REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1013/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jasmin Jusufhodžić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu, Građansko – upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1246/2021-11 od 19. listopada 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu poslovni broj Pr-68/20-19 od 1. travnja 2021., u sjednici održanoj 16. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. Preinačuju se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 1246/2021-11 od 19. listopada 2022. i presuda Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu poslovni broj Pr-68/20-19 od 1. travnja 2021. tako da se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 6.210,10 EUR s pripadajućim zateznim kamatama i u dijelu u kojem je naloženo tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.327,23 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2021. do isplate.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.094,96 eura u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava odgovora na reviziju kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznos od 46.790,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke prvostupanjske presude u roku od 15 dana, a pod točkom II. izreke naloženo je tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 10.000,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude 1. travnja 2021. do isplate.

2. Drugostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda, a pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-986/2023-2 od 14. ožujka 2023., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1246/2021-11 od 19. listopada 2022. u odnosu na sljedeća pravna pitanja:

"1.) Da li se svakodnevno i redovno obavljanje poslova granične kontrole na graničnim prijelazima koji su ustrojeni sukladno Uredbama o graničnim prijelazima Republike Hrvatske, a koje poslove obavljaju policijski službenici Republike Hrvatske u „područjima rada“ koja su, iako geografski smještena na području strane države, područja na kojima policijski službenici Republike Hrvatske imaju pravo vršiti kontrolu graničnog prometa, a što im je i u opisu posla, smatra radom izvan stalnog mjesta rada za koji rad se ostvaruje pravo na dodatak za rad na terenu u smislu članka 56 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika iz 2013. ("Narodne novine", broj 104/13,150/13,71/16 i 123/16) i članka 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika iz 2017. ("Narodne novine", broj 112/17,12/18,2/19 i 119/19)?

2.) Može li se Tumačenje Zajedničke komisije br. 7/55 od 22. svibnja 2014., kojim se tumače članci 55. i 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2013. godine, a kojim je dato tumačenje vezano za granični prijelaz Dobova u Republici Sloveniji (željeznički granični prijelaz koji nije ustrojen prema Uredbi o graničnim prijelazima), primjenjivati i prilikom donošenja odluke o ostvarivanju prava na terenski dodatak policijskih službenika koji rade na cestovnim graničnim prijelazima ustrojenim prema Uredbi o graničnim prijelazima?

3.) Može li se Tumačenje Zajedničke komisije br. 7/55 od 22. svibnja 2014., kojim se tumače članci 55. i 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine« br. 104/13. 104/13, 150/13 71/16 i 123/16) primjenjivati prilikom donošenja odluke za tražbine dospjele nakon stupanja na snagu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2017. (Narodne novine br. 112/17, 12/2018, 02/19 i 119/19)?

4.) Da li se Tumačenje Zajedničke komisije br. 1/50 od 04. veljače 2019. primjenjuje na razdoblje koje prethodi njegovom donošenju, obzirom da je dato za Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine br. 112/17, 12/2018, 02/19 i 119/19) koji se primjenjuje i na dio utuženog razdoblja u ovom predmetu?

5.) Može li se obavljanje poslova na zajedničkim graničnim prijelazima koji su oformljeni na području Republike Mađarske temeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske radi pojednostavljenog obavljanja granične kontrole smatrati radom na državnom teritoriju druge države ili se rad na takvim zajedničkim lokacijama - graničnim prijelazima ima smatrati radom na području Republike Hrvatske?

6.) Ima li način korištenja dnevnog odmora u zakonom propisanom trajanju obzirom na specifičnosti radnih zadataka i uvjete rada policijskih službenika za graničnu kontrolu utjecaj na ocjenu ostvarivanja prava na isplatu na ime terenskog dodatka?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedenog rješenja tuženica je pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) podnijela reviziju u odnosu na pravna pitanja u odnosu na koja je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači drugostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, a podredno da ukine drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu ili samo drugostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj je osporio navode iz revizije te je predložio reviziju odbiti kao neosnovanu uz zahtjev za naknadu troška odgovora na reviziju i prijedloga za dopuštenje revizije.

