Poslovni broj: Gž Ovr-1030/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž Ovr-1030/23-2
Split, Gundulićeva 29a
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Ana Buklijaš, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Z. G., OIB …, K. zastupanog po punomoćniku B. P., odvjetniku iz K., protiv ovršenice J. J., OIB …, V. M., zastupana po punomoćnici M. R.-F. iz K., radi ovrhe na nekretnini ovršenice, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici pod poslovnim broj Ovr-79/21-48 od 09. studenog 2023., dana 16. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Koprivnici pod poslovnim brojem Ovr-79/21-48 od 09. studenog 2023. godine.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za odgodu ovrhe ovršenice J. J., kao neosnovan.
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenica pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP-a), u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ-a), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i donese rješenje o odgodi ovrhe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-79/21-48 od 09. studenog 2023. godine prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe kao neosnovan, obrazlažući da nisu kumulativno ispunjenje subjektivne i objektivne pretpostavke za odgodu ovrhe iz članka 65. stavak 1. OZ-a.
6. Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
7. Ovršenica u svom prijedlogu za ovrhu navodi kako je pred nadležnim prvostupanjskim sudom u tijeku postupak po tužbi tužiteljice radi utvrđenja ništetnosti Ugovora (potvrde) o zajmu od 10. travnja 2013. godine, a iz činjeničnih tvrdnji tužiteljice može se razumjeti da navedeni Ugovor, odnosno, potvrda o zajmu predstavlja osnovu zahtjeva koji je prihvaćen presudom zbog ogluhe koja predstavlja ovršnu ispravu u predmetnom postupku. Također, navodi da je protiv ovrhovoditelja podnijela kaznenu prijavu u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi predmetni ovršni postupak.
8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 65. st. 1. toč. 10. OZ-a koji propisuje da se ovrha na prijedlog ovršenika može odgoditi, između ostalog ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u svezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak jer je ovršenica u svom podnesku od 09. listopada 2023. godine potvrdila da po njezinoj kaznenoj prijavi još traju izvidi, odnosno, da o osnovanosti kaznene prijave još nije odlučeno.
Nadalje, u odnosu na navode ovršenice da je podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti Potvrde o zajmu od 10. travnja 2013. godine prvostupanjski sud navodi da predmetni parnični postupak ne predstavlja objektivni razlog za odgodu ovrhe sukladno članku 65. stavak 1. toč. 4. OZ-a jer ishod tog postupka ne može utjecati na pravomoćnu presudu, kao ovršnu ispravu temeljem koje je određena ovrha u ovom predmetu.
10. Imajući u vidu citirane propisane pretpostavke za odgodu ovrhe, kao i okolnosti na koje se ovršenica poziva zahtijevajući odgodu, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da nisu ostvarene propisane zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe.
11. Naime, za ocjenu podnesenog prijedloga u predmetnom postupku odlučna je činjenica, u situaciji gore navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda vezanih za pokrenute postupke od strane ovršenice, da u konkretnom slučaju ovršnu ispravu predstavlja pravomoćna i ovršna sudska odluka, koja je i nadalje pravno egzistentna.
12. Ovršenica niti u ovom stadiju postupka nije argumentirano učinila vjerojatnim da su se ostvarile subjektivne i objektivne zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, radi čega njezino paušalno pozivanje na podnesenu kaznenu prijavu doista sama za sebe, kako je to ocijenio i prvostupanjski sud, ne može biti osnova za prihvaćanje prijedloga za odgodu ovrhe.
13. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi ovršenice, a ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredaba članka 380. stavak 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. OZ-a, valjalo je odbiti žalbu ovršenice i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Splitu 16. siječnja 2024.
Sutkinja:
Tihana Pivac, v. r.
