. Aleksandre Leljak, predsjednice vijeća te sudaca porotnika R. M. M. i S. K., uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv prvooptuženog S. K., drugooptuženog Z. C. i trećeoptuženog trgovačkog društva P.-M. d.o.o. Z., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 4. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, dalje: KZ/11) i članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-158/16 od 27. siječnja 2017., nakon održane javne rasprave 11. siječnja 2024. u prisutnosti Maje Čižmek Habazin, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, prvooptuženog S. K. uz branitelja, odvjetnika J. P., drugooptuženog Z. C. uz branitelja, odvjetnika I. Z. i predstavnice trećeoptuženog trgovačkog društva P.-M. d.o.o. Z., N. K. Ž., 16. siječnja 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.Prvooptuženi S. K., OIB: …., sin Z. i B., rođene M., rođen …... u Ž., s prijavljenim prebivalištem u Z., građevinski inženjer sa završenom višom građevinskom školom, oženjen, otac troje punoljetne djece, Hrvat, državljanin Republike Hrvatske, zaposlenog s plaćom 1300 € mjesečno, bez vrednije imovine, vlasnik osobnog automobila Opel Astra proizvedenog 2009., vlasnik stare kuće u Ž. stečene nasljeđivanjem, vojsku služio 1985/1986. u Kraljevu i Kičevu, sudionik Domovinskog rata, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni ili prekršajni postupak, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

što je:

dana 04. veljače 2016., u Z. B., na privremenom gradilištu rekonstrukcije ceste DC 29, na dionici Z.-Z. B., na kojem je radove izvodilo III. okr. trgovačko društvo P.-M. d.o.o., tijekom izvođenja radova u Fazi VI, kao voditelj naprijed navedenog gradilišta i neposredno nadređen radnicima na tom gradilištu, dužan i odgovoran skrbiti o pravilnoj primjeni radnih postupaka, tehnologije rada i opće priznatih pravila struke te poštivanju propisa o zaštiti na radu, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno točki 4.13. Plana izvođenja radova i protivno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (Narodne novine, broj 51/08) - Dodatak IV/Minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi na gradilištima/ Dio B/Dio II/ toč. 10.- Građevinske jame, zdenci (bunari), radovi pod zemljom, tuneli i zemljani radovi, te članka 41. stavka 3. i članka 44. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14, 118/14. i 154/14.), propustio organizirati rad na privremenom gradilištu na način na koji se osigurava najviša moguća razina zaštite od rizika na radu, u vezi s radom i u skladu s pravilima zaštite na radu, tako da se radovi iskopa zemlje koje su zaposlenici trgovačkog društva P.-M. d.o.o. obavljali na dubini od 240 cm provode uz osiguravanje bočnih strana iskopa te da prilikom obavljanja radova koriste osobnu zaštitnu opremu pa je prilikom izvođenja radova na polaganju kanalizacijskih cijevi u iskopani rov, kojima nije bio nazočan, radi vršenja poslova pripremanja podloge za polaganje kanalizacijskih cijevi, ušao radnik M. P., a potom je došlo do odrona zemlje na bočnom dijelu iskopa i povlačenja asfaltne površine u samu jamu i zatrpavanja radnika M. P., kojom prilikom je M. P. zadobio ozljede u vidu prijeloma kostiju lubanje, krvarenja u meke moždane ovojnice i u moždanu komoru, nagnječenja mozga, prijeloma lopatice i nagnječenja pluća te oguljotine, krvne podljeve i rane razderotine koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i od kojih je imenovani radnik odmah po ozljeđivanju preminuo,

dakle, iz nehaja, pri izvođenju pojedinih radova, postupajući protivno propisima i opće priznatim pravilima struke, izazvao opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je prvooptuženi S. K. počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti- teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti-opisano u članku 222. stavak 3. i 4. Z/11 u vezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11.

II.Zbog toga se prvooptuženi S. K. za kazneno djelo iz članka 222. stavka 4. KZ/11

o s u đ u j e  n a

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

i na temelju članka 56. KZ/11.

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko prvooptuženi S. K. u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

III.Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. prvooptuženom S. K. nalaže se dužnost snošenja troškova kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu 100,00 € (stoeura), kao i troškova ovog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP/08 u iznosu 1.569,14 € (tisućupetstošezdesetdeveteuraičetrnaestcenti), sve to u roku 1 (jedne) godine.

IV. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08

drugooptuženi Z. C., OIB: .., sin Š. i M., rođene G., rođen ……..., u Š., s prebivalištem u Z., oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, sa završenom srednjom školom, strojarski tehničara, zaposlen, s mirovinom 700 € mjesečno, vlasnik kuće na adresi prebivališta, također i klijeti stare 20 godina Hrvat, državljanin Republike Hrvatske, vojsku služio 1979. u Skopju, ne vodi se drugi kazneni ili prekršajni postupak neosuđivan, nalazi se na slobodi i

trećeoptuženo trgovačko društvo P.-M. d.o.o. za izvođenje montažersko- instalaterskih i građevinskih radova, trgovinu i usluge, MBS: …, OIB: ……., sa sjedištem u Z., kojeg zastupa predstavnica N. K. Ž., ne vodi se drugi kazneni ili prekršajni postupak

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi:

1)dana 04. veljače 2016., u Z. B., na privremenom gradilištu rekonstrukcije ceste DC 29, na dionici Z.-Z. B., na kojem gradilištu je radove izvodilo III. okr. trgovačko društvo P.-M. d.o.o., tijekom izvođenja radova u Fazi VI, uz prvoopuženog S. K. kao voditelja gradilišta, i II. okr. Z. C., kao direktor i odgovorna osoba III. okr. trgovačkog društva P.- M. d.o.o. sa sjedištem u Z., dužan i odgovoran skrbiti o pravilnoj primjeni radnih postupaka, tehnologije rada i opće priznatih pravila struke, te poštivanju propisa o zaštiti na radu, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno točki 4.13. Plana izvođenja radova i protivno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (Narodne novine, broj 51/08) - Dodatak IV/Minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi na gradilištima/ Dio B/Dio II/ toč. 10.-Građevinske jame, zdenci (bunari), radovi pod zemljom, tuneli i zemljani radovi, te članka 41. stavka 3. i članka 44. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/14, 118/14. i 154/14.), propustio organizirati rad na privremenom gradilištu na način na koji se osigurava najviša moguća razina zaštite od rizika na radu, u vezi s radom i u skladu s pravilima zaštite na radu, tako da se radovi iskopa zemlje koje su zaposlenici trgovačkog društva P.-M. d.o.o. obavljali na dubini od 240 cm provode uz osiguravanje bočnih strana iskopa, te da prilikom obavljanja radova koriste osobnu zaštitnu opremu, kao i osigurati nazočnost neposredno nadređene osobe radnicima na privremenom gradilištu, pa je prilikom izvođenja radova na polaganju kanalizacijskih cijevi u iskopani rov, a kojim radovima nije bio nazočan I. okr. S. K., radi vršenja poslove pripremanja podloge za polaganje kanalizacijskih cijevi, ušao radnik M. P., a potom je došlo do odrona zemlje na bočnom dijelu iskopa i povlačenja asfaltne površine u samu jamu i zatrpavanja radnika M. P., kojom prilikom je M. P. zadobio ozljede u vidu prijeloma kostiju lubanje, krvarenja u meke moždane ovojnice i u moždanu komoru, nagnječenja mozga, prijeloma lopatice i nagnječenja pluća te oguljotine, krvne podljeve i rane razderotine koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i od kojih je imenovani radnik odmah po ozljeđivanju preminuo,

dakle, iz nehaja, pri izvođenju pojedinih radova, postupajući protivno propisima i opće priznatim pravilima struke, izazvalo opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

a 3. optužena pravna osoba P.-M. d.o.o

da bi:

2)kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1. koje bi počinili prvooptuženi S. K. i drugooptuženi Z. C., povrijedilo dužnost pravne osobe,

čime bi drugooptuženi Z. C. počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti- teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti-opisano u članku 222. stavak 3. i 4. KZ/11 u vezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11, a trećeoptužena pravna osoba P.-M. d.o.o., bila odgovorna za počinjenje kaznenog djela povredom dužnosti na način opisan pod točkom 2) odnosno odgovorna za počinjenje kaznenog djelo protiv opće sigurnosti- teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti- opisano u članku 222. stavku 3. i 4. KZ/11 u vezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11, u svezi s člankom 3. stavkom 1. ZOPOKD, a kažnjivo po članku 222. stavku 4. KZ/11 u svezi članka 3. stavka 1. i 2. ZOPOKD.

V. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 nužni izdaci drugooptuženog S. K. i nagrada njegovog branitelja te nužni izdaci trećeoptužene pravne osobe P.-M. d.o.o. padaju na teret državnog proračuna.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.

2.Imovinskopravni zahtjev oštećenika nije postavljen.

3.Pozvan da se očituje o osnovanosti optuženice, svaki od optuženika je izjavio da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret pa se time osporava i odgovornost pravne osobe.

4.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke K. C.-Č. ,S. Đ. i G. R. (list poleđina lista 283-poleđina lista 286), D. T., D. P. i I. S. (list 294-296), D. H. sa zapisnika od 24. svibnja 2021. (stranice 369-371), V. J., I. O. i R. P. (stranice 447-449), K. C. – Č., S. Đ. i G. R. stranice 473-478) D. T., D. P. i I. S. (stranice 488-492). Također je više puta ispitao i stalne sudske vještake, i to za sudsku medicinu vještaka P. Š., za zaštitu na radu Z. K. (list 302-poleđina list 305) i za graditeljstvo Z. B. (poleđina lista 343—345 i 401-404)

4.2.Pročitani su, odnosno pregledani: kaznena prijava Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-15 od 14. ožujka 2016. (list 14- 16), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-1 od 04. veljače 2016. (list 17-20), izvadak iz sudskog registra za III. okr. pravnu osobu, P.-M. d.o.o. (list 8), skica mjesta događaja s fotografijama (list 21-24), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-2 od 04. veljače 2016. (list 25), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-2 od 04. veljače 2016. (list 26), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-15-4 od 04. veljače 2016. (list 27), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-5 od 04. veljače 2016. (list 28), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16- 41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-6 od 04. veljače 2016. (list 29), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-11 od 04. veljače 2016. (list 30-36), rješenje o imenovanju voditelja građenja broj 17/2015 trgovačkog društva P.-M. d.o.o. od 28. rujna 2015. (list 37), obrazac za analizu radnog mjesta po opasnostima (list 38-41), popis zaštitnih sredstava po radnim mjestima (list 42), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-12 od 08. veljače 2016. (list 43-44), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-31 od 12. veljače 2016. (list 45), zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, Klasa: UP/I-116-02/16-41/1, Urbroj: 524-10-06-03/3-16-14 od 11. ožujka 2016. (list 46-51), obrazac zavoda za hitnu medicinu od 04. veljače 2016. (list 62), potvrda o smrti za ošt. M. P. (list 63-65), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije broj 0462342 (list 66), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije broj 511-17-14/184/32-2016 od 06. travnja 2016. (list 67), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije broj 0462341 od 30. ožujka 2016. (list 68), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave krapinsko- zagorske, Službe kriminalističke policije broj 511-17-14/184/32-2016 od 30. ožujka 2016. (list 69), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radnika M. P. (list 70-72), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika M. P. (list 73), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način za M. P. (list 74-75), evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za M. P. (list 76), obdukcijski zapisnik Zavoda za sudsku medicinu za ošt. M. P. od 05. veljače 2016. (list 77-81), zapisnik o očevidu Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica broj 511-17-10/3-02-2/2016 od 04. veljače 2016. (list 96-97), fotodokumentacija očevida Policijske uprave krapinsko-zagorske Službe kriminalističke tehnike, Odsjeka kriminalističke tehnike broj 511-17-1472-505/1-22/1-2016 od 02. ožujka 2016. (list 98- 105), izvješće o osiguranju mjesta događaja Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Zlatar Bistrica broj 511-17-10/3-02-2/2016 od 04. veljače 2016. (list 106-108), zapisnik o ispitivanju svjedoka G. R. od 14. srpnja 2016. (list 132-135), zapisnik o ispitivanju svjedoka S. Đ. od 14. srpnja 2016. (list 136-138), zapisnik o ispitivanju svjedoka K. C.-Č. a od 15. srpnja 2016. (list 139-142), zapisnik o ispitivanju svjedoka D. T. od 15. srpnja 2016. (list 143-145), zapisnik o ispitivanju svjedoka D. P. od 18. srpnja 2016. (list 146-148), zapisnik o ispitivanju svjedoka I. S. od 19. srpnja 2016. (list 149-151), nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu i sigurnost pri radu, zaštitu od požara i eksplozije mr. sig. Z. K. od 08. rujna 2016. (list 155-158), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. D. M. od 21.rujna 2016. (list 160-161), dopuna nalaza i mišljenja vještaka za zaštitu i sigurnost pri radu, zaštitu od požara i eksplozije mr. sig. Z. K. od 17. listopada 2016. (list 167-168), rješenje o imenovanju voditelja građenja br. 17/2015 (list 219), račun br. 22721212 od 12.12.2012. (list 224), popis nematerijalne imovine (list 225-226), nalaz i mišljenje vještaka Z. B. od 19. svibnja 2020. (list 322-325) i popis dugotrajne imovine P.-m. d.o.o. (list 373-377)

4.3.Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo. Obrana nije ponovila dokazni prijedlog da se pribave podaci o drugim izvođačima radova na istom gradilištu te o koordinatoru zaštite na radu kao na raspravi 24. svibnja 2021. Tada sud nije zatražio te podatke ocjenjujući taj dokazni prijedlog kao nevažan budući da iz zapisnika kojeg je sačinio inspektor D. H., kao i iz svjedočkog iskaza istog proizlazi da je na gradilištu radove obavljalo isključivo 3. optuženo društvo te tada nema potrebe pribavljati podatke o drugim izvođačima, niti o koordinaciji radova jer ti podaci u ovoj situaciji nisu primjenjivi.

4.4.Kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika, sud je pročitao izvatke iz njihove kaznene i prekršajne evidencije (list 509-514) te je na kraju dokaznog postupka svaki optuženik iznio obranu (list 504.)

5. OBRANE

5.1.Predstavnica 3. optuženog trgovačkog društva P.-m. d.o.o. N. K. Ž. (stranica 427) očitovala se da se društvo ne smatra odgovornim za kazneno djelo.

5.2.1.Prvooptuženi S. K. u obrani (stranica 427-428) je uvodno rekao da mu je jako žao zbog pogibije radnika, on je bio na njegovom pokopu i tamo je obitelji izrazio sućut. Objasnio je da su radovi na rekonstrukciji ceste DC 29 već bili izvođeni od 21. rujna 2015. do prosinca 2015., a potom je zbog zimskih uvjeta bila stanka do 3. veljače 2016. Do događaja iz optužnice došlo je 4. veljače 2016.. On je ujutro dao radnicima zadatak da traže instalacije. Naime, uobičajeno je da se dobije „papir„ o instalacijama koje postoje na gradilištu, ali u tim podacima obično nedostaje dubina položenih instalacija ili se ne slaže lokacija instalacija pa se prvo treba provjeriti postoje li instalacije i gdje se one nalaze. Njemu je poznato da je na konkretnom gradilištu bilo „dosta instalacija,“ i to od vode, telefona i plina, koje su bile položene kojekako, negdje su se i sjekle. Konkretno je tog dana trebalo provjeriti postoje li instalacije na trasi od 150 metara, a da bi se izvršila takva provjera, treba „dosta vremena“. Naime, potrebno je izvršiti otkop do dubine 1 metra, time da se kopa prvo strojno, zatim ručno, a potom opet strojno. Iskop se vrši manjim strojevima.