6. Revizija je osnovana.

7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja za isplatu dodatka za rad na terenu u razdoblju od 1. listopada 2016. do 1. prosinca 2018. budući da ga je tuženica, kao policijskog službenika, uputila na rad na granični prijelaz Letenye (Republika Mađarska) - Goričan 2, radi obavljanja hrvatske granične kontrole na državnom području Republike Mađarske, na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima od 9. srpnja 2004. (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj: 1/04.), pozivom na članak 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 89/2012,104/2013 - dalje u tekstu: KU/12/13), koji je bio u primjeni od 2. kolovoza 2012., te Dodatke I. i II. KU/12, odnosno pozivom na članak 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 112/17 i 12/18 - dalje: KU/17) koji je stupio na snagu 1. studenog 2017., s tim da zahtjeve za isplatu terenskog dodatka tužitelj temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primijenila naprijed citirane odredbu KU-a.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporno je li granični prijelaz Letenye (Republika Mađarska) - Goričan 2, stalno mjesto rada tužitelja i smatra li se njegov rad na tom mjestu radom na terenu, jer prema tvrdnji tužitelja ne radi se o stalnom mjestu rada, dok se prema tvrdnji tuženice radi o stalnom mjestu rada.

10. Iz postupka koji je prethodio reviziji u bitnome proizlazi:

- da je tužitelj zaposlenik MUP-a RH, PU Međimurske, PP Prelog gdje je raspoređen na radno mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza;

- da je tužitelj u utuženom razdoblju posebnim dnevnim, odnosno tjednim rasporedom upućen na rad na Međunarodni cestovni granični prijelaz Letenye – Goričan 2 i to na području druge države, odnosno državnog teritorija Republike Mađarske, uz napomenu da takvo uređenje između dviju država predstavlja iznimku od pravila da se kontrolne stanice granične kontrole nalaze na području matičnih država;

- da je tužitelj tjednim i dnevnim rasporedom poslova iz sjedišta rada u Prelogu upućivan na rad na navedeni granični prijelaz na područje druge države, izvan njegovog mjesta rada i izvan mjesta stalnog boravišta, dakle, u mjesto Letenye, na području Republike Mađarske;

- da udaljenost od PP Prelog do graničnog prijelaza Goričan 2 iznosi 14 km, a do Leteny i više;

- da zbog nedostatka policijskih službenika tužitelj nije bio u mogućnosti koristiti pauzu ukoliko je radio 8 sati od 30 minuta, a ukoliko je radio 12 sati od jedan sat, stoga nije mogao koristiti niti pauzu na području Republike Hrvatske;

- da je u spornom razdoblju visina terenskog dodatka bila određena u iznosu od 19,90 € (150,00 kuna) do 2017., a nakon toga u visini od 22,56 € (170,00 kuna).

11. Na temelju navedenih utvrđenja, nižestupanjski sudovi su na temelju čl. 56. ranijeg KU/12/13 odnosno čl. 50. KU/17, u kojima je ugovoreno da službenik odnosno namještenik, za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati, bez obzira na to koliko je dana radio, zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

11.1. U prilog navedenom shvaćanju pozvali su se i na tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u svezi primjene odredbe čl. 56 KU/12/13., broj 7/55 od 20. svibnja 2014. i tumačenje broj 22/56 od 11. studenoga 2016., a prema kojem službenik, koji je temeljem posebnog rasporeda upućen obavljati poslove radnog mjesta na području graničnog prijelaza, u konkretnom slučaju Dobova u Republici Sloveniji ima pravo na terenski dodatak u visini od 19,90 € (150,00 kuna), ako je na terenu proveo najmanje osam sati, u koje vrijeme se ubraja i vrijeme putovanja, pri čemu se terenski dodatak i dnevnica isključuju, smatrajući da se navedeno tumačenje može primijeniti i u predmetnom slučaju graničnog prijelaza Letenye- Goričan, te da sama udaljenost radne stanice u drugoj državi, nije odlučna.

