1

Poslovni broj: 31 Gž Ovr-2159/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž Ovr-2159/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja V. usluge d.o.o., B., …, OIB:…, zastupan po punomoćniku P. K., odvjetniku u B., protiv protivnika osiguranja P. M. iz B., …, OIB:…, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima poslovni broj Ovr-701/2021-8 od 3. travnja 2023. godine, dana 12. prosinca 2023. godine

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje OPćinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima poslovni broj Ovr-701/2021-8 od 3. travnja 2023. godine.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

              "Odbija se prigovor predlagatelja osiguranja V. usluge d.o.o., B., …, OIB:…1, protiv rješenja o pristojbi broj: Ovr-701/2021-3 od 28. rujna 2021., kao neosnovan."

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj osiguranja iz žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:

              "Člankom 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18, dalje u tekstu: ZSP), propisano je da se pristojbe plaćaju u ovršnom postupku, a čl. 3. ZSP-a propisano je da je pristojbe propisane ovim zakonom dužna platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom, te da je pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.

              Člankom 4. ZSP-a propisano je da obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za ovrhu i dr.), nastaje u trenutku kada se predaju, a podneske dane na zapisnik – kada je zapisnik dovršen, 4. za sudske odluke kada se stranci ili njezinu zastupniku dostavi prijepis odluke, osim za odluku o prijedlogu za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe te odluku povodom tužbe kojom se predlaže izdavanje platnog naloga, za koje obveza plaćanja pristojbe nastaje u trenutku podnošenja prijedloga ili tužbe.

              Člankom 11.st.1.toč.2. ZSP-a propisano je da su od plaćanja pristojbi oslobođeni: osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

              Sud je stajališta da predlagatelj osiguranja pogrešno tumači i pokušava primijeniti gore citiranu odredbu čl. 11.st.1.toč.2. ZSP-a, obzirom da ovaj postupak – postupak osiguranja nije postupak iz obavljanja javnih ovlasti samog predlagatelja osiguranja. Nesporno je da je predlagatelj tijelo koje obavlja javne ovlasti, ali ta činjenica nije dovoljna za oslobođenje od plaćanja pristojbe u smislu odredbe čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP-a, već se uvjeti za oslobođenje trebaju ocjenjivati u svakom konkretnom slučaju, a uvjet je dakle da se radi i o obavljanju javnih ovlasti, odnosno o postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti (o tome govori i sudska praksa u odlukama Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-607/2021, Županijskog suda u Rijeci broj: Gž-822/2020, te Gž Ovr-632/2021-2 od 13.12.2021., Županijskog suda u Zadru broj:Gž Ovr-542/2021-2 od 16.12.2021, te Županijskog suda u Sisku broj: Gž Ovr-91/2022-2 od 18. ožujka 2022).

Postupak osiguranja je postupak u kojem predlagatelj osigurava dospjelu, a nepodmirenu tražbinu, a to je postupak kojem je prethodio postupak donošenja rješenja o ovrsi javnog bilježnika na temelju vjerodostojne isprave po prijedlogu ovrhovoditelja – ovdje predlagatelja osiguranja, dakle nije proizašao iz obavljanja javnih ovlasti, odnosno tužitelj da ne nastupa kao tijelo u obavljanju javne ovlasti već kao subjekt privatnog prava, odnosno kao pravna osoba koja pruža ugovorene usluge (npr. Isporuka vodnih usluga – na koju uslugu konkretno ukazuje ovdje predlagatelj osiguranja) uz novčanu naknadu. Dakle, sud je stajališta da se u konkretnom slučaju ne radi o obavljanju javnih ovlasti, odnosno o postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti, slijedom čega je odbijen prigovor predlagatelja."

5. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

6. I ovaj sud upućuje na zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. studenog 2022. godine gdje je donesen zaključak prema kojem pravne osobe koje obavljaju djelatnost pružanja vodnih usluga, te usluge skupljanja odvoza i odlaganja komunalnog otpada dužne su podmiriti sudske pristojbe jer da te djelatnosti obavljaju kao subjekti privatnog prava.

7. To pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud pri čemu se navodi da je čl. 3. u vezi čl. 4. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine broj 66/19) propisano kako su vodne usluge djelatnosti od općeg interesa koje se obavljaju kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa (načelo javne službe), s tim da je istovjetna odredba sadržana i u odredbi čl. 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 68/18, 110/19 i 32/20 – dalje: ZKG).

8. Na navode žalbe valja reći da svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koja obavlja javnu službu, a to je ovdje predlagatelj osiguranja, imaju različita normativna ishodišta i različite funkcije, neovisno o tome što se kod dijela pravih osoba navedeni status poklapa.

9. Ključna načelna razlika u njihovim funkcijama sastoji se u tome što javne ovlasti podrazumijevaju obavljanje određenih oblika javne vlasti, dok je smisao javnih službi pružanje javnih usluga, a što predlagatelj osiguranja i čini, pa dakle, predlagatelj osiguranja u konkretnom slučaju nije osoba ili tijelo koje obavlja javne ovlasti i koji bi stoga bio oslobođen plaćanja pristojbi u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

10. Na ostale navode žalbe valja reći da odgovara istini da sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZSP prvostupanjski sud u povodu podnesenog prigovora mora svoju odluku otpremiti stranci u roku od tri dana, međutim, radi se o instruktivnom roku te je i poželjno da je prvostupanjski sud tako postupio, međutim, kada tako prvostupanjski sud nije učinio za predlagatelja osiguranja nije nastala šteta a niti je to od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

11. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. prosinca 2023. godine

              Sudac:

Marijan Vugić