5.2.3.Napomenuo je da tog dana nije radnicima dao zadatak da izvrše iskop i počinju postavljati cijevi, a zbog čega su oni tog dana pristupili tom radnom zadatku, niti ne zna. Na gradilištu tog dana niti nije postojao takav veliki stroj, bager gusjeničar, koji se koristi za takvu vrstu iskopa. Napomenuo je da je prije zimske stanke izvedeno 80- 90% planiranih radova.

5.2.4.On je, kada je došlo do smrtnog slučaja, bio na drugom gradilištu, i to u S. T., na radovima proširenja i rekonstrukcije jezera. Osim tog gradilišta, istovremeno je bio jedini nadzorni i za radove DC u P. i područnoj školi S.. Aktivno je bilo još gradilište u S. T., ali je vezano uz druga dva gradilišta bio dužan završiti „papirnatu dokumentaciju.“ Radnici TD „P.-m.“ koji su izvodili radove 4. veljače 2016. bili su iskusni radnici, riječ je o firmi s dugogodišnjim iskustvom, tako da su neki radnici imali i više iskustva od njega. Napomenuo je da su prije zimske stanke vršeni radovi na cesti, a sada je trebalo obaviti radove van ceste.

5.2.5.Zaštitna sredstva i razupirač 4. veljače 2016. bili su dostupni na gradilištu. On je radnike često upozoravao da moraju koristiti zaštitna sredstva, a oni ga ponekad nisu slušali. Inače su se i 3. veljače 2016. tražile instalacije.

5.3.1.Drugooptuženi Z. C. branio se navodeći (stranica 428-429) da se ne osjeća krivim. Njegova obaveza nije bila dolaziti na gradilište i tamo biti prisutan, a što se tiče osiguranja opreme i zaštitnih sredstava na gradilištu, edukacije radnika, osobito što se tiče zaštite na radu odnosno rada na siguran način i određivanja voditelja gradilišta, to je sve odradio.

5.3.2.On je, čim je to bio u mogućnosti a zbog toga što je očevid trajao do kasno, to je učinio iduće jutro, izrazio supruzi poginulog radnika sućut i ona od njega ne potražuje nikakvu naknadu štete s obzirom da joj je njegovo društvo bilo na raspolaganju ako joj je nešto trebalo. Istaknuo je da mu je izuzetno teško živjeti sa saznanjem da je došlo do pogibije radnika i smatra da mu nikakva druga kazna nije potrebna. U onom trenutku kada su izvođeni radovi, nije znao postoje li instalacije na mjestu iskopa, a svoje saznanje o postojanju tih instalacija crpi isključivo iz dokaznog postupka u ovom predmetu.

6. SPORNE I NESPORNE ČINJENICE

6.1. Slijedom takvih očitovanja nije bilo sporno da je trećeoptuženo trgovačko društvo P.-M. d.o.o 4. veljače 2016. u Z. B., na privremenom gradilištu rekonstrukcije ceste DC 29, na dionici Z.-Z. B., izvodilo radove. Nesporno je da je prvooptuženi S. K. bio voditelj gradilišta i neposredno nadređen radnicima na tom gradilištu. Bilo je nesporno i da je drugooptuženi Z. C., kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva P.-M. d.o.o. sa sjedištem u Z.Nesporno je bilo da su se konkretno izvodili radovi na polaganju kanalizacijskih cijevi u iskopani rov. Nadalje, da je radi vršenja poslova pripremanja podloge za polaganje kanalizacijskih cijevi, u rov ušao radnik M. P., a potom je došlo do odrona zemlje na bočnom dijelu iskopa i povlačenja asfaltne površine u samu jamu i zatrpavanja tog radnika, kojom prilikom je zadobio ozljede u vidu prijeloma kostiju lubanje, krvarenja u meke moždane ovojnice i u moždanu komoru, nagnječenja mozga, prijeloma lopatice i nagnječenja pluća te oguljotine, krvne podljeve i rane razderotine, koje u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i od kojih je odmah po ozljeđivanju preminuo. Nije bilo sporno niti da prvooptuženi S. K. nije bio nazočan radovima.

6.2.Ostalo je sporno je li prvooptuženi S. K. trebao biti nazočan radovima. Nadalje, je li on naložio radnicima da tog dana počnu pripremati podlogu za polaganje kanalizacijskih cijevi u rov i je li znao da će oni te radove obavljati, odnosno da će se kopati rov dublji od 100 cm. Bilo je sporno je li rov trebao biti osiguran i na koji način bi se prema konkretnim uvjetima rov mogao osigurati.( S tim je u vezi bilo sporno i koliko je bio dubok rov u kojem su se polagale kanalizacijske cijevi.) Također je bilo sporno je li drugooptuženi Z. C. kao direktor imao ikakvu odgovornost što se tiče organizacije rada na siguran način.

7. -13.PROVEDENI DOKAZI:

7.1. Iz zapisnika inspektorata rada Ispostava u Krapini od 4. veljače 2016. na listu 17-18 spisa proizlazi da su djelatnici Zagorske javne vatrogasne postrojbe otkopavali tijelo unesrećenog radnika. Stanje rova imali su mogućnost vidjeti policijski službenici, djelatnici javne vatrogasne postrojbe koji su iskapali tijelo te inpektor zaštite rada D. H..

72.1.Svjedok D. H. iskazao je (369-371) da zaključak, da bi S. K. bio odgovoran za zaštitu na radu, izvodi iz činjenice da je on bio imenovan za voditelja gradilišta. Je li u aktu kojim je on imenovan za voditelja gradilišta bilo navedeno i da je on povjerenik za zaštitu na radu, sada ne može reći. Međutim, kao osoba građevinske struke i voditelj gradilišta, a prema praksi, on je osoba odgovorna za provedbu zaštite na radu. Činjenica da je netko osposobljen za zaštitu na radu ne znači automatski da je odgovoran za provedbu zaštite na radu.

7.2.2.Kada mu se predočava da je 3. optuženo društvu P.-m. d.o.o. bilo podizvođač podizvođača, navodi da informaciju o tome da je bilo podizvođača nije imao, pojašnjava da je znao da je bila riječ o podizvođaču, ali je vršio nadzor 3. optuženog društva jer je stradao njihov radnik. Što se tiče koordinatora zaštite na radu, nije njegova dužnost da bude na terenu i da provodi postupke zaštite na radu. To je bila dužnost voditelja gradilišta. Naime, voditelj gradilišta iako u praski može biti zadužen i za više gradilišta, mora biti prisutan kod obavljanja ovakve vrste radova, a ako ne može biti prisutan, onda je dužan osigurati da se radovi obavljaju na siguran način. Voditelj gradilišta nije trebao fizički biti prisutan niti kod ovog iskopa, ali je trebao osigurati da se radovi obavljaju sukladno planu izvođenja radova. Kako bi to to imao osigurati, to je pitanje organizacije poslodavca.

7.2.3.Smatra da je ovdje odgovoran voditelj gradilišta jer je on stručan za građevinske poslove. Je li bilo još osoba građevinske struke, to ne zna. Propust voditelja gradilišta sastoji se u tome što nije osigurao da se učvrste bočne stranice iskopa, a zbog čega je došlo do urušavanja. Detaljno u čemu se sastoji njegov propust je opisao u kaznenoj prijavi.

7.2.4.U planu izvođenja radova propisano je kako se izvode radovi na dubini dubljoj od 100 centimetara. On je bio prisutan mjerenju rova, a koje je vršila policija jer je imala bolju opremu za to nego on. Pojašnjava da je oštećenik bio prekriven zemljom pa nije bilo moguće izmjeriti baš ono mjesto gdje je on stajao. Međutim, rov je imao i svoju dužinu, sa podjednakom dubinom pa se mjerila dubina rova tamo gdje nije došlo do urušavanja, a uz pretpostavku da je dubina rova na mjestu gdje je stajao oštećenik bila ista ta. Kada mu se predočavaju podaci iz zapisnika da je oštećenikova glava bila 90 centimetara ispod razine tla, a da je dubina rova bila 240 cm, navodi da je već prethodno opisao kako su izmjerili dubinu rova. Na pitanje je li na mjestu događaja vidio prikladne alate ili strojeve za učvršćivanje bočnih stranica, navodi da ih na samom mjestu nije bilo, a jesu li bili negdje sa strane, nije gledao. Isto vrijedi i za eventualno daske i sličnu opremu. Za njega je bilo bitno da nikakva oprema za učvršćivanje bočnih stranica iskopa nije korištena. Je li poslodavac osigurano takvu opremu, ne može reći. Kada se govori o osiguranju radnog procesa, tada nije samo dovoljno osigurati opremu, već poslodavac mora biti siguran da će se ta oprema koristi. Na koji način će to poslodavac realizirati, to je stvar organizacije rada kod tog poslodavca. Kada mu se pokazuje fotografija razupirača koja je sastavni dio nalaza vještaka B., navodi da se takvi razupirači koriste u praksi, a trebao bi pogledati u nalazu je li takav razupirač našao prilikom uredovanja. Kada mu se predočava rješenje o imenovanju voditelja gradilišta broj 17/2015 od 28. rujna 2015. (list 37 spisa), navodi da je riječ o klasičnom rješenju kojim poslodavci imenuju voditelje rađenja. Iz tog rješenja proizlazi da je voditelj građenja bio zadužen za provedbu mjera zaštitu na radu. Predočenim dokumentom odgovorna osoba poslodavca imenovala je osobu odgovornu za provedbu zaštite na radu, pri čemu mora reći da nije imenovala ni jednu drugu osobu pa se uzima da je voditelj gradilišta odgovoran. Mora dodati i da u ovoj situaciji niti ne zna tko bi drugi imao biti odgovoran za provedbu zaštite na radu na gradilištu.

7.2.5.On se zbog proteka vremena ne sjeća je li u rovu bilo instalacija. Zna da je bilo govora o tome da su tamo prolazile instalacije, a je li mu to poznato iz priča ili iz zapisnika sada više ne zna. Osim upotrebe razupirača, postoje i drugi načini sprečavanja urušavanja tla, a jedan od tih načina je i kopanje pod kosim nagibom. Kada mu se predočava da iz spisa proizlazi da bi eventualno na taj način se morala raskopati cesta, navodi da je cijena neprimjene mjera zaštite ljudski život. U planu izvođenja radova navode se opcije koje se mogu u svrhu mjera sigurnosti koristiti, a koje će se od tih mjera koristiti je na izvođaču, u planu izvođenja radova ne piše da se mora izvršiti kosi nagib, nego da se moraju poduzeti zaštitne mjere, u Pravilniku o uređenju privremenih radilišta propisano je na koji način se sprečava urušavanje.

7.2.6.U zapisniku bi trebalo pogledati je li imao na raspolaganju ugovore između izvođača, podizvođača i investitora. Što se tiče mogućnosti direktora nekog društva da osigura da voditelj gradilišta provodi mjere zaštite na radu, to nije ničim propisano na koji način bi direktor takvo što imao osigurati, nego je to stvar organizacije rada.

7.2.3.Koliko je njemu poznato, tog dana drugih izvođača nije bilo.

7.3.1.Svjedok V. J., policijski službenik koji je postupao na mjestu događaja iskazao je (list 447) da se sjeća svog uredovanja, poznato mu je da je tijelo poginulog bilo zatrpano u rovu i da su zvali vatrogasce da ga otkopaju. On je bio prisutan otkapanju tijela. Sjeća se da su uz cestu, uz rov, u zemlji, prolazili žuti vodovi od plina, dok su rov presijecali vodovi, čini mu se od struje. Takvo su stanje fotografirali pa, pozvan da promotri fotoelaborat, pokazuje na fotografiji F8 na listu 100 spisa, a usporedno i F 7 i F6, gdje se vide žuti vodovi plina, dok se na fotografiji F22, presijecajući rov, vide drugospomenuti vodovi. Na kojoj udaljenosti su ti vodovi koji su presijecali rov bili od tijela, se nije mogao očitovati.

7.4.S. I. O. iskazao je (list 448) da je vršio iskop poginulog tijela, ali se ne sjeća jesu li rovom gdje je bilo tijelo prolazili kakvi vodovi ili kablovi. Oni su iskop vršili na površini oko 1,5 m s prednje strane tijela, a kopali su u dubinu oko 1,60 cm do cipela, cijelom dužinom tijela. Dozvoljava da je bila riječ o dubini 1,50. Iznad površine zemlje virila je glava poginuloga. Prije nego što su došli, ili kad su dolazili, jedan djelatnik je bagerom iskapao, ali ne u blizini tijela i oni su ga kao vatrogasci zamolili ako bi mogao pomoći kod iskopa, ali je on bio previše potresen te nije mogao to učiniti. Definitivno može reći da tijelo nije iskapao nitko drugi, nego oni vatrogasci i da nitko drugi prije nego što su oni to započeli, nije odgrnuo zemlju. Većinom je oko tijela bio šljunak, zemlja i dijelovi asfalta.

7.5.Svjedok R. P. iskazao je (list 449) da je sudjelovao u iskapanju tijela stradalog radnika. Posao je trajao oko 2 sata, a problem je bio u tome što se sa strane rova prema cesti zemljište urušavalo jer su se tamo nalazili plinski vodovi. Osoba je bila zatrpana do vrata i iskop su vršili do dubine oko 1,60. Osim plinskih instalacija, ne sjeća se je li vidio i kakve druge instalacije.

7.6. O dubini rova svjedočili su i radnici koji su bili prisutni na mjestu događaja. Međutim, prednji iskazi su izdvojeni kao objektivni iskazi osoba koje nisu imale nikakvih subjektivnih veza s optuženom pravnom osobom, a mogle su, uz ogradu koja se odnosi na jednu reakciju prosječne osobe kada se suoči s takvim traumatičnim prizorom, ipak s objektivnije i s manjom količinom emocija izvršiti uvid u zatečeno stanje stvari.