11.2. Nadalje, prema shvaćanju nižestupanjskih sudova u ovom slučaju nema mjesta primjeni Tumačenje broj 1/50 od 4. veljače 2019., imajući u vidu utuženo razdoblje, koje prethodi njegovom donošenju jer novo tumačenje Zajedničke komisije obvezuje potpisnice KU od dana kada je tumačenje dano.

12. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova nije pravilno.

13. Za primjenu materijalnog prava i za odgovore na postavljena pitanja, osim sadržaja navedenih odredbu Kolektivnih ugovora mjerodavne su i odredbe odgovarajućeg međunarodnog instrumenta na koji upućuje čl. 25. st. 3. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine", broj: 83/13, 27/16, 114/22 i 151/22, dalje: ZNDG), i to Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o obavljanju kontrole graničnog prometa u cestovnom, željezničkom i vodnom prometu (NN 6/2004), Uredba o objavi protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o provedbi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o obavljanju granične kontrole u cestovnom, željezničkom i vodnom prometu - u daljnjem tekstu Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora s Republikom Mađarskom, Zakon o nadzoru državne granice (NN 83/2013, 27/2016), Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova (Narodne novine broj 70/12, 140/13, 50/14, 32/15, 11/7, 129/17, 5/18, 66/18 i 109/18), Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja (Narodne novine broj 117/11, 50/14, 32/15 i 11/17), Uredba o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (Narodne novine 79/13).

14. ZNDG uređuje se nadzor državne granice, poslovi granične policije u unutrašnjosti države, međunarodna granična policijska suradnja i suradnja službi na državnoj granici. U čl. 25. st. 3. ZNDG propisano je da se granična kontrola ili dio granične kontrole može, sukladno međunarodnom instrumentu, obavljati i na području druge države, uz uvjete međusobnog reciprociteta sa susjednom državom, kako to predviđa odredba čl. 37 st. 2. istog Zakona. To znači i da se određeni geografski dijelovi druge države mogu pravno smatrati dijelom jurisdikcije druge države u određene svrhe.

15. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova u točki 17.6.2 Policijska postaja Prelog ustrojena je kao mješovita policijska postaja III. kategorije radi, među ostalim, obavljanja poslova zaštite i kontrole prelaska državne granice i poslova prekograničnog kriminaliteta, poslova suzbijanja nezakonitih migracija. Odredbom čl. 204. Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja Policijska postaja Prelog nadležna je za nadzor državne granice, odnosno kontrolu prelaska državne granice na pripadajućim graničnim prijelazima i zaštitu dijela državne granice s Republikom Mađarskom u dužini od 47 km.

16. Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o uspostavi graničnog prijelaza Goričan – Letenye II za kontrolu graničnog prometa osoba na zajedničkom mjestu na autocesti u čl. 1. propisano je da će ugovorne strane granične kontrole obavljati na državnom području Republike Mađarske. Tim međunarodnim ugovorom (s Republikom Mađarskom) određeno je mjesto gdje službene osobe obavljaju svoje ovlasti, a odredbom čl. 2. t. 4 i t. 8 Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora s Republikom Mađarskom definirano je "područje rada" kao dio državnog područja domaće države na kojem službene osobe susjedne države imaju pravo vršiti kontrolu graničnog prometa, a "službeno mjesto za obavljanje kontrole graničnog prometa" je objekt ili dio graničnog prijelaza namijenjen obavljanju kontrole graničnog prometa. Područje rada – zona obilježena je državnim obilježjima Republike Hrvatske, a granični policajci imaju službene odore s obilježjima Republike Hrvatske i službeno naoružanje te primjenjuju sve propise Republike Hrvatske za prijelaz osoba preko granice te za uvoz, izvoz i provoz stvari u jednakom opsegu i s jednakim posljedicama kao na vlastitom državnom području. Određeni izuzeci u vršenju službenih radnji predviđeni su međunarodnim ugovorima i njima se ograničavaju određena postupanja samo prema državljanima matične države (Republike Mađarske) u kojoj je lociran međunarodni granični prijelaz, ali se ta ograničenja po načelu reciprociteta primjenjuju i na državljane Republike Hrvatske kad prema njima postupaju mađarski granični policajci kod obavljanja granične kontrole.

