REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9791/2022

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B.K., zbog prekršaja iz članka 54. stavak 1. točke 1. i stavak 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga droga („Narodne novine“ broj 107/2001., 87/2002., 163/2003., 141/2004., 40/2007., 149/2009., 84/2011. i 39/2019.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog pekršajnog suda u Splitu od 8. lipnja 2022., broj: Pp J-4192/2020-13, u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. U povodu žalbe okr. B.K., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I. žalba okr. B.K. je bespredmetna

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. lipnja 2022., broj: Pp J-4192/2020-13, proglašen je krivim okr. B.K. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 54. stavak 1. točka 1. i stavak 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 600,00 kuna.

1.1. Istom presudom, okr. B.K. je na temelju članka 76. a Prekršajnog zakona te članka 64. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga izrečena mjera oduzimanja predmeta i to: zelena biljna materija mirisa i izgleda karakterističnog za drogu marihuanu, sveukupne mase 2,2 grama, oduzeta prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta ser. broja 01385903.

2. Protiv te presude, okr. B.K. osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba usvoji i pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Tako je ovaj sud,, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5. Prema odredbi članka 90. stavka 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika utemeljio na iskazu svjedoka policijskog službenika T.K., a koji je iskazao „…Jedan od tih mladića, a ja se sada zbog proteka vremena i zbog obima posla gdje srećem mnogo osoba koje su zatečene u posjedovanju droge, izjasniti da li je baš tu taj mladić odbacio tu travu u more. Tada je jedan od njih i kazao da je to njegovo, a koja je to osoba evidentirao sam u Službenoj zabilješci u kojoj je navedeno da je to baš B.K.…“.

5.2. Odredbom čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je: „(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovom ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam odabere s liste dežurnih odvjetnika.

„(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. (8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

5.3. Sukladno odredbi članka 158. stavak 6. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju osumnjičenika mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odredbi članka 171. i članka 172. stavak 2. Prekršajnog zakona. Iz navedenih razloga, saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave, dobivena od osumnjičenika koji nije zakonito ispitan ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, odnosno svjedočki iskaz policijskih službenika u dijelu u kojem on prepričava što je osumnjičenik rekao prilikom postupanja i što je navedeno u Službenoj zabilješci, nije zakonit dokaz, pa niti ne može biti temelj za donošenje presude.

5.5. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 16. siječnja 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravaka za spis, okrivljenika i tužitelja.