8. Dalje će se reproducirati iskazi radnika koji su bili prisutni radovima.

8.1.1.Svjedok K. C.-Č. prvo je na raspravi iskazao (list 283-284) da poznaje optuženike kao zaposlenik u trgovačkom društvu P. d.o.o., na način da je Z. C. gazda firme, dok je S. K. inženjer. On je bio prisutan na mjestu događaja kada je kod iskopa došlo do odrona zemlje koja je onda zatrpala radnika. Na pitanje je li naveden iskop bio adekvatno zaštićen, odnosno jesu li bili osigurani sigurni uvjeti rada, navodi da je na tom mjestu prije svega bilo jako puno instalacija te je zbog toga bilo nemoguće staviti oplatu u svrhu osiguranja. Navodi da je radnik M. P. ušao u rov iz razloga što je morao poravnavati visinu. Nadzor radova se nije vršio po cijeli dan, oni su dobili upute od inženjera na koji način moraju raditi, no ne zna tko je toga dana trebao vršiti nadzor radova na gradilištu. Nije mu poznato tko je bio zadužen za nadzor obavljanja građevinskih radova, odnosno tko je bio voditelj gradilišta i tko je bio odgovoran da se radovi obavljaju na siguran način, ako su imali kakav problem na poslu, zvali bi inženjera ili gazdu. Misli da je rov trebao biti osiguran za siguran rad, ali ne zna jesu li postojale tehničke mogućosti za to. Sam rov otkopao je S. Đ., no ne zna tko je trebao utvrditi da li je rov iskopan na način da je siguran za rad. Toga dana radili su na gradilištu G. R., S. Đ., I. S., D. P., D. T., M. P. i on, nitko od ovih radnika nije bio zadužen za koordinaciju i nadgledanje obavljanja radova na gradilištu. Povremeno je u nadzor došao inženjer koji bi davao upute, drugi nadzor nije vršen. Naime, gradilište je bilo dugačko više od kilometar pa je inženjer dolazio kada bi imao vremena i kada bi stigao. Njemu nije poznato da li je inženjer morao biti prisutan i na nekim drugim gradilištima koja meni nisu bila poznata.

8.1.2.Nije mu poznato tko je S. Đ. rekao da iskopa rov, na koji način i kojih dimenzija. Toga dana kada je stradao radnik upute za rad dao im je ujutro inženjer K.. Nije bilo moguće u svrhu osiguranja staviti oplatu zbog količine instalacija, eventualno se mogao iskopati širi iskop, ali je problem bio što je tu bila asfaltirana cesta. Ne zna je li se taj problem s cestom mogao riješiti, o tome je morao odlučiti netko drugi. Ako bi imali problem na gradilištu, najčešće bi zvali inženjera K..

8.1.3. U istoj firmi radi dvadeset i jednu godinu, dok je pokojnik radio svega osam mjeseci pa ne može govoriti o njegovom radnom iskustvu, misli da je prije toga radio u građevini, ali ne zna je li je radio i na ovakvim vrstama poslova. Ujutro su od inženjera dobili upute za rad, a on je otišao prije nego što se započelo sa iskopom rova. Iskop je rađen strojem, odnosno bagerom a kada se dođe do instalacija, iskop se nastavio ručno. Rov se iskopava 10 cm dublje, na to se stavlja fini šljunak, a na koji se onda polažu cijevi, što je i učinjeno u ovom slučaju. Nadalje, zatečene su slijedeće instalacije: šest strujnih kablova, plinske instalacije, vodovodne, telefonski optički kablovi i jedan običan telefonski kabel. U rovu nije bilo podzemne vode. Dimenzije rova su bile širina 60 cm, a visina tj. dubina oko 230 cm.Rov nije u cijelosti iskopan, tek su počeli s iskopom, možda nekih 10 metara. Pojašnjava da je dubina rova bila, ali dužinu rova nisu iskopali u cijelosti. Nije mogao odgovoriti što je uzrokom urušavanja, možda blizina ceste, vibracije, same instalacije nisu predstavljale opasnost. Pritom misli na vibracije od prometa, s obzirom da su se nalazili u neposrednoj blizini ceste. Što se tiče zaštitne opreme, ona je bila osigurana na gradilištu, on nije stavio kacigu jer mu je zadatak bio mjerenje pa mu je ona u takvom radu smetala, a što se tiče pokojnog, on je na glavi imao običnu kapu, nije stavio zaštitnu kacigu, ne zna iz kojih razloga, iako su im kacige bile na raspolaganju. U cijelosti ostaje kod svog iskaza kojeg je dao pred državnim odvjetništvom kada je izjavio da je optuženi S. K. rekao svim radnicima da moraju nositi kacige, kao što ostaje i kod onog dijela iskaza da to povremeno radnici nisu činili jer im je predstavljalo smetnju u poslu. Kada se nesreća dogodila, svi su priskočili u pomoć, time da je prvo bagerom trebalo otkopati asfalt, a zatim su i ručno otkopavali. Radilo se o bageru kombinirki koji postepeno skida sloj po sloj. Kada su došli do radnika tj. otkopali do njega on više nije davao znakove života, a i hitna ao i vatrogasci došli su u vrlo kratkom roku između 10 do 15 minuta. P. ima razupirač.

8.1.4.Podaci i nacrti o položaju i mjestu instalacija se u pravilu traže, ali ti podaci često nisu točni jer se instalacije nalaze na drugim mjestima od onih koji su naznačen. Nije mu poznato jesu li se u konkretnom slučaju tražili takvi podaci i jesu li dobiveni. Tek kada su iskopali rov, spoznali su vrstu i broj instalacija, to njima nije bilo poznato prije samog iskopa. Otprilike su znali da postoje neke instalacije, ali nisu znali vrstu i količinu istih. Koliko zna, toga dana na gradilištu nije bilo osoba koje bi vršile kontrolu vezanu uz zaštitu na radu. Oni su na konkretnom gradilištu bili podizvođači trgovačkog društva K. d.d. iz V. i njihov čovjek bi povremeno dolazio na gradilište i nadgledao gradilište u smislu zaštite na radu. Koliko mu je poznato na tom gradilištu toga dana nije postojala osoba koja bi tijekom radnog procesa nadgledala pridržavaju li se radnici pravila zaštite na radu. Oni su na tom gradilištu radili možda dva, tri tjedna, a što se tiče djelatnika koji je dolazio iz tvrtke K. u nadzor, navodi da je on prolazio gradilištem, kontrolirao koriste li se kacige, zaštitna odijela, cipele i slično.

8.1.5.Nadalje je iskazao (list 473) da je tog jutra S. K. njemu i kolegi S. dao uputu da režu asfalt ispred pravca kuda su se polagale kanalizacijske cijevi. Kakve upute su dobili drugi radnici ne zna, a ne zna niti tko im je dao upute. Zna samo da su radnici bili podijeljeni u dvije grupe, da je jedna grupa polagala kanalizacijske cijevi, a druga grupa je radila druge poslove. Prvi dan su radnici dobili upute da polažu kanalizacijske cijevi, a također ne zna tko im je takve upute dao. M. P. bio je na poslovima polaganja kanalizacijskih cijevi. Radnici su dobili upute da postoji mogućnost instalacija, odnosno da prilikom iskopa se mogu zateći instalacije, a tko je takve upute dao, ne zna. Ima potrebu objasniti da se niti točno ne može znati kakve su instalacije dok se ne iskopa. Kada mu se čita obrana 1. optuženog S. K. sa zapisnika od 5. travnja 2022. stranica 427, navodi, prvi dan je već jedan dio radnika na istoj lokaciji obavljao radove i to: Đ., R. i P., a oni : S., P. i T. te on su se priključili drugi dan. Zbog toga ne zna kakve su upute prvog dana radnici dobili. Samo može reći da su instalacije našli i da su položili dvije cijevi. Zna općenito kakav je način traženja instalacija, ali prvi dan kada su se instalacije tražile, nije bio prisutan. Općenito može reći da se ručno prekopa teren da se nađu instalacije i ako ne smetaju, da se položi cijev. Ako instalacije smetaju, se obavještava šef, možda K. , možda Z. C., a onda ovisi o vrsti instalacija jer se instalacije trebaju izmjestiti. Nema neke posebne procedure vezano uz izvođenje radova polaganja cijevi, ako ih je moguće položiti, tada se polože. P. je tog dana ušao u rov zbog poravnavanja pada.

8.1.6.Kada mu se čita dio iskaza na listu 283 spisa, prvi odlomak, četvrta rečenica odozdo, da je povremeno u nadzor došao inženjer, ne zna na koga je imenom i prezimenom mislio. Kada mu se čita dio iskaza, drugi odlomak na listu 284, da su od inženjera dobili upute za rad, misli na S. K.. Pojašnjava, grupa radnika u kojoj je bio i on došla je tek drugi dan na gradilište, njima je, konkretno njemu i S. K. dao uputu da režu asfalt, a za druge radnike ne zna. Rov se mora poravnati prije nego se polože cijevi, i to se uvijek mora poravnati. Poravnanje se uvijek vrši ručno. Rov nije bio osiguran. Bilo je nemoguće ugraditi razupirač jer je rov bio isprepleten instalacijama. Kroz rov kojeg su iskopali su prolazile instalacije, cijev od vode, kabli od struje, a sve je to bilo na malom prostoru. Ne znam je li postojala druga mogućnost osiguranja rova osim razupirača, možda širi iskop, ali su bili na cesti. U rov se ne bi smjelo ulaziti preko dubine od metar, ako nije osiguran. K. ujutro nije vidio rov jer još nije bio iskopan. Đ. je tog jutra iskopao rov, tko je Đ. dao uputu da iskopa rov, ne zna. Instalacijske cijevi koje su zatekli u rovu nisu smetale polaganju kanalizacijskih cijevi jer te cijevi idu niže, instalacijske cijevi su bile iznad njih. Razupirač nije bilo moguće postaviti ispod instalacijskih cijevi jer ona mora ići do vrha rova. K. je davao upute radnicima, time da on nekad daje upute svakom posebno, a nekad se dogovaraju. On je čuo tog dana da se priča, da radnici pričaju, da ima instalacija, a ne zna jesu li prethodno znali za te instalacije. Ako instalacije ne smetaju za cijevi, cijevi polažu, a ako smetaju, tada se rad obustavlja i obavještavaju nadređeni. Kada mu se čita iskaz svjedoka S. Đ. navodi da je S. K. bio zadužen za zaštitu i sigurnost na radu, ali je dolazio i referent zaštite na radu iz društva C., time da ne zna u kakvom odnosu je to društvo bilo s društvom P.-m. Tog dana nije bilo nikoga iz društva C., dolazili su otprilike jednom tjedno.

8.2.1.Svjedok S. Đ. iskazao je prvo na raspravi (list 284-285) da više nije zaposlen u P. d.o.o. ali je 4. veljače 2016. bio prisutan na gradilištu, nije neposredno vidio kada je došlo do odrona zemlje i asfalta na pokojnog radnika. Navedenog radnog dana bio je zapravo prvi radni dan na gradilištu i ne sjeća se više točno tko je dao upute za rad, ali misli da K., a njemu to nije bio prvi rov kojeg je kopao. Otprilike je znao da će ispod sloja koji kopa naići na instalacije, ali nisu imali točne podatke o tome kakve instalacije i koliko njih će tamo zateći. Misli da mu je uputu na početku radnog dana dao S. K., a nadalje navodi da misli da mu je trebalo reći i kako da zaštiti navedeni rov, u pravilu to se radi tako što se čini širi iskop ili se postavlja zaštita. Može se postaviti metalna ili drvena zaštita, radi se o nekoj vrsti oplata odnosno ograde koja bi spriječila odron. U konkretnom slučaju nije postavljena takva ograda. Ne zna je li on tada trebao staviti zaštitnu ogradu, ako je bila u pitanju drvena ograda, to bi radio netko drugi, a ako je metalna, onda je netko trebao reći da istu treba postaviti. Prije navedenog dana imao je na takvoj vrsti poslova iskustva svega par mjeseci. Ne zna je li sam trebao znati da treba postaviti zaštitnu ogradu, a niti mu je poznato tko je trebao takve upute dati, a pretpostavlja da je trebala postojati osoba koja je davala upute za rad. U trenutku kada je došlo do odrona bio je udaljen od rova nekih 15 do 20 metara i samo urušavanje nije vidio. Zbog bolje plaćenog radnog mjesta je otišao u drugu firmu.

8.2.2.Navedenog dana radnicima su na gradilištu bila na raspolaganju sva sredstva zaštite na radu u smislu opreme, nije mu poznato jesu li radnici koristili svu opremu koja im je bila na raspolaganju, sjeća se da je koristio prsluk. Ne sjeća se i ne zna je li M. P. koristio kacigu. Koliko se sjeća, svi su pritekli u pomoć, no radnik je već bio mrtav. Ostaje u cijelosti kod iskaza kojeg je dao pred državnim odvjetništvom kada je izjavio da su bočne stranice rova izgledale pouzdano i da se nije mogao predvidjeti odron takve veličine. Koliko se sjeća, čak je i on toga dana ulazio u rov jer na gradilištu jedini drugima pomažu. Pojašnjava da mu je to bio prvi radni dan na tom gradilištu, ali u firmi je radio već prije. Nadalje, navodi da je na gradilištima u pravilu bio zadužen da upozorava radnike na korištenje zaštitne opreme šef gradilišta S. K.. Osobno smatra da šef gradilišta ne može biti cijelo vrijeme na gradilištu jer mora rješavati i druge zadatke kao što je "papirologija". Koliko se sjeća i toga dana ujutro je šef gradilišta bio na gradilištu, a riječ je o S. K.. Ne sjeća se je li toga dana dao jasne upute o poslovima koje treba obaviti, kao što se ne sjeća je li upozorio na korištenje zaštitnih sredstava za rad, no svatko od njih to bio morao znati. Naime, u zaštitnu odjeću spadaju radne cipele, odijelo, rukavice, kaciga i većinu toga su imali na sebi.

8.2.3.Koliko se sjeća, mjesto, širinu i dubinu iskopa rova njemu je zadao S. K.. Misli da mu je to zadao toga jutra. Ne sjeća se je li rekao koja dužina rova će se kopati, kao što se ne sjeća je li dao koje druge upute. P. u rovu je ravnao "posteljicu" tj . pripremao teren za postavljanje cijevi. Nije mu poznato jesu li toga dana na gradilištu bile oplate, bilo drvene ili metalne. Djelomično je znao da će prilikom kopanja rova naići na instalacije, na način da je znao za neke, ali ne za sve. Pretpostavlja da mu je za neke instalacije rekao S. K.. Ne zna je li rekao na kojoj se dubini nalaze, teško da on to može znati. Inače se traže podaci o postavljenim instalacijama,međutim to ne mora uvijek biti točno, a jesu li u konkretnom slučaju takvi podaci zatraženi nije mu poznato. Nema spoznaja kuda je S. K. otišao, a to što je rekao da je imao za obavljati papirologiju je njegova pretpostavka. Također je na gradilištu bilo i drugih grupa, nešto udaljenih od njih, koje su radile pripremu za asfalt, ali ne zna točno što, no nešto se radilo. Moguće je da je K. bio tamo, ali to ne zna. Ne sjeća se niti u koje vrijeme je došlo do nesreće. Bilo je prometa u neposrednoj blizini, no ne bi rekao da je bio gusti promet, a niti mu je poznato jesu li prolazili kamioni.