16.1. Odredbom čl. 6. st. 2. Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora s Republikom Mađarskom određeno je da se sve službene radnje, koje u području rada obave službene osobe susjedne države, smatraju kao da su obavljene u općini susjedne države koja je najbliža graničnom prijelazu. Prema toj odredbi službena postupanja i rad hrvatskih službenih osoba u području rada - zoni imaju značaj redovnog rada u stalnom mjestu rada, jer se smatraju da su obavljene u hrvatskoj općini koja je najbliža graničnom prijelazu, u ovom slučaju općini Goričan, koja je u nadležnosti Policijske postaje Prelog, u kojoj je tužitelj i raspoređen.

16.2. Prema odredbi čl. 187. Uredbe o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja Policijska postaja Prelog je nadležna i za područje Općine Goričan. Tužitelj je redovno raspoređen na rad u PP Prelog, (dakle nije tamo upućen na rad već raspoređen) te pokriva područje nadležnosti cijele PP Prelog, što obuhvaća i Općinu Goričan, pa posljedično tome sukladno čl. 6 st. 2 međunarodnog ugovora njegovo mjesto rada pokriva i rad na graničnim prijelazima koji su ustrojeni po međunarodnim ugovorima i nacionalnim propisima, konkretno graničnom prijelazu Goričan – Letenye II.

16.3. Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske u čl. 15 određen je granični prijelaz Goričan 2, kao stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu na granici s Republikom Mađarskom, slijedom čega proizlazi da nadležnost PP Prelog obuhvaća i međunarodni granični prijelaz Goričan 2.

17. Pod pojmom "stalno mjesto rada" prema odredbi čl. 50. st. 2. KU-a podrazumijeva se "mjesto odnosno područje u kojem službenik i namještenik obavljaju poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, s obzirom na opis poslova radnog mjesta iz Pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela".

17.1. Stalno mjesto rada tužitelja određeno je rješenjem MUP-a kojim je tužitelj raspoređen u policijsku postaju na radno mjesto policijskog službenika za graničnu kontrolu, a Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, Pravilnicima o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova, Uredbom o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja, Rješenjem policijske uprave Međimurske o podjeli područja policijskih postaja na sektore, ophodne, pozorničke i kontaktne rajone broj 511-21-03-4064/12 od 20. rujna 2012., i međunarodnim ugovorima, konkretno s Republikom Mađarskom, definirane su zajedničke lokacije (zone i područja rada) na graničnim prijelazima, na kojima hrvatski policijski službenici, bez obzira što su fizički i geografski locirani na teritoriju druge države, imaju ovlasti i prava kao da obavljaju svoj posao na teritoriju Republike Hrvatske. Prema navedenom, rad policijskog službenika za graničnu kontrolu redovno i stalno je (a ne povremeno, po povremenoj uputi) vezan uz granični prijelaz koji je ustrojen Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske i koji je u nadležnosti hrvatske policijske postaje, bez obzira gdje je granični prijelaz geografski smješten. Stoga je jedino ispravno i razumski prihvatljivo shvaćanje prema kojem granični policajac obavlja svoj redovan i stalan rad na graničnim prijelazima na koje je raspoređen te se takav rad ne može smatrati radom na terenu.

