REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-11923/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. I. Č. i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019. i 84/2021.), odlučujući o žalbi okr. I. Č., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 25. listopada 2022., broj: Pp - 1221/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2024.,

p r e s u d i o  j e:

I. U povodu žalbe okr. I. Č., a po službenoj dužnosti, te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. M. Č., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji i uračunavanju uhićenja u izrečenu kaznu, na način da se okr. I. Č. i okr. M. Č., za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji su proglašeni krivim, činjenično opisan u izreci pobijane presude, na temelju tog zakonskog propisa, izriče kazna zatvora od 15 (petnaest) dana, svakom okrivljeniku te se na temelju članka 44. Prekršajnog zakona primjenjuje uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku od 6 (šest) mjeseci ne počine jedan ili više prekršaja za koji im je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, a u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunat će se vrijeme oduzimanja slobode oba okrivljenika od 9. rujna 2022. do 10. rujna 2022. kao 2 (dva) dan zatvora, tako da im preostaje za izdržati 13 (trinaest) dana zatvora.

II. Odbija se žalba okr. I. Č. kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

III. Na temelju članka 138. stavak. 2. točka 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. I. Č. je dužna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 20,00 (dvadeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću od 25. listopada 2022., broj: Pp-1221/2022-8, proglašeni su krivim okr. I. Č. i okr. M. Č. da su na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je izrečena kazna zatvora 15 te je na temelju članka 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora od 15 dana neće izvršiti ukoliko okrivljenici u vremenskom periodu od 6 mjeseci ne počine novi prekršaj, te im se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 9. rujna 2022. do 10. rujna 2022., a prema Izvješću o uhićenju Postaje granične policije Korenica od 9. rujna 2022. kao 2 dana zatvora, tako da svaki okrivljenik ima za izdržati još 13 dana zatvora.

2. Protiv te presude okr. I. Č. pravodobno je po branitelju odvjetniku M. S. podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se ista podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrti na ponovni postupak, a podredno da se pobijana presuda preinači na način da se žaliteljica oslobodi optužbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene bitne povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti, osim povrede materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona, koju povreda će biti obrazložena prilikom obrazlaganja odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

5. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljenica ističe da presuda (pogrešno se navodi rješenje) ima nedostataka zbog kojih se može ispitati, da su izreka presude i obrazloženja u proturječnosti, da u obrazloženju nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi za odlučivanje nisu u skladu s dokazima koji se nalaze u spisu predmeta. Time, okrivljenica očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

5.1. Međutim, suprotno takvim žalbenim navodima, kojima se zapravo samo parafrazira jedan dio zakonskog teksta odredbe članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona bez navođenja i jedne konkretne okolnosti i razloga u čemu bi se ta povreda sastojala, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, pa kako, dakle, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okr. I. Č. zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

6. U žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica ističe da je M. Č. znajući da će ona biti ljuta jer se nije držao dogovora oko vraćanja djece, htio snimati njezinu reakciju mobitelom te tu reakciju iskoristiti protiv sam žaliteljice u postupcima pred sudom, CZSS i slično, radi čega je ona, a nakon što je primijetila da M. u ruci drži mobitel i snima ju, uzela mobitel iz ruke i to samo iz razloga da obriše sporne snimke, a ne da baci mobitel kako se to navodi.

6.1. Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

6.2. Prvenstveno treba naglasiti da iz obrane okr. I. Č. koju je dala na Zapisnik o ispitivanju od 10. rujna 2022. proizlazi da je ista u obrani u potpunosti priznala počinjenje prekršaja za koji je proglašena krivom i nije dovodila u sumnju niti jedno zakonsko obilježje istih jer je iskazala: „…primijetila je da je on stalno snima s mobitelom i nastoji uhvatiti u nekoj situaciji u kojoj bi ona rekla nešto neprimjereno ili se ponašala na neprimjeren način, a kako bi on to zloupotrijebio u postupku razvoda i dodijele djece na skrb. Zbog toga se naljutila i utužene zgode i otela mobitel M. iz ruku i rekla da će ga baciti u bunar te je pošla prema bunaru …“. Dakle, iz takvih navoda obrane okrivljenice, jasno je i nedvojbeno da se radi o njezinom potpunom i cjelovitom priznanju svih bitnih elemenata bića djela prekršaja koja su joj stavljena na teret.

6.3. Iz naprijed navedenih razloga, žalba okr. I. Č. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

7. Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. I. Č. nije žalila zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

7.1. Razmotrivši odluku o izrečenoj prekršajnopravnoj sankciji, a cijeneći sve okolnosti relevantne za odmjeravanje iste, a naročito značaj i pogibeljnost počinjenog prekršaja, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno okrivljenici za počinjeni prekršaj izrekao mjeru upozorenja uvjetnu osudu, koja je primjerena stupnju njezine krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

7.2. Na izrečenu kaznu zatvora od 15 dana, prvostupanjski je sud primijenio uvjetnu osudu s rokom provjeravanja, smatrajući da se u konkretnom slučaju i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja.

7.3. Međutim, ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti utvrđeno je da je prvostupanjski sud odlukom o uvjetnoj osudi prekoračio ovlast koju ima po zakonu, jer je nepravilno primijenio odredbe Prekršajnog zakona o uvjetnoj osudi.

7.4. Naime, u smislu članka 44. stavak 1. Prekršajnog zakona, uvjetna je osuda prekršajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izrečene kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvršava pod uvjetima određenim tim Zakonom. Navedeni uvjeti propisani su člankom 46. stavak 1. Prekršajnog zakona, koji glasi: "Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako kažnjenik u vrijeme provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene

uvjetnom osudom."

7.5. Kako je u izreci pobijane presude prvostupanjski sud kao uvjet za opoziv uvjetne osude naveo počinjenje jednog ili više prekršaja za koje im je izrečena kazna zatvora u roku provjeravanja od 6 mjeseci, umjesto počinjenje jednog ili više prekršaja za koje je okrivljeniku izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, odlukom o uvjetnoj osudi prekoračio ovlast koju ima po zakonu, iz kojeg razloga je ovaj drugostupanjski sud preinačio pobijanu presudu kao u toč. I ove presude.

7.6. Slijedom navedenog, obzirom da je u povodu žalbe okr. I. Č. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba preinačiti postoje i u odnosu na okr. M. Č., to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju članka 202. stavak 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takve žalba postoji.

8. Iz navedenih razloga, na temelju članka 207. (točka I.) i članka 205. (točka II.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja okr. I. Č. i tužitelja.