8.2.4.Postavljaju li se prilikom kopanja rovova zaštitne oplate, ovisi o vrsti terena na kojem se kopa. Po onome što su zatekli na terenu, smatra da nije trebalo stavljati oplate jer je teren bio tvrd. Kada ga se pita tko je ovlašten ocjenjivati karakteristike terena i je li potrebno u određenim situacijama staviti zaštitne oplate, navodi da je za to ovlašten šef gradilišta. Kada ga se pita je li šef gradilišta bio prisutan kada je dio rova iskopan, navodi da je on dolazio i odlazio, misli da je bio u nekom trenutku prisutan kada je dio rova iskopan. Nadalje, navodi da nije dobio konkretnu uputu od šefa gradilišta da treba li oplate postavljati ili ne. Njemu je konkretan rov izgledao sigurno, s obzirom da je i sam bio u njemu. U pravilu, kada uoče potencijalnu opasnost, s radovima bi trebalo zastati i tražiti upute.

8.2.5.Dopunski ispitan, iskazao je da su (list 475) tog dana kada je poginuo P. obavljali radove iskopa za polaganje kanalizacijskih cijevi i polaganje kanalizacijskih cijevi, ne zna tko im je dao uputu da obavljaju te poslove. Kada mu se čita obrana S. K. sa zapisnika od 5. travnja 2022. (list 427 spisa), u smislu da je on tog jutra dao radnicima zadatak da traže instalacije, navodi da se toga ne sjeća, prošlo je puno godina. Inače u svom radu u društvu P.-m. znao je dobiti uputu da traži instalacije, ne zna kakav je postupak kad se nađu instalacije. On je tog dana radio sve poslove na gradilištu, mogao je i on biti na mjestu pokojnika. Pokojni P. bio je u rovu jer je ravnao "posteljicu", odnosno pripremao je teren za polaganje cijevi. Vjerojatno mu je tog dana netko rekao što da radi, ali ne zna tko je to bio. On je u rovu vidio instalacije, ali se ne sjećamkakve, bila je neka struja. Dok je radio za P.-m., ulazio je u rovove, nekad su bili zaštićeni, a nekad nisu bili zaštićeni. Vjerojatno je to jesu li bili zaštićeni ili ne ovisilo o dubini. Tog dana rov je bio dubok otprilike koliko je visok čovjek, time da točnu dubinu ne zna, misli da takva dubina rova iziskuje da se rov zaštiti, a zbog čega tog dana nije bio zaštićen, ne zna.

8.2.6.On je iskopao rov u kojem je poginuo P., pritom je vidio instalacije, ali ne zna koliko ih je bilo. Misli da je bilo više kablova od struje, a zna da je riječ o struji jer je netko komentirao da tud ide struja, ne zna točno kako su ti kablovi bili položeni. Ne zna je li se pored tih kablova mogao staviti razupirač. Vjerojatno su kablovi smetali kopanju rova, onda se lopatom kopa rov na mjestu gdje su instalacije pa nije moguć strojni iskop. Nije siguran, ali čini mu se da su instalacije sjekle rov, da su išle poprijeko. Nadalje odgovara, moguće da je bilo dasaka prikladnih za osiguranje rova na gradilištu, ne zna, on je tamo bio dan ili dva. On bi, da je zatekao instalacije koje smetaju, pozvao nadređenog. On nije nikoga obavijestio o instalacijama koje je zatekao dok je kopao rov, a nije se niti informirao je li netko drugi o tome nekoga obavijestio. Moguće je da je prije u prethodnom razdoblju već netko tamo kopao i da su izmještene instalacije. Kada mu se predočava prva rečenica iskaza na listu 285 drugi odlomak odgovara, moguće da je tako bilo. Uvijek je neizvjesno gdje točno prolaze instalacije prije nego što se to provjeri na mjestu rada.

8.3.1.Svjedok G. R. iskazao je (poleđina lista 285) da optuženike, kao i pok. M. P. poznaje na način da je nekada bio zaposlen u trgovačkom društvu P. d.o.o. Bio je zaposlen u toj firmi i u veljači 2016. kada je stradao M. P.. Samom događaju bio je prisutan na način da je upravo postavljao nivelir letvu radi određivanja dubine rova kada je u jednom trenutku došlo do odrona. Kada ga se pita je li u rovu učinjeno sve u smislu osiguravanja zaštite na radu tj. sigurnog obavljanja posla, navodi da, iako su imali tzv. razupirač rova, istog nisu mogli upotrijebiti iz razloga što je rov bio prepun različitih instalacija. Ne sjeća se je li prije iskopa rova bilo poznato kakve će se instalacije na tome mjestu zateći. U trenutku odrona M. P. nalazio se u rovu kako bi poravnao posteljicu na koju se onda postavljaju cijevi. Ne sjeća se više točno je li stajao ili se kretao kada je došlo do odrona zemlje. Iako su mu svi prišli u pomoć, zapravo mu nisu mogli pomoći. Odmah je hitna pozvana. Koliko se sjeća, on je u potpunosti bio zatrpan zemljom i asfaltom. Nije mu poznato, odnosno ne zna je li se toga dana nalazila na gradilištu osoba koja je bila zadužena za nadgledavanje radova pa tako i za nadgledavanje obavljaju li se na siguran način. Na raspolaganju im je bilo kompletno radno zaštitno odijelo koje zapravo sadržava cipele sa metalnom kapicom, radno odijelo i prsluk, kacigu, time da on nije koristio kacigu jer mu smeta u radu. Ne sjeća se je li kacigu koristio pokojni radnik, a čak da je istu imao, misli da to bitno ne bi utjecalo na ishod događaja. Nije mu poznato je li u konkretnom slučaju netko bio zadužen hoće li se u rovu postavljati zaštitna ograda. Prije nego što se ovo dogodilo, osobno je bio u rovu jer su ručno otkapali instalacije koje su na mjestu zatečene. On je toga dana vozio kamion, a kada ga se pita je li im netko dao upute prije započinjanja radova i tko, navodi da vjerojatno S. K., a ne zna je li šef gradilišta dobio neke nacrte ili projekte, no pretpostavlja da je. Kada ga se pita tko je bi šef gradilišta toga dana, navodi da nitko nije bio striktno određen, nego su između sebe dogovarali zadatke. Na gradilištu se više sluša nekog tko je duže i sa više iskustva, u pravilu da, a tada je to bio K. C.. Ne može odgovoriti je li on bio vođa radne grupe, uvijek su zajedno donosili zaključke i odluke. Kada mu se predočava dio iskaza danog pred državnim odvjetništvom kada je govorio da su od S. K. dobivali jasne upute da kacige moraju koristiti, a kad je rekao kada njega ne bi bilo, da je svatko od njih odlučivao o tome hoće li koristiti kacigu ili ne, to je točno. Točno je, da ih je S. K. upozoravao ako ne bi imali kacigu na glavi, ali je isto tako točno da su ju skidali jer smeta u radnom procesu. Prilikom otkopavanja radnika praktički ništa se nije počelo jer su se bojali da ga dodatno još ne ozlijede. Prvo su po dvojica rukama odbacivali asfalt koji je bio u velikim komadima, a za to nisu koristili bager. Prilikom otkopavanja radnika, a koje su vršili vatrogasci nisu bili u neposrednoj blizini, već otprilike pedesetak metara od mjesta te mu nije poznato je li otkopana i kaciga. Nije mu poznato da bi u okolici gradilišta na kojem su radili bilo drugih radnika od neke druge firme, s tim nije upoznat. Nije mu poznato je li na gradilištu bila prisutna osoba iz neke druge tvrtke zadužena za kontrolu obavljaju li se radovi na siguran način. Ne sjeća se je li na gradilištu bilo drvenih ili metalnih oplata koje bi se mogle koristiti radi zaštite iskopanog rova.

8.3.2.Dopunski ispitan, iskazao je (list 477) da su tog dana kao radnici kopali iskop za kanalizacijske cijevi i polagali kanalizacijske cijevi, a tko mu je rekao da to radi, sada ne zna.

8.3.3.Kada mu se predočava da je iskazao da je postavljao nivelir letvu na mjestu gdje je došlo do odrona, navodi da se sada ne sjeća što je pokazala oznaka, koliko je bio dubok rov, ali može reći da je to bio srednji rov, oko 2 metra. On je vidio P. dok je stajao u rovu, ali ne sjeća se gdje je u tom trenutku bila njegova glava, je li njegova glava bili u rovu ili iznad rova. Dok je otkapao instalacije, on je stajao na njima i njegova glava je bila iznad rova. Na kojoj su visini bile instalacije u rovu, ne znam Ne sjeća se koliko su instalacije bile udaljene od mjesta gdje je u rovu bio P..

8.3.4.On je imao iskustvo rada s iskopima i zna da rov treba zaštititi u nekim situacijama, kada je dubok. O kojoj je dubini riječ, ne zna, ne zna i ne sjeća se je li ovaj rov bio takav da bi ga trebalo zaštititi od urušavanja. Inače zna da se rovovi štite od urušavanja, ili tzv. "klinksima" koji su već izrađeni i tu svrhu, ili se pomoću dasaka improvizira takva naprava. Tog dana bio je jedan "klinks" na raspolaganju. Ne sjeća se otkud mu saznanja o načinu zaštite u rovu, pretpostavlja da su imali neko predavanje, ali se zbog proteka vremena ne sjeća. Potvrdio je da je "klinks" razupirač.

8.3.5.Svjedok D. T. iskazao je (list 295) da optuženike, kao i M. P., poznaje s posla, sjeća se da je radio na bageru i on se pokvario, a da je M. P. bio unutar rova koji se urušio. Misli da je M. radio na postavljanju cijevi. Ne sjeća se više je li mjesto njegovog rada bilo na neki način osigurano od urušavanja ili sličnih događaja. On je bio u neposrednoj blizini kada se nesreća dogodila, ne zna više je li rov na neki način bio osiguran, a niti zna je li to potrebno, odnosno na koji se način to radi. Kada mu se predočava nadalje dio iskaza (list 144), u kojem je iskazivao o načinu zaštite bočnih stranica, navodi da je valjda tada tako iskazao ako tako piše. Kada ga se pita što su "klinks i razupirač", navodi da su to bočne stranice kojima se osigurava mjesto rada u rovu, one tada nisu bile postavljene, a vjerojatno zato što je rov bio prepun instalacija pa ih valjda nije bilo moguće postaviti. Njemu nije izgledalo da bi moglo doći do urušavanja. Prije M. P. i drugi su ulazili u rov, čak misli da je možda bio i sam.

8.3.6.K. je bio na gradilištu u jutarnjim satima, ali ne zna je li bio u trenutku kada se nesreća dogodila. Ne zna koliko je dugo K. bio na gradilištu, niti zna je li bio prisutan kada se rov kopao, a sve iz razloga što ni on nije bio cijelo vrijeme na tom mjestu, već je bio na drugom dijelu gradilišta, poviše od ovog mjesta. Na daljnje pitanje branitelja odgovara da je rov sa strane bio zemljani dok je gore išao asfalt i šoder, a unutar rova sjeća se da je bilo više različitih instalacija, ali ne može odrediti na kojoj dubini. U slučaju kada nije moguće postaviti tzv. "razupirač" misli da bi se mogao rov osigurati možda postavljanjem "fosni". Ne zna jesu li na gradilištu imali "fosne" i je li bilo moguće napraviti takvu zaštitu. Kada je bio u rovu, nije bilo nikakvih naznaka da bi moglo doći do urušavanja, a instalacije su bile vidljive. Nije bio za vrijeme iskapanja rova, pa ne zna da li je netko predlagao da se pozove S. K., odnosno da se stavi neki oblik zaštite. Ne može procijeniti koliko je bilo rasprostranjeno po dužini gradilište na kojem su gradili, možda oko kilometar. Koliko se sjeća, radnici su bili raspoređeni po cijeloj dužini gradilišta, misli da nisu bili svi u dijelu gdje se nesreća dogodila. Nije mu poznato tko je bio zadužen na tom gradilištu za zaštitu na radu. Koliko mu je poznato, nitko nije drugi kontrolirao, osim S. K. imaju li svu opremu, barem njemu nitko drugi ništa nije rekao. Po njegovoj procjeni rov je bio dugačak oko sedam, možda i više metara jer su postavljali dužinom 6 metara, širok je mogao biti oko metar, dubina od 1,5 metara, a možda i više. Kada ga se pita za dimenzije "razupirača", navodi da se on može širiti po potrebi. Misli da u taj rov "razupirač" koji su imali ne bi mogao ići jer su unutra bile cijevi, P. M. ima "razupirače", odnosno imala je "razupirače".

8.3.7. Dopunski ispitan, iskazao je da je (list 488) točno da je na raspravi 10. rujna 2019. iskazao da je rov bio prepun instalacija. Međutim, danas se prisjeća samo da su u rovu bile cijevi i sjeća se bočnih cijevi.

8.3.8.Pozvan da pobliže opiše izgled instalacija, kako su bile položene unutar rova i gdje su se nalazile u odnosu na tijelo pokojnog oštećenika, sada to više ne može opisati.