18. U navedenoj činjeničnoj i pravnoj situaciji tužitelj je svoje poslove obavljao u funkcionalnom i pravnom smislu u sklopu Policijske postaje Prelog, jer se sve službene radnje koje u području rada - zoni obave službene osobe susjedne države smatraju kao da su obavljene u općini susjedne države koja je najbliža graničnom prijelazu, kako je to i propisano čl. 6. st. 2. Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora s Republikom Mađarskom, a to je u ovom slučaju Općina Goričan. 19. Imajući u vidu i ranije izraženo shvaćanje revizijskog suda, (Revr-1446/14-2, Revr-391/09, Rev-88/09., i dr.) prema kojem se radom na terenu ne može smatrati rad na koji je tužitelj bio upućen na rad u drugo mjesto rada u okviru iste policijske uprave, a zbog toga mu nisu nastali nikakvi posebni troškovi, u ovoj pravnoj i činjeničnoj situaciji granični policajac koji obavlja kontrolu na međunarodnim graničnim prijelazima, obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, u nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je raspoređen, a međunarodni granični prijelaz predstavlja njegovo radno mjesto i područje rada, a sve njegove službene radnje smatraju se poduzetim u najbližoj graničnoj hrvatskoj općini, koja se nalazi u nadležnosti PP Prelog, konkretno Općini Goričan. Iz navedenog razloga, kako je tužitelj redovno raspoređen u policijsku postaju (a ne povremeno upućivan ili upućen) koja je nadležna za općinu na kojoj se nalazi granični prijelaz, tada se rad tužitelja ne može tretirati kao rad na terenu po osnovi kojeg bi ostvario pravo na dodatak iz čl. 50. i čl. 56. ranije citiranih Kolektivnih ugovora, a to tim više što pri dolasku na posao ne prelazi nikakvu graničnu kontrolu sukladno pozitivnim propisima nacionalnih država i propisima Europske unije.

20. Nadalje, tumačenje Zajedničke komisije broj 7/55 od 20. svibnja 2014. koje je dano isključivo za policijske službenike Postaje granične policije Zagreb Zagrebačke, koji su redovno raspoređeni na radno mjesto u okviru PGP, ali su po posebnom rasporedu rada (izvanredno, privremeno, povremeno) upućeni na rad u Dobovu na granični prijelaz, neprimjenjivo je u ovom slučaju jer se radi o potpuno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, o čemu se više izjasnio ovaj sud u odluci broj Rev- 1206/2022 od 17. siječnja 2023. Policijska uprava Međimurska, Policijska postaja Prelog nadležna je i za područje Općine Goričan, a tužitelj je redovno raspoređen na rad u PP Prelog, (dakle nije tamo upućen na rad već raspoređen), njegovo mjesto rada pokriva područje nadležnost cijele PP Prelog, što obuhvaća i Općinu Goričan, pa posljedično tome sukladno čl. 6 st. 2 Međunarodnog ugovora njegovo mjesto rada obuhvaća i područje graničnog prijelaza Goričan – Letenye II. i pokriva rad na tom graničnom prijelazu te predstavlja zajedničko službeno mjesto za obavljanje granične kontrole u zoni tog graničnog prijelaza, i to za obavljanje hrvatske granične kontrole na mađarskom državnom području.

21. Stoga odgovor na prvo, četvrto i peto postavljeno pitanje glasi:

Svakodnevno obavljanje poslova granične kontrole policijskih službenika za zaštitu granice na graničnim prijelazima koji su ustrojeni sukladno odgovarajućem međunarodnom instrumentu na koji upućuje čl. 25. st. 3. ZNDG, i to konkretno Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o obavljanju kontrole graničnog prometa u cestovnom, željezničkom i vodnom prometu ("Narodne novine" broj 6/2004), Uredbi o objavi protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o provedbi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o obavljanju granične kontrole u cestovnom, željezničkom i vodnom prometu, Uredbi o graničnim prijelazima Republike Hrvatske, odnosno Uredbi o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja, koje policijski službenici za zaštitu granice Republike Hrvatske obavljaju u zonama koje su, iako fizički smještene na području Republike Mađarske kao susjedne države, jednako kao i Zakonom o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu, smatra se radom obavljenim u okviru stalnog mjesta rada za koji nisu ispunjene pretpostavke za isplatu terenskog dodatka, (tako i u Rev 1183/2022. od 17. siječnja 2023. i Rev-142/2023-2 od 7. ožujka 2023.).

