REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-179/2024

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. N. Đ., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, od 14. prosinca 2023., broj: 23. Pp-2005/2023.-9, u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj te se ukida prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 14. prosinca 2023., broj: 23. Pp-2005/2023.-9, odbijena je optužba protiv okr. N. Đ. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se u najvećem dijelu žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, utvrđeno je da tužitelj osnovano u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

5. Pobijana presuda kojom se odbija optužba protiv okrivljenika donesena je s obrazloženjem da je u vezi istog događaja protiv okrivljenika podignuta optužnica, a zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23.), pa, imajući u vidu čl. 10. Prekršajnog zakona, temeljem čl. 181. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona, odbijena je optužba jer postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon.

6. Međutim, prvenstveno, prvostupanjski sud nije pravilno niti potpuno utvrdio činjenično stanje kada je smatrao utvrđenim započeti kazneni postupak protiv okr. N. Đ. U postupku je utvrđeno tek da je optužnica podignuta, a podizanjem optužnice ne započinje kazneni postupak. Naime, čl. 17. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20. i 80/22.) popisano je:

"Kazneni postupak započinje:

1) pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage,

2) potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena,

3) određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe,

4) donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga."

Dakle, kazneni postupak, između ostalog, započinje potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, što ovdje, prema stanju spisa, nije slučaj, nego je optužnica podignuta.

7. Nadalje, u pravu je tužitelj kada navodi da kazneno djelo iz čl. 117. st 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona, radi kojeg je protiv ovdje okrivljenika, iz stanja spisa, podignuta optužnica, ne obuhvaća i prekršaj psihičkog nasilja u obitelji iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa stoga za taj dio optužbe nije trebalo primijeniti čl. 10. Prekršajnog zakona. Naime, ne radi se o prividnom stjecaju specijalnosti, supsidijarnosti niti konsumpcije.

8. Treba navesti kako se, s obzirom na to da iz stanja spisa ne proizlazi da je kazneni postupak pokrenut (pa tako nije poznat niti činjenični opis kaznenog djela radi kojeg je pokrenut kazneni postupak), ne može usporediti obuhvaća li činjenični opis kaznenog djela iz pokrenutog kaznenog postupka i činjenični opis predmetnog prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. Ovdje tek valja dodati da prema tekstu kaznene prijave (koja prileži spisu), psihičko nasilje nije sadržano u činjeničnom opisu, a sve u smislu načela ne bis in idem, jer, iako psihičko nasilje nije biće inkriminiranog kaznenog djela, ono bi dalo određenu težinu samom kaznenom djelu, pa bi moglo doći do povrede navedenog načela.

9. Isto tako, u slučaju započetog kaznenog postupka, prekršajni postupak treba voditi tek u odnosu na psihičko nasilje u obitelji odnosno činjenični dio koji se odnosi na primjenu fizičke sile treba ispustiti, kako ne bi došlo do povrede načela ne bis in idem.

10. U ponovnom postupku prvostupanjskom sudu se ukazuje i na to da je optužbom okrivljeniku, kako činjenično, tako i pravno, na teret stavljeno počinjenje prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi prekršaj pravno označio kao prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (koji prekršaj je lakši od onog iz čl. 22. st. 5.).

11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.