Kada je ušao u rov, točno se ne sjeća zbog proteka vremena, ali čini me se da mu je glava bila malo ispod gornjeg dijela rova, malo ispod površine zemlje. Optuženi K. bio je tog jutra na gradilištu, dao je valjda raspored što će se raditi, ali se ne sjeća što je rekao, što se ima raditi. On je i dane koji su prethodili danu kada je P. stradao bio na tom istom gradilištu. Kada se obavljaju radovi postavljanja cijevi i kopanja, ne zna se kuda idu instalacije i treba ih otkopati. On je kod istog poslodavca, malo više od mjesta stradanja P., bio raspoređen da s bagerom radi manji iskop u cilju traženja instalacija. Međutim, na mjestu gdje je on stradao, on nije kopao i ne zna jesu li se tamo poduzimali radovi traženja instalacija. On je najdulje instalacije tražio dan ili dva, i to baš poviše mjesta stradanja P.. On je konkretno malo tražio instalacije sam, a malo je imao jednog pomoćnika. Sada više ne zna i ne može opisati jesu li malo tražili instalacije, a malo drugi radnici nešto drugo radili. Njih je bilo istovremeno na gradilištu petero do šestero. Ako je bio u ekipi od ukupno 5-6 kolega, onda su dvoje tražili instalacije, a ostali su radili nešto drugo, kao što je to kopanje šahtova. Ne zna zbog čega razupirač nije stavljen u rov u kojem je stradao P., valjda ga nisu mogli staviti, zato što su instalacije "svakako išle".Na pitanje branitelja 1. optuženika odgovara, inače kada se nađu instalacije, uvijek radnici nešto smisle kako da se radovi mogu izvesti. Ne zna zbog čega o pronalasku ovih instalacija nisu obavijestili nikoga. On nije sam bez naloga poduzeo radnju traženja instalacija poviše mjesta kobnog iskopa, a tko mu je naložio, ne zna, ne zna je li optuženi K. znao da ima instalacija na mjestu stradanja oštećenika. U firmi su imali razupirač i zna čemu on služi. On je razupirač znao koristiti na gradilištima, a ne može objasniti kako se koristi, a sada više ne zna je li to bilo za optuženo društvo ili za nekog drugog.Možda je sa strane prilikom obavljanja radova na ovom gradilištu bilo dasaka prikladnih za improvizirani razupirač, sada to ne zna, a ne zna je li ikada u radu improvizirao razupirač, ne sjeća se, ne zna smije li se u ovako duboku jamu ulaziti bez da su bočne strane osigurane.Na pitanje je li kod poslodavca P.-m. dobio obuku o zaštiti na radu, odgovara da su valjda bili na zaštiti, a ne zna gdje niti kod koga. On je u P.-m. radio 10 godina, do prije oko 5 godina te se sada više niti ne sjeća kada je osposobljen za rad na siguran način.U prijašnjem tijeku radova na postavljanju kanalizacijskih cijevi isto su se kopale jame za polaganje cijevi. Dubina i širina jame, rova, nije uvijek ista i može varirati. Ni prethodnih dana u jame nisu stavljali razupirače, niti improvizirali razupirače. U jame se ulazilo. Ne sjeća se je li rov u kojem je oštećenik stradao predstavljao nastavak rovova koji su kopani prethodnih dana, ali su cijevi postavljene u te rovove trebale biti spojene sa cijevima koje su postavljene u rov u kojem je oštećenik stradao. Ne zna kolika je bila dubina i širina rova u kojem je stradao P., ne zna širinu i dubinu rova niti pet metara prije, niti pet metara nakon mjesta stradavanja oštećenika, a niti na cijeloj dionici gdje su se postavljale cijevi, to je variralo. 8.4.1.Svjedok D. P. iskazao je (list 294) da poznaje optuženike iz bivše firme u kojoj je radio, a isto tako je poznavao i M. P.. Bio je prisutan na gradilištu kada je stradao M. P., naime on je stajao u rovu, sjeća se da je puknuo komad asfalta koji ga je udario u glavu. On nije imao kacigu na glavi. On je stajao u rovu u razini visine svoje glave. Kada ga se pita je li ga asfalt zatrpao, navodi da rov nije bio zatrpan, djelomično samo asfaltom, nego je njega pogodio asfalt u glavu. Došlo je do odrona zemlje u rovu. Rov nije bio ni na koji način osiguran da ne dođe do odrona. Inače bi se to moglo poduprijeti npr. daskama, a i unutar rova su bile instalacije, a kad ga se pita je li na gradilištu bilo kakvih dasaka, navodi da nije. Neposredno prije bio je u tom rovu i nije primijetio ništa što bi ukazalo na to da bi moglo doći do odrona. Ne sjeća se je li netko na gradilištu predlagao odnosno zahtijevao da se rov osigura. Koliko se sjeća, S. K. je tog dana bio na gradilištu u jutarnjim satima, negdje oko devet ili deset sati,nakon toga je otišao a je li se kasnije vraćao, više se ne sjeća. Ne zna tko je bio zadužen za nadzor radova na gradilištu. Također ne zna čiji je bio zadatak nadzora zaštite na radu u smislu imaju li radnici i koriste li sve što je potrebno radi zaštite, kao i je li samo gradilište na odgovarajući način zaštićeno. Njemu ovo nije prvo gradilište na kojem je radio, na sličnim poslovima je radio i na drugim gradilištima na kojima je bila postavljena zaštita, a ovdje to nije bilo moguće jer u rovu nije bilo mjesta zbog brojnih instalacija. Iz nacrta je proizlazilo da tuda prolaze instalacije poput plina, vode i slično. Navodi da zbog činjenice da su cijevi bile raspoređene na različitim dubinama, nije bilo moguće postaviti odgovarajuću zaštitu. U blizini je cesta.

8.4.2.K. je bio u jutarnjim satima na gradilištu, u trenutku nesreće nije bio, a kada mu se predočava dio iskaza kojeg je dao kod državnog odvjetništva navodi da je to točno da su imali nacrte o tome gdje su postavljene plinske instalacije, međutim plinara je dala pogrešne podatke pa u jutarnjim satima kada je S. K. bio na gradilištu i podijelio zadatke nije znao da su podaci u nacrtu netočni. Oni su pronašli plinske instalacije, međutim to mjesto nije odgovaralo mjestu iz podataka i nacrta koje je plinara poslala. Kad ga se pita da li je dasaka bilo na gradilištu kojima se mogao osigurati rov, navodi da ih nije vidio ako ih je i bilo, prije toga radio je na drugom dijelu gradilišta gdje su postavljali rubnjake. Ne može osporiti da su njegovi kolege vidjeli da na gradilištu ima dasaka, govori u svoje ime. Dubina rova po njegovoj je procjeni bila između 175 i 190 cm, a širina 90 cm. Kada mu se predočava dio njegovog iskaza kod državnog odvjetništva gdje je govorio o dubini 2,20 m, navodi da je otkapao unesrećenog rukama i njegova visina glave je otprilike bila u razini rova. Kada ga se pita koliko je otprilike bio veličine komad asfalta koji se odlomio i pogodio unesrećenog u glavu, navodi da otprilike 1x3 metra. Radilo se o starom asfaltu koji je puknuo, skliznuo i udario ravno u bočni dio glave M. P. i pritisnulo ga uz rub rova. Do urušavanja je došlo istovremeno.

8.4.3.Kacige su bile na gradilištu da ih koriste. Iako su kacige omogućene, nisu ih koristili iz razloga što im otežavaju rad, a u ovom slučaju misli da ni kaciga ne bi ništa spriječila odnosno pomogla.

8.4.4. Dopunski ispitan (list 491), na pitanje suda sjeća li se koliko je bio dubok rov u kojem je P. stradao, navodi da kako je rekao u prvoj izjavi, tako je bilo, oko dva metra. Kada je iskapao P., glava mu je bila u visini rova, oko 10 centimetara ispod površine zemlje. Nakon što se čita njegov iskaz na listu 295 spisa, drugi odlomak, pozvan da se decidirano očituje o visini rova, navodi da je rov bio dubok oko dva metra, zna da je P. bio visok 190 i rov je prema tome mogao biti dubok 2 do 2,10 metara. Pozvan da pojasni svoju izjavu na listu 295 spisa, navodi da su ga možda krivo čuli i krivo zapisali, to više ne pamti. Tog dana K. je bio na gradilištu, ujutro oko 9-10, zadržao se oko sat vremena. To zna jer su bili svi blizu. Tada su tek počinjali kopati rov, i to su kopali rov za postavljanje cijevi. Taj dan kad su došli, provjeravali su ima li instalacija, na nacrtima se vidi gdje su instalacije i to se otkopa. Tog su dana jednu cijev postavili, došli do instalacija i onda se to urušilo, ne zna zbog čega se urušilo. Nekad su stavljali zaštitu od urušavanja u rov, a nekad ne, ne zna objasniti o čemu je to ovisilo, nije on poslovođa.

8.4.5.Rov u kojem je stradao oštećenik bio je jednake dubine na svim mjestima. Na pitanje kakva je procedura ako se nađu instalacije kod kopanja rova, odgovara da to ovisi kako se tko snađe, ima i toga da radnici pitaju nadređene, ali ovaj dan kad je P. stradao nisu pitali nikoga.

8.5.1.Svjedok I. S. iskazao je (list 296) da je tada kada je M. P. stradao također radio na gradilištu, ali ne u njegovoj neposrednoj blizini i nije vidio što se dogodilo, već je na to mjesto došao kada su ga izvukli iz rova. Nije bio prisutan i ne zna ni kako je stradao, a niti što je točno radio, niti mu je poznato je li mjesto njegovog rada bilo na neki način osigurano. Inače zna da se rovovi osiguravaju tzv. "klinksom", vidio je da na gradilištu to postoji, ali ne zna i nije vidio je li rov na kojem je radio P. tako osiguran. Točno je da je toga dana, a kao što je rekao kod državnog odvjetništva, rezao asfalt otprilike 80 m više od mjesta gdje je radio P. te pojašnjava da je asfalt na mjestu gdje je on radio u rovu već prije izrezan i maknut. Asfalt se reže tzv. rezačicom koja proizvodi određene vibracije. Taj posao izgleda otprilike kao kad kosilicu gurate ispred sebe, tako taj rezač gura ispred sebe i ima slušalice na ušima. P. je smio biti u rovu iza njega bez obzira što je rezao asfalt i time proizvodio određene vibracije, naime to nisu jake vibracije. Kacige su toga dana bile na raspolaganju. Ujutro im je S. K. podijelio zadatke, nakon toga je otišao jer ne može biti na gradilištu cijelo vrijeme s obzirom da ima i drugih gradilišta, a njemu nije poznato je li bio na gradilištu kada se nesreća dogodila. Nadalje, odgovara da je S. K. trebao kontrolirati koriste li svu zaštitu, međutim on nije cijelo vrijeme biti na gradilištu, svjedok je koristio kacigu onda kada bi smatrao da mi je potrebna, ali ne cijelo vrijeme. U građevini jr već dugo, više od osamnaest godina, no teško mu je odgovoriti na pitanje je li tada išta ukazivalo na to da bi moglo doći do odrona. Razlog tome može biti različit npr. ako je laporna zemlja i ako su jače vibracije, ali ne od ovih vibracija rezačice s kojom je radio. U odnosu na to kakav je bio promet u neposrednoj blizini ne može se precizno izjasniti, ali se sjeća da bi bilo nekog jačeg neuobičajenog prometa. Po njegovoj procjeni dubina rova mogla biti oko 2 m, a širina možda 80 cm. Nije u tom rovu vidio nikakve cijevi niti instalacije jer nije išao na mjesto vidjeti.

8.5.2. Dopunski ispitan, iskazao je (list 492), da je točno da je na raspravi 10. rujna 2019. rekao da im je ujutro na dan stradavanja P. optuženi S. K. podijelio zadatke, ali se više ne sjeća koje konkretno zadatke im je tog dana dao. Ne zna koliko je bio dubok rov u kojem je P. stradao jer nije tamo radio. On je odgovorio na raspravi, iskaz na listu 296 spisa, da procjenjuje dubinu rova oko dva metra jer većinom tako rade. Ne sjeća se jesu li njegovi kolege opisivali instalacije i cijevi nađene u rovu. To da se rovovi osiguravaju klinksom-razupiračem, zna iz svog prijašnjeg radnog iskustva. Ne zna mogu li se rovovi osiguravati nekih drugim sredstvima, niti zna kako bi objasnio postoji li procedura u slučaju da se prilikom kopanja rova zateknu instalacije. On je rezao asfalt, a zbog čega su radnici postavljali cijevi ne zna, zna samo da se radila kanalizacija. Nije se mogao sjetiti što je K. taj dan radio na gradilištu. Ne sjeća se je li i prethodnih dana rađen iskop za postavljanje cijevi baš na tom mjestu ili malo ispod, ali je siguran da je takav iskop rađen i vršen. Zna da se instalacije traže uobičajeno na način da se kopa ručno, i to na dubinu gdje instalacije obično jesu, 60-80 cm. Komunikacija između njih radnika i optuženog K. bila je dobra, oni su ga većinom mogli pitati ako bi imali kakve nedoumice oko radova, time da se izražava na način da koristi izraz "većinom". Misli da su na gradilištu imali kontakt broj Kotarskog ako bi ga nešto trebali.

9.1.U spisu se nalaze i materijalni dokazi u vidu isprava koje se odnose bilo na dokumentaciju koja propisuje način izvođenja radova, bilo na utvrđenja inspekcije rada pa će se stoga u daljnjem tekstu i ti dokazi reproducirati.

9.2.Iz plana izvođenja radova je vidljivo da postoji obveza da se radovi na iskopu vrše prema uputama i pod nadzorom stručne osobe ako postoje instalacije plina, struje ili drugo, kao i da otvori viši od 100 cm moraju biti opremljeni zaštitom od urušavanja, odnosno uz postepeno osiguravanje bočnih strana iskopa. Iz rješenja o imenovanju voditelja građenja br. 17/2015 od 28. rujna 2015. razvidno je kako je S. K. odlukom Z. C. imenovan voditeljem privremenog gradilišta na kojem se dogodila nesreća.

9.3.U zapisniku Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, klasa UP/I-116-02/16-41/1, urbroj: 524-10- 06-03/3-16-15 od 12. veljače 2016., konstatirano je da S. K. u inkriminirano vrijeme kao voditelj gradilišta i osoba neposredno nadređena svim radnicima, kao i osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu, nije bio nazočan na gradilištu, već je u sjedištu društva obavljao druge poslove.

9.4.Iz konačnog zapisnika inspekcijskog nadzora Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, klasa UP/I- 116-02/16-41/1, urbroj: 524-10-06-03/3-16-15 od 11. ožujka 2016., kao bitno valja izdvojiti da su kod trgovačkog društva P.-M. d.o.o. utvrđene povrede Zakona o zaštiti na radu, obavljanjem radnih postupaka iskopa zemlje u dubini većoj od 100 cm bez propisanog osiguranja bočnih stranica, a sukladno izrađenom planu izvođenja radova.

10.Budući da se nalazi i mišljenja vještaka zaštite na radu Z. K. i građevine Z. B. oslanjanju na u spisu provedene dokaze te su se u skladu s rezultatima dokaznog postupka mijenjali, u daljnjem će se tekstu izložiti ti nalazi, i to s njihovim konačnim zaključcima, na koje nije bilo primjedbi.

11.1.1. Prvo će se citirani pisani nalazi vještaka K. sačinjeni prije podizanja optužnice. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka za zaštitu i sigurnost pri radu, zaštitu od požara i eksplozija Z. K. od 8. rujna 2016. i dopune nalaza i mišljenja od 17. listopada 2016. slijedi da je 4. veljače 2016. na privremenom radilištu neposredno nadređeni ozlijeđenom radniku bio okrivljenik S. K. te je imenovani od strane okrivljenog trgovačkog društva određen voditeljem tog privremenom radilišta, a ujedno je i osposobljen za rad na siguran način. Nadalje, slijedi kako ozlijeđeni radnik nije u rovu imao osobna zaštitna sredstva, odnosno kacigu, te da voditelj gradilišta odnosno okrivljenik S. K. nije bio cijelo vrijeme prisutan na gradilištu. Kako je S. K. bio voditelj gradilišta i stručno osposobljen radnik za rad na siguran način, tako je sukladno članku 44. točka 1. Zakona o zaštiti na radu morao cijelo vrijeme biti prisutan na gradilištu. Time je povrijeđena odredba čl. 41. točke 1. Zakona o zaštiti na radu i odredbe Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima NN 51/08, dodatak IV/minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevu na gradilištima/Dio B/DioII/točka 10. Propisa za građevinske jame, zdence, radove pod zemljom, tunele i zemljane radove, te Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN br. 51/2008), Dio II, vanjska mjesta rada na gradilištu, stavak 1. stabilnosti i čvrstoća, točka 1. točka 1. i točka 1 . točka 2.

11.1.2.Za postupanje suprotno naprijed navedenim pravilima odgovorni su poslodavac, voditelj gradilišta, neposredni rukovodilac odnosno nadređeni, a to su istovremeno osobe odgovorne za provođenje propisa zaštite na radu pri čemu se ukazuje na članak 41. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14), a sukladno kojoj odredbi je poslodavac dužan osigurani da sredstva za rad i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u stavkom trenu sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike i odredbu članka 44. točke 1. Zakona o zaštiti na radu iz koje je pak razvidno da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnosti i zdravlje radnika uvažavajući pri tome najveću moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

11.1.3.Konkretno do smrtnog stradavanja radnika došlo je prilikom obavljanja radova na dubini od 240 cm, a da prethodno nije bilo izvršeno osiguranje od urušavanja bočnih stranica pa je došlo do odrona zemlje i zatrpavanja radnika M. P.. Kod radova u građevinskim jamama, a sukladno naprijed citiranim zakonskim propisima potrebno je koristiti odgovarajuće poduporne konstrukcije ili nasip, odnosno vršiti iskop jame pod određenim kutom kako bi se spriječilo urušavanje ukoliko postavljanje podupoprnih konstrukcija nije moguće. Također je potrebno prije početka iskopavanja poduzeti mjere da se uoči i smanji na najmanju moguću mjeru svaka opasnost uzrokovana od strane podzemnih kabela i drugih instalacija.