Odgovor na drugo i treće postavljeno pitanje glasi:

Tumačenje Zajedničke komisije broj 7/55 od 22. svibnja 2014. koje se odnosi na primjenu članaka 55. i 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2013. u odnosu na policijskog službenika koji je upućen temeljem posebnog rasporeda obnašati službu na području GP Dobova, uz službeno ovlaštenje za rad na GP Dobova, izdano na temelju članka 9. Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vade Republike Slovenije o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu, ne može se primjenjivati na terenski dodatak policijskih službenika koji rade na drugim graničnim prijelazima. (tako i u Rev-1206/2022-2 od 17. siječnja 2023. i Rev-142/2023-2 od 7. ožujka 2023.).

Odgovor na šesto pitanje glasi:

Način korištenja dnevnog odmora u zakonom propisanom trajanju, uzimajući u obzir specifičnosti radnih zadataka i uvjete rada policijskih službenika za graničnu kontrolu, nema utjecaj na ocjenu ostvarivanja prava na terenski dodatak (tako i u Rev-360/2023-2 od 9. svibnja 2023.).

22. Prema navedenom, tužitelj je radom na međunarodnom reguliranom graničnom prijelazu lociranom na teritoriju druge države obavljao poslove u stalnom mjestu rada, odnosno nije radio na terenu i nije upućen na rad u okviru ili izvan okvira svoje matične policijske postaje, jer redovni rad tužitelja raspoređenog u policijsku postaju na radno mjesto policijskog službenika za graničnu kontrolu, ne obuhvaća samo rad na graničnom prijelazu koji je smješten na teritoriju Republike Hrvatske nego to obuhvaća i međunarodni granični prijelaz koji je geografski smješten na području susjedne države i koji je ustrojen sukladno propisima nacionalnog prava i međunarodnih ugovora sa susjednim državama o obavljanju kontrole graničnog prometa u cestovnom, željezničkom i vodnom prometu.

23. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu na ime terenskog dodatka za utuženo razdoblje temelji na neosnovanoj tvrdnji po kojoj je rad policijskog službenika na graničnom prijelazu na području druge države rad izvan stalnog mjesta rada i boravišta policijskog službenika, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su za utuženo razdoblje tužbeni zahtjev tužitelja, temeljen na odredbama čl. 50 i 56 citiranih KU-a, ocijenili osnovanim u cijelosti.

24. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP-a prihvatiti reviziju tuženice, preinačiti nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti.

25. Tuženica je u cijelosti uspjela u sporu pa joj je tužitelj dužan po čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 2. ZPP-a naknaditi troškove postupka prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 37/22) i to: troškove odgovora na tužbu (Tbr. 8. točka 1. Tarife) u iznosu od 132,72 eura (1.000,00 kuna), za zastupanje na ročištima 7. studenoga 2019., 25. rujna 2020., 1. prosinca 2020. i 16. veljače od po 132,72 eura odnosno po 1.000,00 kuna (Tbr. 9. točka 1. Tarife), za zastupanje na ročištu za objavu presude 66,36 eura odnosno 500,00 kuna (Tbr. 9. točka 3. Tarife), za sastav žalbe 165,90 eura odnosno 1.250,00 kuna (Tbr. 10. točka 1. Tarife) te za sastav revizije 298,63 eura odnosno 2.250,00 kuna (Tbr. 10. točka 6. Tarife) odnosno sveukupno iznos od 1.094,96 eura (8.250,00 kuna) te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

25.1. Tuženici nije priznat trošak sastava dopune odgovora na tužbu, jer okolnost da tuženica nije cjelovito odgovorila na tužbu tužitelja ne može ići na teret tužitelja kao protivne stranke. Uz to tuženici nije priznat ni trošak sastava zatraženih podnesaka jer, po ocjeni revizijskog suda navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a jer je tuženica u bitnom tim podnescima ponavljala navode iz odgovora na tužbu.

26. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na prijedlog jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude, dok je o trošku odgovora na prijedlog za dopuštenje već odlučeno rješenjem ovog suda broj: Revd-986/2023-2 od 14. ožujka 2023.

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil