Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 9 Kž-912/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. O., zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe privatne tužiteljice D. M. S., izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: K-762/2018-49 od 29. rujna 2023, u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatne tužiteljice D. M. S. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08.), oslobođen je optužbe okrivljeni M. O. zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude.
2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 3. ZKP/08 privatna tužiteljica D. M. S. dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 400,00 eura od čega iznos od 118,12 eura predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja, dok iznos od 281,80 eura predstavlja paušalni trošak, kao i nužne izdatke okrivljenika i nagradu i nužne izdatke njegovog branitelja, koji će biti odlučeni posebnim rješenjem.
3. Protiv te presude žalbu je podnijela privatna tužiteljica putem punomoćnika, V. D., odvjetnika iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložila da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije u pravu žaliteljica kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, ali žaliteljica ne navodi koju postupovnu povredu je prvostupanjski sud počinio, dok iz sadržaja njezine žalbe proizlazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08, jer je povrijedio pravo obrane privatne tužiteljice, obzirom da nije proveo sve potrebne i predložene dokaze optužbe.
6.1. Međutim, suprotno tvrdnjama žaliteljice, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08 te nije povrijedio pravo obrane time što nije prihvatio sve dokazne prijedloge privatne tužiteljice, a posebice time što nije izvršio uvid u spis Županijskog suda u Splitu broj:
6.2. Prvenstveno se ističe da se naprijed navedena postupovna povreda odnosi na pravo obrane okrivljenika, a ne na pravo privatne tužiteljice koja nije zadovoljna sa odlukom prvostupanjskog suda kada je odbio njezin dokazni prijedlog da se izvrši uvid u spis Županijskog suda u Splitu broj: K-21/2018. Naime, ispravno prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog privatne tužiteljice da se izvrši uvid u spis Županijskog suda u Splitu broj: K-21/2018, u kojem je provedeno sudsko medicinsko vještačenje ozljeda privatne tužiteljice, a koji nalaz je djelomično suprotan nalazu i mišljenju sudsko medicinskog vještaka koji je dao u ovom kaznenom postupku. Prvostupanjski sud je ispravno temeljio pobijanu presudu na nalazu i mišljenju sudsko medicinskog vještaka koji je dao u ovom kaznenom predmetu, kao što je ispravno odbio prijedlog privatne tužiteljice da se izvrši uvid u zapisnik sa ročišta od 12. veljače 2020. u predmetu Županijskog suda u Splitu broj: K-21/2018, na kojem zapisniku je sudsko medicinski vještak dao svoj nalaz i mišljenje, te je ispravno donio presudu na temelju nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka danog u ovom kaznenom postupku te nije bilo potrebe za pribavom naprijed navedenog spisa, jer sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi (članak 450. ZKP/08).
6.3. Dakle, iz navedenog slijedi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju upire žaliteljica u svojoj žalbi.
7. Nadalje, nije pravu žaliteljica niti kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. To iz razloga što je prvostupanjski sud činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.
7.1. Ispravno prvostupanjski sud prihvaća obranu okrivljenika koji poriče da je u inkriminirano vrijeme postupao u namjeri da oštećenici – privatnoj tužiteljici nanese tjelesne ozljede, uslijed čega je ona zadobila ozljedu donje usne u vidu rasjekotine te ozljedu jagodice i oka na lijevoj strani lica, te krvni podljev i potom ozljedu koljena lijeve noge, jer je njegova obrana potvrđena iskazima svjedoka B. i S. O., te nalazom i mišljenjem sudsko medicinskog vještaka.
7.2. Naime, privatna tužiteljica navodi da ju je okrivljenik udario više puta u predjelu glave, točnije u predjelu lijeve sljepoočnice, odnosno da ju je nakon prvog udarca udario još dva do tri puta, nakon čega se situacija primirila kada je došla supruga okrivljenika. S druge strane okrivljenik navodi da je došlo do sukoba između njega i D. S., u kojem sukobu je sudjelovala i privatna tužiteljica, međutim, da nije postupao u namjeri ozljeđivanja privatne tužiteljice, već da je u tom sukobu zamahivao rukama te da je moguće da je na taj način ozlijedio privatnu tužiteljicu, kada je padao na pod ili kada se branio u trenutku kada je bio okrenut leđima od nje i D. S. Obranu okrivljenika potvrdili su B. i S. O., dok je iskaz privatne tužiteljice potvrdio svjedok D. S., međutim, prvostupanjski sud nije prihvatio iskaz privatne tužiteljice i svjedoka D. S. smatrajući da su pristrani i usmjereni isključivo optuživanju okrivljenika, tim više što iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka proizlazi da je privatna tužiteljica u inkriminirano vrijeme zadobila tjelesnu ozljedu nastalu s najmanje jednim, a najviše s dva udarca, a koji je pri tome dopustio da je privatna tužiteljica mogla zadobiti i ozljedu nekog zalutalog udarca koji je bio namijenjen trećoj osobi pri miješanju u sukob, pri čemu nit privatna tužiteljica prilikom svog iskaza nije bila sigurna kada je zadobila udarce, pa najprije iskazuje da ju je okrivljenik udario kada je stala ispred D. S. da ga zaštiti, a naknadno govori da je ipak možda već ranije zadobila te udarce.
8. Stoga, zbog naprijed navedenog, a i iz razloga navedenih u obrazloženju pobijane presude, ispravno je i potpuno prvostupanjski su utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. KZ/11, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude, zbog čega je ispravno prvostupanjski sud okrivljenika oslobodio od optužbe i za te svoje razloge dao je valjane i logične razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
9. Zbog navedenog nije osnovana žalba privatne tužiteljice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te u svezi s tim i zbog povrede kaznenog zakona.
10. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih žaliteljica pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 16. siječnja 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Siniša Pleše, v.r.