11.2.1. Dopunjujući nalaz na raspravi, vještak K. je iskazao (list 303-305) da su u datom trenutku bile poduzete sve mjere zaštite i sigurnosti zaštite na radu, da se adekvatno postavilo učvršćenje rova, razupori i uporišta i da je pridržavalo propisanih mjera prilikom iskopa, do urušavanja ne bi došlo. Da su bile postavljene bočne stranice izvan zemlje najmanje pola metra, do urušavanja ne bi ni došlo. Nadalje, neovisno o širini iskopa, razupirač se mora postaviti i moguće ga je postaviti i to u ovom konkretnom slučaju nije učinjeno. Nije propisano u kojim dimenzijama mora biti iskop da bi se mogao razupirač postaviti, ali je istovremeno propisano da se svaki iskop mora adekvatno zaštititi. Sukladno spisu koji je dostavljen ne može utvrditi jesu li u datom trenutku na konkretnom gradilištu bili razupirači. Nalaz i mišljenje izradio je na temelju dokumentacije u spisu, nije izvršio neposredni pregled terena na kojem se događaj zbio. Razupirač kao takav može biti napravljen od priručnog materijala dovoljne čvrstine da može izdržati bočne pritiske. Postavljeni kablovi na koje su djelatnici naišli tijekom rada ni u kojem slučaju nisu mogli biti razlog nepostavljanja razupirača. Nadalje, odgovara da s obzirom na foto dokumentaciju kojom je raspolagao prilikom izrade nalaza i mišljenja uopće se ne sjeća da bi ista sadržavala foto dokumentaciju samog mjesta događaja, a vezano za kablove. Pojašnjava, dokumentacija koja je bila na raspolaganju nije sadržavala fotografije ikakvih kablova. Prilikom izrade nalaza i mišljenja utvrdio je da se radilo o iskopu rova dubine 2,4 m i da su se na toj dubini nalazili kablovi, međutim ne može se odrediti o kakvoj vrsti kablova i za koju vrstu instalacija su oni postavljeni.

11.2.2.S obzirom na dugogodišnje iskustvo koje ima nije bilo potrebno mišljenje drugog vještaka (npr. kombinirano vještačenje sa građevinskim vještakom), niti je bilo neophodno da neposredno na licu mjesta utvrđuje konkretno stanje.

11.2.3.Iskop je, odnosno rov u svakom slučaju bio dublji od visine pokojnog radnika i po cijeloj dužini ne može s točnošću utvrditi je li bio 2,40 m ili manje. Smatrao je ispravno utvrđenom činjenicom zabilježenom tijekom očevida da se radi o rovu dubine 2,40 m. Sa sigurnošću ne može tvrditi, a kao što je naveo, da je u cijeloj svojoj dužini rov bio dubine 2,40 m pa shodno tome ne može se niti očitovati na kojoj dubini rova je stajao neposredno prije stradavanja pokojni radnik.

11.2.4.Naglasio je da je prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio podatke zabilježene od inspektora rada, smatra da je njegov dio posla korektno obavljen i prihvatio je te činjenice kao utvrđene. S obzirom da mu je predmet dostavljen u rad dvije godine nakon događaja, čak i da je izašao neposredno na mjesto događaja ne bi mogao utvrditi ništa drugo i drugačije od podataka kojima je raspolagao kada je predmet dobio u rad.

11.2.5.Razupirač mora ići iznad razine rova do 50 cm, a do najmanje visine oko 20 cm, od kakvog je utjecaja eventualni nagib terena za postavljanje razupirača, navodi da bez obzira na konfiguraciju terena, razupirač se mora postaviti. Kod svih iskopa dubljih od 1 m potrebni su u svrhu adekvatne zaštite razupirači i bočne stranice.

11.3. U postupku se pokazalo sporno jesu li specifičnosti konkretnog gradilišta, karakteristike terena i mreža instalacija koja je tamo prolazila, omogućavale da se postavi razupirač. Na tu su okolnost ispitani radnici koji su radili na konkretnim poslovima, kao svjedoci koji su imali saznanja o otkapanju zatrpanog tijela pokojnog M. P., policija i vatrogasci. Iskazi tih svjedoka su svi naprijed reproducirani. Također se pokazalo potrebnim zatražiti i mišljenje građevinskog vještaka o načinu osiguranja rova.

11.4.1. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka Z. B. od 19. svibnja 2020. (list 322-323) proizlazi da je na mjestu gdje je došlo do stradavanja radnika bilo moguće postaviti razupirače. Kabeli vidljivi na fotografijama fotoelaborata iz spisa nisu bili zapreka za polaganje razupirača jer su se nalazili cca 2,3 m od zapadne strane rova. Na temelju fotografija i zapisnika u spisu nije bilo moguće utvrditi je li bilo i drugih instalacija koje bi sprečavale da se postavi razupirač, ali ako to nije bilo moguće, tada je radove trebalo izvoditi u svemu prema planu izvođenja radovia koji je dijelom priložen u spis (strana 33-36). Do odrona zemlje došlo je izrazloga što je iskopom rova poremećena ravnoteža u tlu, a nije bilo izvedeno osiguranje od urušavanja tla kako to propisuju pravila zaštite na radu za iskope veće od 1,0 m. Također su se azdovi izvodili uz prometnicu pa je zbog vibracija koje nastaju prolaskom vozila dodatno povećana nestabilnost tla. Urušavanjem tla ispod asfalta, asfalt je ostao u zraku, bez oslonca pa se odlomio i pokrenuo u smjeru urušavanja tla. Takvom razvoju događaja doprinijeli su i ranije izvedeni radovi iskopa za polaganje instalacija, kao i kameni nasip ispod asfalta.

11.4.2.Vještak Z. B. na raspravi je objasnio (list 343-345) da je svoj nalaz i mišljenje radio isključivo na temelju podataka iz spisa iz priloženih fotografija i zapisnika očevida. Iz tih podataka ne može sa sigurnošću reći da na mjestu urušavanja rova nije bilo podzemnih instalacija jer je rov na tom mjestu bio zatrpan materijalom od odrona pa se ne može vidjeti jesu li ispod toga bile neke podzemne instalacije. Ponovno navodi da postoji mogućnost da su bile, ali isto tako da i nisu. Pritom naglašava da se na nekim fotografijama dio instalacija vidi, naravno ne i na onom koji je zatrpan. U slučaju da su postojale instalacije, postavljanje razupirača nije bilo moguće. S obzirom na veličinu i dimenzije i njegovu težinu, isti se postavlja strojno. U slučaju nemogućnosti postavljanja razupirača morali bi se raditi kosi iskopi pod kutem 45 stupnjeva i to pod kutem trenja, na dubinu od 2 i pol metra, a isto tako i pod istom širinom odnosno tri metra na svaku stranu. Prema fotografijama kojima je raspolagao zaključuje da bi praktički cijelu cestu trebalo iskopati. Nadalje odgovara da je u svakom slučaju promet koji se odvijao u određenoj mjeri doprinio destabilizaciji terena oko rova pa i samom urušavanju, ali ne može procijeniti u kojoj mjeri. Ranije izvedeni iskopi i kameni nasip ispod asfalta također su u određenoj mjeri doprinijeli urušavanju na način da kada se izvode neki radovi i postavljaju instalacije ta mjesta se zatrpavaju kamenim materijalom, a ne prethodnim starim materijalom jer bi inače došlo do ulegnuća ceste, međutim takav kameni materijal nema kohezije, nije povezan i prilikom iskopa on se samo urušio. U svakom slučaju naprijed opisane okolnosti bile su od bitnog utjecaja na situaciju urušavanja. Želi dodati da su se ovakvi radovi radili negdje gdje nije bilo prometa, odnosno zamjene materijala, misli na kameni materijal, možda se ništa ne bi dogodilo. Na pitanje je li u konkretnom slučaju, a sukladno pravilima struke s obzirom na situaciju na terenu rov trebalo bočno osigurati, navodi da ga je trebalo bočno osigurati. Na daljnje pitanje je li u planu izvođenja radova bilo i bočno osiguranje rova, navodi, nakon što je izvršio uvid u spis, da je u planu izvođenja radova bilo predviđeno bočno osiguranje rova. Svi načini osiguranja rova koje je opisao u svom nalazu i mišljenju jednako su pouzdani za siguran rad radnika. Upravo različiti načini osiguranja postoje zato da bi se prilagodili konkretnom terenu i situaciji na terenu. Prilikom takvih iskopa odnosno načina osiguranja koje se primjenjuje, izvođač radova bi trebao uzeti u obzir situaciju na terenu kao što je konfiguracija tla, gustoća i frekvencija prometa i slično. Mogućnosti izvođenja radova obuhvaćene su planom izvođenja radova i u konkretnom slučaju. Koliko može isčitati iz plana izvođenja radova, ne vidi da bi se spominjalo vibracije od prometa ili pak kameni materijal na konkretnom mjestu iskopa. U slučaju ako je konkretni teren bio isprepleten mrežom različitih instalacija, a koje u svojim iskazima navode svjedoci, u tom slučaju nije bilo moguće postavljanje razupirača. U konkretnom slučaju nisu bile poduzete sve mjere po pravilima struke za zaštitu i siguran rad radnika jer da jesu, ne bi došlo do stradavanja istog. U konkretnom slučaju je bilo moguće provesti neki oblik zaštite, ali to je moglo značiti iskop ceste, zaustavljanje prometa na duže vrijeme, postavljanje instalacija te potom vraćanje u prvobitno stanje. Nije se smjelo pristupiti radovima ako se prethodno nije osigurao siguran rad. Ovi radovi koji su se mogli izvesti u svrhu zaštite radnika, a koje je opisao značili bi određene povećane troškove. U konkretnom slučaju je postojao plan za izvođenje radova za konkretno gradilište i po tom planu je bio dužan i ovlašten raditi izvođač radova. Radnici su, u slučaju da naiđu na situaciju da ne mogu nastaviti s radom dužni obavijestiti odgovornu osobu, s obzirom da i sami radnici moraju proći obuku zaštite na radu.

11.5. Nakon toga vještak K. pisano se očitovao (list 386-387) da daje potporu takvom nalazu, nakon čega su vještaci ispitani na raspravi(list 401-404)

11.6.1.Vještak K. tada je iskazao (list 401-404), kada je u svom zaključku, drugi odlomak list 387 spisa, naveo spornu rečenicu, on se referirao na iskaz vještaka B. sa zapisnika od 4. studenog 2020., a kada je on na pitanje, a koje je navedeno na stranici 3 zapisnika, prva rečenica na list 345 spisa: „ na pitanje da u slučaju ako je konkretni teren bio isprepletene mrežom različitih instalacija…, da u tom slučaju nije bilo moguće postavljanje razupirača“. Međutim, u ovoj situaciji na mjestu urušavanja takve mreže različitih instalacija nije bilo. U konkretnoj situaciji, dakle, zaključuje bilo je moguće postaviti razupirače na mjestu gdje je došlo do stradavanja radnika. On je siguran u to da na konkretnoj lokaciji nije bilo mreže instalacija koje bi sprečavale postavljanje razupirača, a to je siguran s obzirom na utvrđenja iz zapisnika o policijskom očevidu, gdje se vidi da je instalacija bila na 2,3 metra udaljenosti od mjesta urušavanja. Također s obzirom na tvrdnje građevinskog vještaka. Branitelj 2. optuženika predočava vještaku iskaz svjedoka D. H. sa zapisnika od 24. svibnja 2021., peta strana zapisnika list 370 spisa, prvi odlomak i pita vještaka bi li on izmijenio svoj odgovor na danas postavljeno pitanje o mogućnosti postave bočnih razupirača s obzirom na možebitno postojanje mreže instalacija. Vještak navodi da ovaj pročitani dio iskaza svjedoka H. nije od značenja i nema veze o onom o čemu je on govorio. Vještak potom ukazuje da je on svoj zaključak pa i današnji odgovor utemeljio na utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka B., list 324 spisa prvi odlomak, gdje se vidi da se vještak služi fotodokumentacijom MUP-a i gdje je naveo „ kabeli odmaknuti od mjesta stradavanja radnika i oni su cca 2,3 metra od zapadne strane rova…“. Napomenuo je da nalaz i mišljenje građevinskog vještaka samo podupire njegov prvotno dani nalaz i mišljenje da se prilikom izvođenja radova nije pridržavalo plana izvođenja radova i da je zbog toga došlo do ove posljedice.

11.6.2.Na pitanje postoji li fotografija rova iz kojeg je uklonjena zemlja, ne može odgovoriti. Nakon što sud predočava foto-elaborat na listovima 98-105 spisa, navodi da se niti na jednoj fotografiji ne vidi rov, a da bi bio izvršen iskop zemlje. Na temelju ovih fotografija ne može odgovoriti na pitanje postoji li ili ne postoji mreža instalacija koja bi sprečavala postavljanje bočnih razupirača na mjesto gdje je došlo do stradavanja radnika. Cijevi žute boje u materijalima koje je imao nije uzeo u obzir i nije registrirao. On je u obzir uzeo policijski zapisnik o očevidu te je iz spisa za potrebe izrade svog nalaza i mišljenja uzeo ono za što je smatrao da je bitno i potrebno, a to jesu li postojale neke cijevi, očito nije bitno za nalaz. Na mjestu gdje prolaze plinske cijevi moguće je postaviti razupirače. Bilo je nužno uspostaviti rad na siguran način. Zaključno, odgovaram svoj zaključak o tome gdje u odnosu na mjesto urušavanja se nalazila mreža instalacija crpi iz nalaza građevinskog vještaka, dok osobno nije pregledavao nikakve fotografije mjesta događaja.

11.6.3. Vještak Z. B. odgovara da se rukovodio zapisnikom, skicom očevida i fotografijama policije, a na listovima 22-24 i 98-105 spisa, na temelju fotografija foto- elaborata F5, F6, F7, F8 i F15 se ne vidi koje eventualno instalacije prolaze rovom jer je rov zatrpan. Kada ga se pita da pojasni svoju tvrdnju iz prvog odlomka nalaza, strana 3 nalaza, a list 324 spisa, navodi; on je fotografiju foto-elaborata F6 doveo u vezu sa skicom inspektora koja se nalazi na listu 22 spisa i na taj način je zaključio gdje su prolazile instalacije koje sam naveo u nalazu, dok na mjestu urušavanja nije bio. Prema dokumentaciji i fotografijama iz spisa nije moguće sa sigurnošću konstatirati da nikakve instalacije nisu prolazile rovom pa i na mjestu urušavanja. Prilikom sačinjenja plana izvođenja radova, izvođač radova zajedno sa investitorom, time da je izvođač jače uključen, je dužan utvrditi način na koji će izvoditi dotične radove. Vještak B., na pitanje tko je dužan utvrditi prolazi li kakva mreža instalacija na mjestu gdje je potrebno kopati, u fazi projektiranja obaveza je projektanta da utvrdi posebne uvjete svih vlasnika komunalnih instalacija, a to se odnosi na odvodnju, plinsku mrežu, telefonsku mrežu, elektro mrežu i u fazi projektiranja se rješavanju ili križanja ili paralelna vođenja tih instalacija sa novoprojektiranom mrežom koja se projektira. Prema tome iz projekta je trebalo biti vidljivo da je na tom mjestu došlo do približavanja postojećih instalacija novoprojektiranoj trasi. U praksi je moguće da nisu sve postojeće instalacije prikazane u posebnim uvjetima koje izdaju nadležne komunalne službe te da se takve stvari onda rješavaju na licu mjesta. Plan izvođenja radova treba biti vezan na glavni projekt prema kojem se izvode radovi. Cesta u ovom slučaju nije bila zapreka postavljanju razuporača na mjestu. On se u praksi susreo sa tim da ponekad mreže instalacija nisu ucrtane.

11.6.4.Vještak K. objasnio je, u hipotetskoj situaciji, da nije bilo ucrtana mreža instalacija pa zbog toga nije bila vidljiva iz projekta, niti se spomenula u planu izvođenja radova, da se na takvu mrežu instalacija naišlo prilikom iskopa, tada je trebalo obustaviti radove. Za obustavu radova u takvoj situaciji nadležan je investitor. Izvođač radova, ako naiđe na situaciju koja nije predviđena planom izvođenja radova, mora obustaviti rad.

11.6.5.Investitor imenuje nadzornog inženjera, kao i koordinatora radova 2 ako postoji takova obaveza, koordinator 2 u hipotetskoj situaciji koja je gore opisana daje nalog za obustavu radova. Nema spoznaja je li u ovoj situaciji bilo potrebno postavljati koordinatora 2. Koordinator 2 se postavlja ako više izvođača izvodi radove na nekom terenu. Ako su predmetne radove izvodili isključivo zaposlenici društva P.-m. d.o.o., tada nije bilo obaveze postavljanja koordinatora 2.

11.6.6. U hipotetskoj situaciji da su radnici društva P.-m. d.o.o. prilikom iskopa naišli na mrežu instalacija koja nije bila ucrtana, nije bila prijavljena u projekt, nije bila obuhvaćena u planu izvođenja radova, tada je obustavu radova trebao naložiti njihov nadzorni inženjer ili poslovođa.Razjašnjava da je prema Zakonu o zaštiti na radu propisano da je svatko tko naiđe na situaciju koja ugrožava sigurnost rada dužan o tome obavijestiti nadređenog, dakle i radnici su imali obavezu obavještavanja. Međutim, onaj tko je po hijerarhiji viši, trebao je naložiti obustavu radova. Ako poslovođa nije prisutan takvoj situaciji, radnici ga imaju obavezu o tome obavijestiti.

11.6.7.O alternativnim načinima postupanja radi osiguranja mjesta iskopa kada nije moguće postaviti razupirače je detaljnije pisao u svom nalazu i mišljenju.

11.6.8.Vještaci K. i B. suglasno su naveli da zakonskog ili drugog propisa koji bi nalagao da nadređena osoba mora biti prisutna, odnosno da kontinuirano bude prisutna kod iskopa jame od 2,40 m, nema.

11.7.Vještaci su se u konačnici potpuno suglasili u nalazima i mišljenjima. Svaki od vještaka ima potrebnu struku, vještak K. zaštite na radu, vještak B. građevine, a nalaze su utemeljili na svim dostupnim podacima iz spisa. Očevid ne bi bio moguć s obzirom da su radovi dovršeni i stanje na mjestu događaja je potpuno izmijenjeno. Dokaze iz kojih proizlazi da je bila riječ o dubini rova iznad 100 m, iskaze svjedoka V. J., I. O. i R. P., koji imaju saznanja o iskapanju tijela pokojnika i D. H., koji je također imao uvid u stanje na terenu nakon događaja te ima odgovarajuća stručna znanja iz zaštite na radu kao inspektor iz te grane sud je doveo u vezu i s iskazima radnika koji su iskazivali o vrsti radova te je prema tome utvrđeno da je bila riječ o rovu iznad 100 m i tu su činjenicu kao utvrđenu vještaci smjeli koristiti.

12.Opreza radi, vezano uz ozljede koje je zadobio pokojni M. P., dinamiku nastanka tih ozljedica i uzrok nastupa smrtne posljedice, valja izložiti i dokaze na tu okolnost.

12.1 Iz zapisnika o obdukciji Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku od 05. veljače 2016. razvidno je da je uzrok smrti radnika M. P. prijelom lubanje s ozljedom mozga, odnosno da je preminuo nasilnom smrću.

12.2.Iz nalaza i mišljenja vještaka, dr. D. M. razvidno da je pak da je M. P. smrtno stradao kao građevinski radnik dok se nalazio u rovu, pa je bio zatrpan odronom zemlje i komada asfalta preko razine glave. Kompleks unutarnjih ozljeda glave utvrđen obdukcijom (prijelomi kostiju lubanje, krvarenje u meke moždane ovojnice i u moždanu komoru te nagnječenje mozga) čini jednu cjelinu koja predstavlja osobiti tešku tjelesnu ozljedu i svojim je učinkom uzrokovala smrt. Prema tome oštećenik je umro nasilnom smrću, zbog višestrukih prijeloma lubanje s ozljedom mozga. Osim tih ozljeda utvrđeno je postojanje teških tjelesnih ozljeda u vidu prijeloma lopatice i nagnječenja pluća te površinskih ozljeda (oguljotine, krvni podljevi i rane razderotine), a koje pak predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu. Sve utvrđene ozljede kod M. P. predstavljaju u svojoj ukupnosti osobito tešku tjelesnu ozljedu koja je bila takvog opsega i svojstva da je dovela do smrtnog ishoda neposredno po ozljeđivanju. Po mišljenju vještaka sve ozljede, pa tako i smrtni ishod stoje u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim događajem te se u cijelosti uklapaju u dinamiku događaja kakva proizlazi iz stanja spisa. Radilo se ekstremno velikoj masi zemlje i asfalta u naglo nastalom kretanju koja je svojim mehaničkim učinkom uzrokovala ozljeđivanje i smrt

12.3. Ispitan na raspravi, vještak P. Š. iskazao je (list 302) da se u cijelosti slaže sa zaključcima i mišljenjem dr. D. M. i nema tome što dodati. Na temelju ozljeda oštećenika prilikom obdukcije utvrdilo se da se radi o opsežnoj ozlijedi glave s višestrukim prijelomima kostiju lica te svoda i baze lubanje, kao i nagnječenje malog mozga, moždanog mosta i produljene moždine te krvarenjem u meke moždane ovojnice i četvrtu moždanu komoru. Uzrok smrti označen je kao prijelom lubanje s ozljedom mozga. Temeljem ovih ozljeda se sa sudsko medicinske strane, a budući da se radi o tzv. nespecifičnim mehaničkim ozljedama ne može govoriti o jednom točno određenom sredstvu i mehanizmu ozljeđivanja. odnosno ovakve ozljede mogle su nastati prilikom odrona zemlje i komada asfalta, ali isto tako i prilikom odrona i udarca samo asfalta u područje oštećenikove glave. Sa sudsko medicinskog stajališta se o točnoj veličini i težini komada asfalta tj. zemlje i asfalta ne može zaključivati, ali s obzirom na opsežnost ozljeda zasigurno se radilo o nekom većem, masivnijeg komadu odronjenog materijala. Do smrtnog ishoda došlo je neko kraće vrijeme po ozljeđivanju s obzirom da je došlo do krvarenja u moždane ovojnice i četvrtu moždanu komoru, kao i do udahnuća krvi, ali u manjem opsegu kako je to navedeno u obdukcijskom zapisniku. Navedene činjenice sugeriraju da je oštećenik nakon zadobivanja ozljede bio neko kraće vrijeme živ, odnosno bilo je nekoliko smislenih udaha prilikom kojih je došlo do udahnuća krvi kao i činjenica da je srce neko vrijeme radilo s obzirom da je došlo do krvarenja unutar lubanjske šupljine. S obzirom na sve utvrđene ozlijede može se reći da je smrt bila neizbježna, odnosno niti brzom hitnom medicinskom intervencijom nije za očekivati da bi smrtni ishod bio izbjegnut. Zaštitna građevinska kaciga u pravilu štiti od pada nekih manjih predmeta s visine te s obzirom na potrebnu veličinu odronjenog materijala u konkretnom slučaju, može se reći da je za očekivati kako bitne, opsežne ozljede glave ne bi bile izbjegnute eventualnim nošenjem zaštitne kacige. U hipotetskoj situaciji da oštećenik nije zadobio udarac u glavu, već da je samo bio zatrpan zemljom i odronjenim materijalom u području trupa, tada se ne može sa sigurnošću isključiti i nastup smrtnog ishoda, ali bi u tom slučaju uzrok i mehanizam smrti bili različiti od ovdje navedenog, naime ukoliko bi pritisak na prsni koš trajao neko dulje vrijeme – nekoliko minuta, tada bi također moglo doći do smrtnog ishoda radi kompresije prsnog koša i posljedično nasilnog ugušenja. U toj predloženoj hipotetskoj situaciji, ukoliko bi se oslobodio prsnih koš oštećenog u vremenu od jedne do dvije minute tada bi bilo očekivano da ne dođe do smrtnog ishoda.

12.4. U konkretnom slučaju pokojni oštećenik je umro od ozljeda glave i nije bitno što je bio zatrpan zemljom

12.5.Nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine jasan je i potpun te se temelji na svim raspoloživim podacima, uključujući zapisnik o obdukciji, tako da sud ocjenjuje da je vještak odgovorio na sva postavljena pitanja na temelju svih potrebnih podataka, time da je pisani nalaz izradio vještak M., a na raspravi je ispitan vještak Š., koji je uvodno rekao da prihvaća nalaz prethodnog vještaka, a na raspravi ga je još dopunio i pojasnio.

13.U ODNOSU NA PRVOOPTUŽENOG S. K.

13.1.Prvooptuženi S. K. brani se da on nije naložio radnicima da pristupe polaganju kanalizacijskih cijevi. Tvrdi da je naložio da se traže instalacije, a tu nema mjesta kopanju rovova dubljih od 100 m pa time niti potrebe bočne zaštite rovova. Takvu obranu demantiraju rezultati ispitivanja svjedoka, radnika koji su radove obavljali. Osim toga, optuženi K. napomenuo je da tog dana nije radnicima dao zadatak da izvrše iskop i počinju postavljati cijevi, a zbog čega su oni tog dana pristupili tom radnom zadatku, niti ne zna. Da se on doista pitao zašto su radnici pristupili radovima, on ih je to, po ocjeni suda, mogao tijekom vremena pitati jer bi time sebi omogućio adekvatnu obranu ili bi barem razjasnio vlastite osobne nedomunice oko smrtnog stradavanja radnika na gradilištu čiji je bio voditelj.

13.2.Također je prvooptuženik rekao da su radnici društva „P.-m.“ koji su izvodili radove 4. veljače 2016. bili iskusni radnici, riječ je o firmi s dugogodišnjim iskustvom, tako da su neki radnici imali i više iskustva od njega. Međutim, zanemaruje činjenicu da radnici nisu imali potrebnu struku koju je on imao, niti ovlasti da organiziraju radove, a posebno ne obvezu da ustroje rad na siguran način.

13.3.Također je u obranu rekao da su se i 3. veljače 2016. tražile instalacije, čime je nevjerojatna obrana da bi se i idućeg dana (na dan stradavanja radnika) tražile instalacije, što bi zapravo predstavljalo neučinkovito angažiranje radnika već drugi dan. Naprotiv, moglo se očekivati da će se početi polagati cijevi. Osim toga, da su se i dan ranije tražile instalacije, radnici bi K. drugi dan izvijestili o tome što su dan ranije prilikom traženja instalacija zatekli i optuženik bi već mogao planirati daljnje radove.

13.4.Da je bila riječ o rovu dubine preko 100 m, a tada se, prema posebnim propisima koji su citirani u izreci, moraju osigurati bočne stranice iskopa, proizlazi iz iskaza svjedoka K. C. Č., koji je iskazao da je dubina rova bila 230 cm. Također je svjedok D. T. iskazao da je glava pokojnika bila malo ispod gornjeg dijela rova, malo ispod površine zemlje. I svjedok I. O., koji je vršio iskop poginulog tijela, svjedočio je da je bila riječ o dubini iznad 1 m.

13.5.S. K. C.-Č. svojim iskazom pokušava poduprijeti obranu prvooptuženika, u smislu da se nije mogao postaviti podupirač. Međutim, iskazao je da u istoj firmi radi dvadeset i jednu godinu, dok je pokojnik radio svega osam mjeseci pa ne može govoriti o njegovom radnom iskustvu, a tako kratko radno iskustvo pokojnog radnika, po ocjeni suda, iziskivalo je pojačan oprez kod voditelja gradilišta, koji je tog dana dao nalog što će se raditi. Dakle, znajući da radnik nema iskustva, trebao mu je dati jasnije i potpunije upute.

13.6. Također je K. C.-Č. iskazao da je tog jutra S. K. njemu i kolegi S. dao uputu da režu asfalt ispred pravca kuda su se polagale kanalizacijske cijevi. Kakve upute su dobili drugi radnici ne zna, a ne zna niti tko im je dao upute. Svjedok I. S. također je iskazao da im je ujutro S. K. podijelio radne zadatke. Međutim, ako je S. K. dao nalog da se reže asfalt ispred pravca kuda su se polagale kanalizacijske cijevi, tada je bio svjestan da se polažu cijevi, a time i da se kopaju rovovi. Svjedok S. Đ. iskazao je da je mjesto, širinu i dubinu iskopa rova njemu zadao S. K.. Misli da mu je to zadao toga jutra. Ne sjeća se je li rekao koja dužina rova će se kopati, kao što se ne sjeća je li dao koje druge upute. Također je iskazao da nije dobio konkretnu uputu od šefa gradilišta treba li oplate postavljati ili ne.

13.7.Svjedok G. R. iskazao je da da su tog dana radnici kopali iskop za kanalizacijske cijevi i polagali kanalizacijske cijevi, a tko mu je rekao da to radi, sada ne zna. Time se vidi da želi zaštiti prvooptuženika zbog kolegijalnosti. Svjedok G. R. iskazao je da, iako su imali tzv. razupirač rova, istog nisu mogli upotrijebiti iz razloga što je rov bio prepun različitih instalacija. Međutim, to demantiraju zaključci oba vještaka, iskaz svjedoka koji su iskapali tijelo i inspektor zaštite na radu. Svjedok D. T. iskazao je da je rov bio prepun instalacija. Međutim, od iskaza odstupa i ipak se prisjeća samo da su u rovu bile cijevi. Iz fotografija fotoelaborata razvidno je da na mjestu gdje je došlo do urušavanja nisu prolazile instalacije, a kada se te fotografije dovedu u vezu s fotografijama razupirača, vidljivo je da razupirač nije velikih dimenzija i da je mogao primjereno osigurati mjesto gdje stoji jedna osoba.

13.8.Suprotno iskazu svjedoka G. R., svjedok D. P. iskazao je da rov nije bio ni na koji način osiguran da ne dođe do odrona. Inače bi se to moglo poduprijeti npr. daskama, a i unutar rova su bile instalacije, a kad ga se pita je li na gradilištu bilo kakvih dasaka, navodi da nije. Ne sjeća se je li netko na gradilištu predlagao odnosno zahtijevao da se rov osigura. Koliko se sjeća, S. K. je tog dana bio na gradilištu u jutarnjim satima, negdje oko devet ili deset sati. Iz nacrta je proizlazilo da postoje instalacije, a tada je voditelj gradilišta trebao razmotriti i može li se postaviti razupirač ili ne. Također je objasnio da su nekad stavljali zaštitu od urušavanja u rov, a nekad ne, ne zna objasniti o čemu je to ovisilo, nije on poslovođa. Time ukazuje na odgovornost poslovođe za planiranje radnih postupaka.

13.9. Iskaze ispitanih radnika, osim svjedoka G. R., koji pokušava dati potporu obrani, sud prihvaća. Manji detalji gdje se vidi da se svjedoci ustručavaju iskazivati o tome tko im je točno naložio da poduzmu radove i zašto rov nije bio osiguran, pripisuju se njihovoj želji da podupru obranu i nelagodi da iskazuju protiv sebi nadređenih osoba. Naime, iz iskaza ispitanih svjedoka bilo je razvidno i da su oni interno pristajali na rizike kao što je to ozljeda zbog nekorištenja zaštitne kacige (iako to ovdje nije bilo ključno) te urušavanje rova koji nije zaštićen, radi brzine rada. U tome je i njihova odgovornost što nisu obustavili radove i zatražili da se dosljedno primjenjuju pravila zaštite na radu. Međutim, po ocjeni suda, to ne umanjuje odgovornost prvooptuženog S. K. kao voditelja gradilišta koji je morao, kao osposobljen za zaštitu na radu, beziznimno inzistirati da se pravila zaštite na radu primjenjuju. Zbog svega toga sud obranu prvooptuženog S. K. ne prihvaća. On pokušava odgovornost prebaciti na radnike navodeći da su sami poduzeli radove koje im nije naložio obaviti, a tako je došlo i do iskopa rova dubljeg od 1 m i s time skopčane potrebe da se taj rov osigura. Da je rov bio osiguran, ne bi došlo do odrona zemlje i povlačenja asfaltne površine u jamu, a pokojnik je umro uslijed udara velikog komada asfalta u glavu (gdje okolnost nošenja kacige nije bitna jer ne bi osigurala dovoljnu zaštitu) i pritiska zemljane mase u njegovo tijelo. Sud ocjenjuje da je optuženik znao da se izvode radovi polaganja kanalizacijskih cijevi i da je olako smatrao da do urušavanja neće doći pa nije poduzeo potrebno radi osiguranja bočnih strana iskopa. Iako se mjesto konkretnog urušavanja moglo osigurati razupiračem, cijela duljina rova nije se mogla na taj način osigurati pa sud ocjenjuje da je prvooptuženik pristao da se nigdje ne provodi osiguranje bočnih strana iskopa jer bi time radovi dulje trajali (radi seljenja razupirača unutar rova po mjestima gdje je bilo moguće tako osigurati iskop) i bili skuplji (radi drugih načina osiguranja iskopa tamo gdje su prolazile instalacije, za što je trebalo i prekinuti promet na cesti).

13.10. Pritom nije ključno je li ili nije optuženik bio prisutan na gradilištu. Postoje, naime, načini da se osigura siguran rad i bez da je voditelj gradilišta cijelo vrijeme prisutan, a to je da se adekvatno procijeni opasnost i planira i organizira rad te da se radnicima daju jasne upute i upozorenja. Nesporno je da prvooptuženik nije bio tamo u trenutku stradavanja te je to u optužnici, radi preciziranja, i istaknuto, ali je bio na gradilištu tog dana ujutro i podijelio radne zadatke. Tada je bio dužan naglasiti da se razupirač mora koristiti gdje je to moguće, a ako to ne bi bilo moguće zbog instalacija, naložiti da ga radnici o tome obavijeste kako bi organizirao posao na drugi način. Međutim, na konkretnom mjestu stradavanja radnika razupirač se mogao montirati i za to konkretno stradavanje je bitno da razupirač nije korišten.

14.1.Putem provedenih dokaza sud je utvrdio da je prvooptuženi S. K. postupio protivno propisima i općepriznatim pravilima struke tako da nije organizirao rad na gradilištu tako da se osiguraju bočne strane iskopa, time je izazvana opasnost za život ljuti jer je rov bio dublji od 1 m i naposlijetku je prouzročena smrt M. P.. U tome su se ostvarila sva objektivna obilježja djela koje mu se stavlja na teret.

14.2.1.Što se tiče subjektivnih obilježja djela, valja reći da optuženik ima građevinsku struku i ovlaštenik je zaštite na radu, zbog čega sud ocjenjuje da je optuženik bio svjestan da može doći do urušavanja i stradavanja radnika, ali je olako smatrao da to toga neće doći, odnosno da je postupao sa svjesnim nehajem.

14.2.2.Optuženikova ubrojivost u postupku nije bila sporna.

14.2.3.Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani optuženika, valja reći da je notorna činjenica da je kao voditelj gradilišta dužan organizirati radove na siguran način te da ako to propusti, da to za sobom povlači posljedice.

14.3.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 222. stavka 4. KZ/11 pa je istog za to djelo proglasio krivim i kaznio.

15.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

15.2.Kao olakotno je sud cijenio okolnost da je optuženik rođen 1966., a nije kazneno niti prekršajno osuđivan, što dokazuje da se dosad primjereno ponašao. Isto tako, olakotnim sud nalazi to što su i radnici doprinijeli počinjenju djela jer su i oni pristali raditi na način koji nije siguran, ali je bio i za njih brži, te nisu obustavili radove. Također je kao olakotno sud cijenio to što se optuženik uredno odazivao pozivima suda, čime je pokazao procesnu disciplinu. Nadalje, sud je olakotnim cijenio što je optuženik djelo počinio iz nehaja, pokazao je žaljenje zbog smrti radnika i bio na njegovom sprovodu, čime je pokazao da žali zbog događaja i pružio podršku rođacima pokojnika. Time je pokazao da mu nije potreban visoki stupanj vanjskog prijekora jer već i on sam prema djelu ima kritički odnos. Osim toga, kao olakotno je sud uzeo i protek vremena od počinjenja djela do danas, punih osam godina, a tijekom kojeg vremena se optuženik primjereno ponašao i nije na istom radnom mjestu činio nova kaznena djela. Protekom vremena gubi se veza između počinjenja djela i posljedice za počinjeno djelo te strogost kazne nema svoje svrhe. Do dugotrajnosti vođenja postupka nije došlo isključivo uslijed zlouporaba procesnih ovlaštenja na strani prvooptuženika, nego i uslijed promjene sastava vijeća, bolesti vještaka Karduma i epidemiološke situacije.

15.3.Kao otegotno je sud optuženiku uzeo to što je stradao radnik koji je relatino kratko, tek 8 mjeseci, radio na spornim poslovima, što znači da nije imao dovoljno iskustva i trebalo je posvetiti veću pozornost na radove koje izvodi, odnosno tome na koje će ga se radove rasporediti. Druge otegotne okolnosti sud nije utvrdio. Naime, propust da organizira rad na siguran način na gradilištu i smrt žrtve su obilježja inkriminiranog djela.

15.4.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo sud izrekao kaznu zatvora u trajanju kao u izreci, minimalnu kaznu koju mu je mogao izreći, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjere kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema optuženiku. Sud ocjenjuje da nema potrebe djelovati na optuženika strožom kaznom, kao i da je izrečena kazna primjerena njegovoj krivnji, prikladna da se njome postignu svrhe retribucije te da se djeluje kako na daljnje optuženikovo ponašanje, kao i na ponašanje svih drugih počinitelja sličnih kaznenih djela.

15.5. Sud je također ocijenio da nema potrebe izrečenu kaznu zatvora izvršiti, nego da optuženik i bez izvršenja kazne neće činiti kaznena djela.

16.1.Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 142. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u odmjerenom paušalnom iznosu, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženika.

16.2.Također je dužan platiti troškove provedenih vještačenja i troškove za porotnike u iznosu ukupno 1.569,14 €, koji su svi odmjereni pravomoćnim rješenjima tijela koja su vodila postupak i već su predujmljeni iz proračuna tih tijela. To su pojedinačni iznosi 1.405,00 kn (list 164), 1.500,00 (list 162-163), 790,00 kn (list 176), 1.222,00 kn (list 314), 553,00 kn (list 318), 1.800,63 kn (list 328), 408,50 kn (list 393), 78,56 kn i 60,00 kn (list 378) te 22,92 kn i 40,00 kn (list 381), 845,00 kn (list 395), 103,72 kn i 80,00 kn (list 407), 230,32 kn i 80,00 kn (list 409), 678,00 kn (list 422), 230,32 kn i 60,00 kn (list 439),103,72 kn i 60,00 kn (list 441), 230,32 kn i 6,00 kn, 91,84 kn i 40,00 kn (list 465), 30,53 € i 7,96 € (list 479) te 12,08 € i 5,31 € (list 481). Izvršena je konverzija u trenutnu valutu prema fiksnom tečaju u odnosu na iznose prikazane u kunama .

16.2. Sud ocjenjuje da optuženik, koji je zaposlen i ima imovinu, a bez obaveze uzdržavanja drugih osoba, može sve naprijed navedene troškove, platiti bez štete po svoje uzdržavanje, uvažavajući visinu troškova i rok od jedne godine koji je određen za plaćanje.

17. U ODNOSU NA DRUGOOPTUŽENOG Ž. C.:

17.1.U svom pisanom nalazu vještak K. prvo je konstatirao da je prvooptuženi S. K. kao voditelj gradilišta i stručno osposobljen za rad na siguran način morao cijelo vrijeme biti prisutan na gradilištu, što da se temelji na odredbi članka 44. točka 1. Zakona o zaštiti na radu te članka 41. točka 1. Zakona o zaštiti na radu i Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima. Iz toga, a dodatno i na temelju članka 41. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu, se izvodi i odgovornost drugooptuženog Ž. C. kao poslodavca.

17.2.Članak 44. točka 1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Drugoooptuženik kao poslodavac imenovao je voditelja gradilišta i osigurao je takvo planiranje, a okolnost da prvooptuženik nije postupao sukladno tim propisima i pravilima struke ne može se njemu pripisati u krivnju, tim više što on nije niti potrebne struke.

17.3. Članak 41. točka 1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Drugooptuženik je svoju obvezu, po ocjeni suda, izvršio, tako što je odredio voditelja gradilišta.

17.4. Članak 41. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

17.5.U postupku je utvrđeno da je drugooptuženi Ž. C. kao odgovorna osoba osigurao potrebna sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu, kao i da je razradio radne postupku i tehnologiju rada u svrhu postizanja zaštite na radu, a da je do spornog događaja došlo jer rov nije bio osiguran umetanjem bočne zaštite. Na gradilištu je, naime, bilo dasaka i firma je imala razupirač.

17.6.Vještaci K. i Benjak su se na raspravi suglasili da ne postoji posebni propis prema kojem bi voditelj gradilišta morao biti na mjestu rada. Istovjetno je iskazao svjedok, inspektor zaštite na radu D. H., koji prema svom stručnom znanju i radnom iskustvu može dati takav objektivan i stručan iskaz. Time se drugooptuženom Ž. C. kao poslodavcu ne može spočitnuti što je istog voditelja gradilišta rasporedio na više gradilišta. Odgovornost je voditelja gradilišta da isplanira svoj rad i rad radnika na gradilištu, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu na radu. To znači, da ako procijeni da je potrebno ostati dulje na jednom gradilištu, da to učini kako bi se uvjerio da će se radovi sigurno izvesti. On je tog dana, naprotiv, rješavao administrativne poslove u sjedištu.

17.7.Poslodavac koji nije građevinske struke, a koji je postavio za voditelja gradilišta osobu koja je takve struke i koja je osposobljena za zaštitu na radu, po ocjeni suda, s pravom očekuje da će ona ustrojiti zaštitu na radu i kontrolirati primjenu tih pravila. Samo osoba koja ima odgovarajuća stručna i posebna znanja sposobna je predvidjeti opasnosti i rizike pojedinih radova. Zbog toga sud ocjenjuje da drugooptuženi Ž. C. nije bio dužan na drugi način osigurati siguran rad na privremenom gradilištu, nego postavljanjem voditelja gradilišta i osobe osposobljene za zaštitu na radu. Zbog toga je njega oslobodio otpužbe i odlučio o troškovima postupka primjenom propisa kao u izreci.

18.KAZENOPRAVNA ODGOVORNOST PRAVNE OSOBE

18.1. Kao prvo, u optužnici se opisuje da je drugogoptuženi Z. C. odgovorna osoba trećeoptužene pravne osobe. Za prvooptuženika se to nigdje u činjeničnom opisu ne navodi. Stoga dolaze u proturječje činjenični opis koji opisuje djela koja se stavljaju na teret prvooptuženom S. K. i drugooptuženom Z. C., s činjeničnim opisom koji odgovornost pravne osobe oslanja na kaznena djela koja bi počinili optuženici fizičke osobe, i to oba optuženika.

18.2.Ovdje nije situacija gdje bi poslodavac prenio ovlaštenje za zaštitu na radu na ovlaštenika, nego je riječ o situaciji gdje je voditelj gradilišta bila odgovorna osoba poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu na privremenom gradilištu, kako je i konstatirao inspektor zaštite na radu D. H. koji je protiv prvooptuženika podnio kaznenu prijavu, dok protiv poslodavca i pravne osobe takvu prijavu nije podnosio. Kaznenopravna odgovornost pravne osobe oslanja se na krivnju odgovorne osobe u pravnoj osobi. Ovdje poslodavac kao odgovorna osoba nije proglašen krivim za počinjenje djela, a voditelj gradilišta, iako osoba u pravnoj osobi zaposlena, po ocjeni suda, ne predstavlja u ovom slučaju odgovornu osobu čija krivnja bi sa sobom povlačila kaznenopravnu odgovornost pravne osobe.

18.3.Stoga je i pravnu osobu valjalo osloboditi optužbe i odlučiti o troškovima postupka kao u izreci.

U Zlataru 16. siječnja 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

mr. sc. Aleksandra Leljak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke i oštećenik mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: K-DO -158/16

2. Prvooptuženi S. K.

3. Branitelj, odvjetnik J. P.

4. Drugooptuženi Z. C.

5. Branitelj, odvjetnik I. Z.

6. Pravna osoba-predstavnica N. K. Ž.